Pogled u pripremama

Broj 85, listopad 2016.
ISSN 1848-2171

Iako još to ne vidite ali cijela ekipa udruge „Suradnici u učenju“ i puno, puno volontera angažirano je u pripremama za prvo međunarodno natjecanje Dabar u Hrvatskoj. Svi smo u logičkim zadacima, algoritmima, zagonetkama, Loomenu, ilustracijama, oblicima pitanja i strašno se veselimo što smo Dabar doveli u Hrvatsku.

Pogledajte kako lijepo izgleda mapa prijavljenih škola Smiješak

clip_image001

Nastavit ćemo o Dabru u sljedećem broju Pogleda, a sad se vraćamo na ovomjesečne teme.

Pogled_iconAnita Belančić, Lidija Molnar i Natalia Rogoznica sudjelovale su, početkom listopada, na radionici Collaborative school development u Briselu. Teme radionica bile su o implementaciji uporabe IKT u nastavu na razini cijele škole, s ciljem proširenje ovog pristupa na razinu cijele škole kroz suradnju i edukaciju svih nastavnika. Naime, znanstvena analiza nekoliko desetaka škola u 12 zemalja Europe pokazala je da se u većini škola IKT u nastavu integrira samo u nekim predmetima i od strane manjine nastavnika, većinom entuzijasta u pogledu korištenja tehnologije. Više…

Pogled_iconDječji je vrtić Petar Pan drugu je godinu zaredom prijavio i dobio sredstva Europske unije za projekt u sklopu Erasmus +, ključne aktivnosti 1-mobilnost u svrhu učenja za pojedinca. Ivanka Karačić i kolegice posjetile su East Hunsbury Primary School, Northampton u Engleskoj, školu koja je nositelj posebne oznake kvalitete u provođenju inkluzije te pratile sve aktivnosti s mlađom djecom, događanja u programu predškole, nastavu u starijim razredima, suradnju učitelja i roditelja, opuštenije igre i aktivnosti na zraku. Više…

Pogled_iconJasna Šojer nam piše o eTwinning projektu Different Paths but Common Democratic Values? Kojeg je provela u Školi za primalje, Zagreb. Cilj projekta bio je istražiti razinu demokracije u partnerskim zemljama s obzirom na suvremena događanja i promjene u Europi: povijesne predispozicije, migrantska kriza, položaj žena, pravo na obrazovanje, kultura i suvremena povijesna previranja. Projekti su se provodili u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja i bili su ukomponirani u kurikulum škola angažirajući i nastavnike drugih predmeta. Više…

Pogled_iconZnate li što je Eratostenov eksperiment i kako ga možete povezati s kurikulumom različitih predmeta? Karolina Dvojković opisuje nam provođenje tog eksperimenta u Vukovarskoj gimnaziji kao pravi primjer interdisciplinarnosti na djelu. Posebnost je provođenja Eratostenovog eksperimenta sudjelovanje velikog broja nastavnika, njihovih učenika i škola od SAD-a do mnoštva europskih zemalja. 22. rujna 2016. sudjelovalo je oko 405 nastavnika koji su ovog puta uistinu globalno izmjenjivali podatke tako da ste mogli lako pronaći više partnerskih škola. Više…

Pogled_iconU rujnu 2016. godine u Tallinnu (Estonija) održan je TCA kontaktni seminar pod nazivom „Jačanje digitalnih kompetencija u obrazovanju i osposobljavanju“ sa svrhom povezivanja partnera sa sličnim interesima kako bi razvili projektne ideje za nova KA2 strateška partnerstva na temu informacijskih i komunikacijskih tehnologija i digitalnih vještina. Elvira Vučković i Marina Mirković donose nam novosti s tog seminara. Više…

Pogled_iconMilanka Munda iz Osnovne škole Ludvika Pliberška iz Maribora piše nam o istraživanju „Kaj romskim učencem v Mariboru pomeni šola?“ čiji rezultati pokazuju da u školama u kojima učitelji uspijevaju stvoriti okruženje podrške i poštovanja za svakog učenika i roditelja, romski učenici shvaćaju važnost škole i prihvaćaju je kao sastavni dio svog života. Više…

Uživajte u čitanju i ovog Pogleda, a mi se vraćamo pripremama za Dabar. Vidimo se online od 7. do 11 studenog, zar ne?

