Uporaba IKT-a u nastavi

maja_matijasec

Maja Matijašec

U suvremenim oblicima učenja i poučavanja neizostavna je uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije koja nastavnom procesu daje sljedeća obilježja: inovativnost, kreativnost, zanimljivost, fleksibilnost, raznolikost, dinamičnost. U sklopu projekta Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja, učitelji OŠ Veliki Bukovec, OŠ Adnrije Palmovića Rasinja i OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec educirali su se upravo o tome na dvije Algebrine radionice. Upoznali su alate koji će im pomoći u prikupljanju podataka, izradi i objavljivanju digitalnih sadržaja, praćenju napretka učenika te o metodama koje potiču učenike na aktivno uključivanje u nastavni proces.

Online ankete, kvizovi i provjere znanja

Prva edukacija o uporabi IKT-a u nastavi održana je za dvije skupine polaznika, 17. i 24. ožujka u OŠ Andrije Palmovića Rasinja, a vodila ju je Daniela Usmiani, prof. matematike i informatike.

Polaznicima je predstavila online alate za izradu anketa, kvizova i provjera znanja, prenijela im osnovno znanje za rad u tim alatima te im pokazala kako izraditi anketu, kviz i provjeru znanja. Nakon toga učitelji su sami mogli isprobati te alate i okušati se u izradi digitalnih sadržaja. Alati za izradu anketa su: Mentimeter, Google obrasci, Office 365 obrasci, Responster, za izradu kvizova: Quizizz, Kahoot i Plickers, a za izradu online provjera znanja: Socrative i Testmoz. Besplatni su, potrebno se samo prijaviti pomoću korisničkog imena i lozinke. Njihova uporaba utječe na dinamičnost nastavnog procesa, a učenici su dodatno motivirani i angažirani. Dakle, učitelj ih može anketirati tijekom sata, pružiti im priliku da ponove gradivo i natječu se u kvizu ili može na inovativan, pouzdan i zanimljiv način provjeriti njihovo znanje.

Učiteljima su neki alati već poznati, no sada ih mogu još češće i uspješnije primjenjivati u praksi, a biraju ih s obzirom na svrhu uporabe, atraktivnost, mogućnosti koje nude i jednostavnost primjene. Također, svoje uratke mogu podijeliti s drugima, a ono što im je trenutno najvažnije – alate će koristiti u projektu za izradu različitih digitalnih sadržaja.

Projektno učenje u digitalnom okruženju – metoda 270°

Ova se edukacija nastavlja na prethodnu, a budući da je održana dva dana (7. i 14. travnja) u OŠ Veliki Bukovec, za dvije skupine učitelja, prvu je vodila Danijela Takač, a drugu Daniela Usmiani.

Kako učenike aktivno uključiti u nastavni proces?

1Predavačice su na početku istaknule važnost aktivnog uključivanja učenika u nastavni proces, što podrazumijeva da učenici kreiraju materijale, rješavaju problemske situacije, vode projekte, sudjeluju u timskom radu.

Predavanje su usmjerile na metode kojima se može postići aktivnost učenika. Jedna od njih je Flipped classroom, odnosno Obrnuta učionica, jedan od popularnijih suvremenih pristupa u obrazovanju. Obuhvaća primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije i različitih metoda, što omogućuje personalizaciju učenja, aktivnu primjenu znanja i razvijanje kritičkog mišljenja. Ona se provodi tako da učenici novo gradivo, koje učitelj pripremi na internetu, obrađuju kod kuće, a na satu se ono uvježbava, o njemu se raspravlja, istražuje. Dakle, učenici su aktivno uključeni u nastavni proces, samostalno istražuju i sudjeluju s drugim učenicima, dok je učitelj samo mentor koji ih u tome usmjerava. Potom su učitelji mogli vidjeti i isprobati jedan zanimljivi alat pod nazivom TED-Ed na kojem se može pronaći video za odgovarajuću nastavnu jedinicu te na temelju njega napraviti kviz. Stranica je besplatna, zahtijeva registraciju, a uradci se mogu dijeliti s drugima.

