Zajedno za bolji internet

marina_mirkovic

Marina Mirković

Dan sigurnijeg interneta Tehnička škola Požega i ove godine obilježila je brojnim aktivnostima na nastavi računalstva koje su se provodile kroz cijeli tjedan. Ovogodišnja tema potakla je učenike da zajedno rade na stvaranju online komunikacije i suradnje koja će biti pozitivna, sigurna s poštovanjem sudionika. Učenici su posebno istražili načine na koje mladi koriste slike i video zapise za online komuniciranje te kako to može utjecati na njihove stavove i ugled. Pažnja je posvećena medijskoj pismenosti, zaštiti osobnih podataka i privatnosti.

Nekoliko radionica izvođeno je u suradnji sa Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku. Škola je primila Edukacijski paket u kojem se nalaze materijali korišteni u oblilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Među njima su 2 video uratka na temu sigurnosti na internetu koje su učenici pogledali, analizirali i raspravljali o njima.

Prvi video govori o jeziku mržnje na internetu te kako svatko od nas ima pravo na odabir načina komunikacije na internetu. Video je poslužio za početak rasprave o obliku komunikacije na internetu kojeg koriste djeca i mladi a isto tako i za početak rasprave o zlostavljanju na internetu.

Drugi video je informativnog karaktera a razvijen je u suradnji s Web detektivima koji su svojim riječima objasnili pojmove poput Gaminga, Youtubea, Facebooka, Snapchata.

Učenicima je predstavljen kratki vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja u školi.

Prilog 1. Kratki vodič za prevenciju vršnjačkog nasilja u školi

Slika1Na sam Dan sigurnijeg interneta učenici su rješavali kviz u kojem su sudjelovali učenici Republike Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine. Uspješni natjecatelji mogli su osvojiti i vrijedne nagrade.

Slika 1. Karta sudionika kviza na Dan sigurnijeg interneta

Slika2

 

Slika 2. Uspješnost u rješavanju kviza na Dan sigurnijeg interneta

U radionici posvećenoj medijskoj pismenosti učenici su koristili Edukacijsku knjižicu o medijskoj pismenosti, kao i sadržaje portala Medijska pismenost – abeceda za 21. stoljeće.

Prilog 2. Edukacijska knjižica o medijskoj pismenosti

Portal medijskapismenost.hr proizašao je iz kampanje Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a „Birajmo što gledamo“ koja je kroz različite primjere prikazala mogući utjecaj medija na djecu i roditelje. Njima su se pridružili i drugi partneri koji svojim djelovanjem doprinose podizanju medijske pismenosti u Hrvatskoj. Cilj im je podržati roditelje, skrbnike te učitelje u podizanju razine vlastite medijske pismenosti te medijskih vještina i znanja djece kako bi što bolje razumjeli utjecaj medija na živote djece i odraslih.

Sadržaji obuhvaćaju edukaciju roditelja, učitelja i djece, a među važnim temama obrađena je sigurnost na internetu i nasilje u medijima. Brojne preporuke i publikacije koje nalazimo na portalu korisne su za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija.

Na Dan sigurnijeg interneta, 7. veljače 2017. godine učenici su pratili webinar pod nazivom „Socijalni inženjering – čovjek kao najveća ranjivost sustava“. Webinar je organizirao CARNetov Odjel za Nacionalni CERT (Computer emergency response teams). Namijenjen je učiteljima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola koji su zainteresirani za proširivanje svojeg znanja o socijalnom inženjeringu u okviru osvještavanja važnosti sigurnosti na internetu te svima ostalima zainteresiranima za ovu temu.

U webinaru se je govorilo o vještini socijalnog inženjeringa s naglaskom na prepoznavanje opasnosti što ih socijalni inženjering nosi u okviru svakodnevnog života. Učenicima i nastavnicima pomoću primjera iz svakodnevnog života ukazano je na nedovoljnu osviještenost o postojanju socijalnog inženjeringa te kako socijalni inženjering tvori neodvojiv dio svakodnevnih interakcija između pojedinaca. 