Lidija Kralj

Radionica Collaborative School Development u Briselu

anitaB_lidijaM_nataliaR

Anita Belančić, Lidija Molnar i Natalia Rogoznica

imageUčiteljice Anita Belančić (OŠ Ivane Brlić Mažuranić Ogulin), Vanja Fazinić (OŠ don Lovre Katića, Solin), Lidija Molnar (OŠ „Braća Radić“, Koprivnica) i Natalia Rogoznica (OŠ Ivana Gundulića, Zagreb) sudjelovale su na radionici Collaborative school development u Briselu u Belgiji.

Radionica je trajala dva dana (5.-7. listopada), a održala se u središtu organizacije European Schoolnet u Briselu koja okuplja tridesetak ministarstava školstva iz Europe. Organizirana je u okviru jednog od njihovih projekata pod nazivom Future Classroom Lab, a tematski se fokusira na implementaciju uporabe IKT u nastavu na razini cijele škole. Naime, znanstvena analiza nekoliko desetaka škola u 12 zemalja Europe pokazala je da se u većini škola IKT u nastavu integrira samo u nekim predmetima i od strane manjine nastavnika, većinom entuzijasta u pogledu korištenja tehnologije. Cilj daljnjeg razvoja obrazovnog sustava je proširenje ovog pristupa na razinu cijele škole kroz suradnju i edukaciju svih nastavnika.

clip_image002Radionica je održana u inspirativnom prostoru Učionice budućnosti (Future Classroom Lab), a jedan od prvih zadataka sudionika radionice bio je detaljno je proučiti.  

Učionica je podijeljena na 6 zona: istraživački (investigate), izrađivačku (create), razmjensku (exchange), razvojnu (develop), interaktivnu (interact) i prezentacijsku (present) zonu.

U učionici je velika pozornost posvećena svim tehničkim uvjetima kako bi se bez ikakvih prepreka mogla koristiti sva dostupna tehnologija. Prije svega prostorija je prepuna ormara sa „skrivenim“ utičnicama za struju u kojima se, čak zaključani mogu držati uređaji tijekom punjenja. Naravno, osigurane su i dvije brze Internet veze. Izgled učionice možete vidjeti OVDJE.  

clip_image004Velika važnost pridaje se i samom uređenju prostora odnosno potrebi da učionica bude udobna i opuštajuća za svakog učenika. Zanimljive su i stolice za učenike koji se ne mogu suzdržati od ljuljanja (znate takve učenike?), a koje dozvoljavaju ljuljanje samo prema naprijed, ali ne i prema natrag te time osiguravaju da učenik bude u pokretu, ali bez straha da će pasti.

Tematski se radionica dalje vezala za načine poučavanja, inovativne online alate koji omogućavaju suradnju među učenicima i komunikaciju s nastavnikom, te načine i mogućnosti usavršavanja učitelja u korištenju IKT u nastavi.

Vodeća tema radionice bila je suradnja, kako na razini škole s drugim ustanovama i roditeljima, tako i unutar kolektiva škole.  Sudionici su potakuti da, zajedno sa ostalim odgovornim osobama, rade na kontinuiranom profesionalnom razvoju (Continuing Professional Development) svoje škole, kao nužnom preduvjetu za proširenje uporabe IKT i inovativnom pristupu nastavi.

clip_image006Preporuča se što više korištenja eTwinning portala kao sigurnog portala na kojem se može naći mnogo potencijalnih partnera za suradnju i provedbu raznovrsnih projekata. Na radionicama je svaki od sudionika iznio svoja iskustva korištenja tehnologije u školi pa je tako svaki od sudionika imao priliku čuti različita zanimljiva iskustva svojih kolega iz drugih europskih zemalja. Posebno zanimljivi primjeri bili su oni u kojima učenici educiraju svoje učitelje, ali  i roditelje u raznim područjima clip_image008korištenja Interneta i računalnih alata. Sve materijale potrebne za rad ili pohranu tijekom rada mogli smo pristupiti putem LMS sustava Schoology.