Obrnuta nastava ima svoje prednosti i nedostatke, no važno je istaknuti da se njome poboljšava interakcija između učenika i učitelja, učenici su angažiraniji i potiče ih se na suradničko učenje. Predavačice su objasnile da je suradničko učenje strategija poučavanja tijekom koje učenje proizlazi iz zajedničkog rada učenika, a podrazumijeva rješavanje složenih problemskih zadataka i rad na projektima.

Projektna nastava i projektno učenje

Veći dio edukacije bio je posvećen projektnoj nastavi, a to je složeni oblik nastave u kojoj učenici zajedno s učiteljem obrađuju neku temu kroz različite aktivnosti s ciljem postizanja točno određenog cilja u određenom vremenskom periodu.

Brojne su prednosti ovakve nastave: aktivna uključenosti i motiviranost učenika, razvijanje samostalnosti, komunikacije i tolerancije, jačanje samopouzdanja, učenje s razumijevanjem, razvijanje partnerskog odnosa između učenika i učitelja, rješavanje problemskih situacija i zadataka povezanih s realnim životom, stvaralaštvo, razvijanje kritičnosti i samokritičnos2ti, suradničko učenje, razvijanje organizacijskih, komunikacijskih i digitalnih kompetencija, korelacija s drugim područjima znanosti i ljudske djelatnosti. Istaknule su da svaki projekt mora imati jasno određeni cilj, određeno vrijeme trajanja, krajnji rezultat, složeniji zadatak koji se razlaže na jednostavnije, timski rad, suradnju i koordinaciju svih sudionika. Osim toga, važne su i tehnike rada: planiranje, prikazivanje i dokumentiranje, dobivanje informacija te osmišljavanje i provedba aktivnosti. Naravno, svaka projektna nastava ima svoje etape, od razgovora o temi i definiranja ciljeva i aktivnosti do vrednovanja rezultata rada. Kao primjer spomenuti su eTwinning projekti te su učitelji mogli čuti kako se u njih uključiti i koje mogućnosti nude.

Uz to, objasnile su pojam PBL (Project Based Learnig), metodu poučavanja u kojoj učenici stječu znanja i vještine radeći duži vremenski period na istraživanju stvarnog i kompleksnog pitanja, problema ili izazova. Svoj rad mogu predstaviti razredu, na razini škole, objavljivanjem na web stranici ili relevantnom stručnjaku te tako dobiti povratnu informaciju s ciljem da njihov rad bude još bolji.

Metoda 270°

Primjer takvog učenja jest i metoda 270° koju je osmislila Lidija Kralj, bivša učiteljica matematike i infromatike u OŠ Veliki Bukovec, a sadašnja pomoćnica ministrice obrazovanja. Metoda podrazumijeva da učenici samostalno kreiraju digitalne obrazovne sadržaje na teme zadane školskim programom, pri čemu im učitelj daje jasne upute te ih nakon toga prati i usmjerava, a na kraju vrednuje. Radovi mogu obuhvaćati objašnjenja, primjere, zadatke, slike, video, kviz, učenički autorski rad. Na kraju trebaju argumentirati odabir određenog rješenja i prezentirati ga pred razredom, na panou, mrežnim stranicama. Uporabom ovakve metode poučavaju jedni druge, a nakon predstavljanja i objave rada, drugi učenici mogu iz njega učiti i vrednovati ga (vršnjačko vrednovanje).

Neki alati u kojima mogu izrađivati svoje radove su: Prezi, Sway, Blendspace, GeoGebra, a tada se mogu objaviti na Edmodu, Vimeu, eTwinningu, Weeblyju, Yammeru, Wixu, Youtubeu. Osim toga, postoje i alati koji omogućavaju lakšu organizaciju i vođenje projekta kao što su: Trello, MeisterTask, Edmodo, KanbanFlow, Teams.

Zaključak

Dade se zaključiti da su prednosti uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije i provođenja projektne nastave mnogobrojne. Stoga je neupitno da će ove dvije edukacije znatno pomoći učiteljima u realizaciji projekta, a isto tako i u svakodnevnoj nastavi.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti škola i označen sa , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.