Sudionicima webinara na temelju povijesnih primjera prikazani su pravci razvoja socijalnog inženjeringa te navedeni najznačajniji slučajevi zlouporabe socijalnog inženjeringa. S teoretskog polazišta definiran je socijalni inženjering u okviru sigurnosti na internetu te ponuđene glavne kategorije razlikovanja velikog niza raznih slučajeva povezanih sa socijalnim inženjeringom. Na temelju primjera hrvatskih korisnika, prikazani su najčešći oblici socijalnog inženjeringa prema prije spomenutim kategorijama. Na samom kraju, rekapitulacijom prikazanog materijala, sudionici webinara su uz savjete stručnjaka za računalnu sigurnost, saznali na koji način umanjiti mogućnost da budu žrtve socijalnog inženjeringa. Webinar je održan putem Adobe Connect komunikacijskog i kolaboracijskog alata.

Slika 3, 4, 5, 6, 7: Webinar „Socijalni inženjering – čovjek kao najveća ranjivost sustava“

Nakon webinara učenici su posjetili mrežnu stranicu Nacionalnog CERT-a koji je osnovan u skladu sa Zakonom o informacijskoj sigurnosti Republike Hrvatske i prema tom zakonu jedna od njegovih zadaća je obrada incidenata na internetu, tj. očuvanje informacijske sigurnosti u RH.

I ovdje su učenici mogli pregledati i proučiti brojne sadržaje u obliku preporuka, dokumenata, prezentacija i opisa sigurnosnih alata. Preuzeli su brošure: Sigurnije na internetu, Zaštitite svoju privatnost, Opasnosti Facebooka.

Povodom Dana sigurnijeg interneta, Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) snimila je edukativni film pod nazivom “Tko se to šali s mojim podacima”. Nekomercijalni film u trajanju od 30 minuta snimljen je na temu zaštite osobnih podataka, a u istom su obrađeni najaktualniji slučajevi koje je rješavala Agencija. To su primjerice lažno sklapanje pretplatničkih ugovora-krađa identiteta, nedozvoljena uporaba osobnih podataka o zdravlju, neadekvatna zaštita osobnih podataka i neovlašteno disponiranje osobnim podacima, lažni profili na društvenim mrežama, obrada osobnih podataka u svrhe marketinga te zloupotreba osobnih podataka djece na internetu. Na spomenutim slučajevima je u okviru postojećih zakonskih mehanizama postupala i Policija budući da se radi o kaznenim djelima nedozvoljene upotrebe osobnih podataka.

Učenicima su bili zanimljivi prikazani primjeri o kojima su dodatno raspravljali. Film se može pogledati preko ove poveznice.

Glavni zadaci Agencije za zaštitu osobnih podataka su učinkovito djelovanje na ispunjavanje svih prava i obaveza iz područja zaštite osobnih podataka koje se Republici Hrvatskoj nameću kao punopravnoj članici Europske unije i Vijeća Europe, povećanje odgovornosti svih sudionika u procesu obrade osobnih podataka vezano za primjenu propisa koji su obuhvaćeni zakonskim okvirom zaštite osobnih podataka u Republici Hrvatskoj uz odgovarajuću primjenu mjera informacijske sigurnosti.

Korisne materijale o zaštiti podataka i privatnosti, u obliku letaka i brošura učenici su preuzeli s poveznice.

HAKOM – Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – osigurava pretpostavke za ravnopravno tržišno natjecanje, stabilan rast i prostor za inovacije na tržištima elektroničkih komunikacija te poštanskih i željezničkih usluga. HAKOM sustavno provodi edukaciju i informiranje korisnika o njihovim pravima, a sve u cilju podizanja visoke razine zaštite korisnika s posebnim naglaskom na zaštitu djece. Za tu svrhu u čak 45 tisuća primjeraka tiskana je brošura pod naslovom „Kako zaštititi dijete u svijetu Interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona“. Brošura sadrži praktične i korisne savjete vezano uz opasnosti i sigurnost na internetu, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, način ponašanja i uporabe društvenih mreža. Učenici su sa zanimanjem pregledali brošuru koja prati stupanj razvoja mrežnih tehnologija, trendove korištenja društvenih mreža, pruža upute o sigurnosti na internetu, pravila ponašanja u virtualnom svijetu i prevenciju cyberbullinga.

Prilog 3. Brošura „Kako zaštititi dijete u svijetu Interneta, mrežnih tehnologija i mobilnih telefona“

Pojedini scenariji i aktivnosti za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija):

https://www.saferinternet.org.uk/safer-internet-day/2017 https://www.saferinternet.org.uk/safer-internet-day/2017/education-packs-updated

Tako su učenici rješavali i prigodni kviz dostupan na ovoj mrežnoj stranici. U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema kako djeca i mladi ljudi dijele slike i video zapise na internetu. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te povratne informacije o njima kao korisnicima interneta.

Prilog 4. Kviz „Be the change: Unite for a better internet“ s analizom odgovora

Aktivnost „Kampanja za poticanje pozitivnog dijeljenja slika na internetu“

Učenici su podijeljeni u manje grupe ili parove te su odabrali karticu sa zadanim scenarijem. Morali su prikazati opisanu situaciju uporabom samo slika, emotikona, memova. Analizirali su međusobno svoje radove: koliko su uspješni njihovi prikazi; da li su slike uvijek prikladne za korištenje; da li su poruke jasne; može li se komunicirati samo pomoću slika, da li su poruke prikazane na primjeren način. Ne može se očekivati da će se svima svidjeti smiješne fotografije, šaljivi memovi ili izražajni emotikoni, stoga treba pripaziti komu se upućuju i hoće li ih ciljani korisnici na pravi način shvatiti.

Mogući scenariji:

    • Želiš pitati svog prijatelja da li je slobodan u subotu navečer otići u kino
    • Imao si jako loš dan, u kojem je čini se sve krenulo loše.
    • Nedavno si postao zabrinut za svog prijatelja i želiš da zna kako si uz njega ako mu je potrebno
    • Otkrio su dio nastavnog tečaja/zadatka na lukav način i trebaš objasniti zašto tvom nastavniku.
    • Tvoj tim pobijedio je u ponedjeljak i sada ulazi u finale.

Slika 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14: Radovi učenika u prikazu poruka slikama

Pogodi emotikon

Emotikoni su postali važan dio online komunikacije i za mnoge su način prenošenja
različitih emocija putem slika. Učenicima je dan pregled emotikona teSlika15 su raspravljali o njihovu značenju. Pri tome su odgovarali na pitanja:
• Da li su svima poruke emotikona iste ili postoje razlike u mišljenju?
• Zašto koristimo emotikone?
• Hoće li ljudi uvijek shvatiti našu poruku prikazanu emotikonima?
• Da li za prikaz nekih osjećaja nedostaju emotikoni?

Slika 15. Analiza emotikona

Koliko sadržaja se učitava svake sekunde?

Kao brzi kviz, učenici su pogađali koliko se fotografija prenesene na Instagram, pošalje tweetova, izvede Skype poziva, pregleda videa na YouTubeu u sekundi. Odgovore su otkrili putem ove poveznice.

Debata

Učenici su pogledali TV spot za dob od 14-18 godina:. Razgovarali su o temi navedenoj u filmu: online i offline identitet i izbor mladih ljudi u načinu kako se sami predstavljaju.

Učenici su podijeljeni u dvije grupe prema odluci da li su za ili protiv, prema pitanjima:

  • Emotikone treba prestati koristiti nakon dobi od 18 godina
  • Mora postojati ograničenje koliko selfija (autoportretnih fotografija) možete postavljati tjedno
  • Manje je nesporazuma s emotikonima nego riječima
  • Samo mladi ljudi bi trebali biti u mogućnosti koristiti aplikacije kao što su Snapchat i Instagram
  • Tvrtke ne bi smjele pregledavati profile mladih ljudi na internetu kod njihova zapošljavanja
  • U budućnosti, ako budete zapošljavali mladu osobu provjeriti ćete njene podatke putem interneta.

Suočavanje s različitostima i problemima na internetu

Učenici su doblili nekoliko scenarija. Morali su ih analizirati i prodiskutirati. Kao grupa odlučili su koje će akcije među ponuđenima poduzeti u rješavanju problema prikazanih u scenarijima. Grupe su predstavile svoja rješenja. Komentirali su najbolja odabrana rješenja. Uz pozitivne sadržaje koje možemo uočiti na internetu, mnogo je nepoželjnih elementa koji nas čine zabrinutima, zbunjenim, uzrujanim ili čak i prestrašenima. Kako reagirati na uvredljive, opasne pa čak i poruke mržnje upućene vama ili drugima? Što možemo učiniti ako vidimo nešto online što nas uznemirava? Kako se nositi s prijateljima koji objavljuju uznemirujuće ili neprikladne slike na internetu? Učenici su raspravljali o scenariju i svojim promišljanjima što bi učinili kao promatrač i kako bi se osjećali.

Mogući scenariji:

  • Vaši prijatelji su počeli slati memove i slike zadirkujući drugu osobu u vašoj dobnoj grupi. Te slike su dobile puno lajkova i dijeljenja. Znate da je ta osoba vjerojatno vidjela slike, ali do sada nije učinjeno ništa da ih se zaustavi. Vaši prijatelji misle da je sve samo mala zabava i ohrabruju vas da ih također dijelite dalje. Što ćete učiniti?
  • Vaš prijatelj ima vrlo popularnu i uspješnu stranicu društvenih medija s oko 2000 sljedbenika. Koristiti se za objavu lifestyle savjeta, slika i videa, ali u zadnje vrijeme ste primijetili da dijeli svoju lokaciju i prikazuje fotografije na kojima nosi školsku uniformu. Što ćeš učiniti?
  • Vaš prijatelj uvijek voli poslati smiješne memove i citate, ali u zadnje vrijeme čini se da sve ukazuje na to da možda nešto nije u redu. Što ćeš učiniti?
  • Dok si gledao na Instagramu vidio si sliku na kojoj je netko iskazao mržnju protiv određene grupe ljudi. Što ćeš učiniti?
  • Jedan od tvojih prijatelja objavio je tvoju sliku koja ti se stvarno ne sviđa. Zabrinut si što je prikazana online, te što drugi misle o tebi. Što ćeš učiniti?

Uoči razliku

Filteri i aplikacije za uređivanje fotografija su vrlo jednostavani za uporabu i mogu znatno promijeniti slike. Društvene mreže pružaju priliku za mnoge ljude (uključujući poznate osobe), da se prikazuju u nerealnom svjetlu. Mlade osobe detaljno izrađuju i uređuju online slike, kako bi se osjećali zadovoljni sa svojim izgledom. Aplikacije im omogućuju da svoje Slika16autoportrete pretvore u „savršene selfije“’. Učenici su analizirali izvornu fotografiju i njenu uređenu verziju. Uočavali su i komentirali promjene (primjena šminke, filteri, oblik obrva, lica, jagodice i brade, veličina i boja očiju, ten, zaglađena koža). Raspravljali su razlike između mladića i djevojaka kod uređivanja ​​njihovih online autoportreta.

Slika 16. Analiza uređivanja izvorne fotografije

Pruži osmjeh

U Velikoj Britaniji 7. veljače 2017. godine učenici su u cilju da internet postane bolje mjesto Slika17pozvani na sudjelovanje u kampanji #Giveasmile za Dan sigurnijeg interneta. Škole, organizacije i pojedinci mogli su poslati osmijeh putem selfija ili emotikona koji su kreativno osmislili pomoću predloška kampanje. Učenici Tehničke škole u Požegi su im se priključili.

Slika 17. Osmijeh za kampanju #Giveasmile

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Sigurnost na internetu i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.