Radionica je završila dogovorom oko daljnjih aktivnosti koje sudionici imaju obvezu provesti u svojim školama te o nastavku kontakta putem webinara. Također je svaki polaznik dobio certifikat pohađanja radionice.

 

Razmjena iskustava i suradnja na međunarodnoj razini uvijek je poticaj i ohrabrenje za mnoge nove inicijative kojima je potreban upravo ovakav entuzijazam i iskustvo da se održe.

clip_image010

Projekt „Razvoj interacionalizacije i kvalitetnih programa

u dječjem vrtiću“

Job shadowing: East Hunsbury Primary School, Northampton, Engleska

ivanka_karacic

Ivanka Karačić

Dječji je vrtić Petar Pan drugu godinu zaredom prijavio i dobio sredstva Europske unije za projekt u sklopu Erasmus +, ključne aktivnosti 1-mobilnost u svrhu učenja za pojedinca. Unutar tog projekta područje mojega interesa bila je inkluzija o kojoj sam htjela doznati više kroz usavršavanje koje pruža job shadowing. Na web stranici Agencije za mobilnost i programe EU pronašla sam kako je… job shadowing oblik stručnog usavršavanja kada nastavnik promatra i prati rad kolege iz neke europske ustanove na njegovom ili njezinom radnom mjestu. Na taj se način može iz prve ruke proučavati svakodnevni posao, radno okruženje, metode i načine rada u praksi. Mogu se vidjeti primjeri dobre prakse na djelu koje kasnije možemo upotrijebiti u vlastitom clip_image002radu. Ustanova u kojoj se odvija ova aktivnost mora biti smještena u državi članici EU i mora imati iskustva u praksi o kojoj sudionik želi naučiti nešto više.

Škola koju sam posjetila zajedno s kolegicom odgojiteljicom i ravnateljicom vrtića nije slučajno odabrana. Suradnja s kolegama iz iste škole ostvarena je godinu ranije kroz prethodni projekat, i oni su pokazali dobru volju da budu organizatori ovakog načina stručnog usavršavanja.

  • Školu pohađa oko 450 djece u dobi od 4- 11 godina i raspoređeni su u program predškole te redovne i posebne razrede. Ova je škola nositelj posebne oznake kvalitete u provođenju inkluzije-Inclusion Quality Mark Flagship School, od srpnja 2014. godine.
  • Posebnu jedinicu pohađa oko 35 učenika koji su smješteni u četiri razreda od po 7-9 učenika. Razredi nose naziv po bojama: Blue class, Yellow class, Green class, Red class. S njima je svakodnevno jedan učitelj i jedan član podrške a to je najčešće student ili roditelj.Osnovne aktivnosti odvijaju se u razredu a za učenje im se osiguravaju brojne prilike na vanjskom prostoru škole i unutar zajednice . Dostupne su im različite vanjske usluge: školski liječnik, psiholog, logoped, fizioterapeut, radni terapeut i prema potrebi i druge specijalnosti. Škola im je osigurala „Rainbow room“- inkluzivni rani intervencijski prostor u kojem djeca iz cijele škole zajedno borave, a djeca iz posebne jedinice najmanje jedanput tjedno. Osoba s višegodišnjim iskustvom, učitelj supervizor, radi na razvijanju samopouzdanja i samopoštovanja, sigurnosti, slušanja i poštovanje drugoga, poštovanje okoline, uče se granice, uče postavljati pitanja, a sve to u vrlo ugodnom okruženju koje je stvoreno za učenje kroz igru.

clip_image004 clip_image006

U školi vježbaju jogu:

clip_image008 clip_image010

Pohađaju lego terapiju: Vježbaju u prirodnom okruženju:

clip_image012 clip_image014

Svi učitelji koriste Britanski znakovni jezik:

clip_image016 clip_image018

Sva se djeca zajedno druže na brojnim školskim događanjima:

clip_image020

Lokalna zajednica i škola osigurale su i manji kombi koji služi za prijevoz učenika na razna događanja u zajednici: posjete drugim školama, posjete frizeru, zubaru, liječniku, rođendanske zabave u obitelji i slično.

Moje kolegice i ja imale smo priliku da svakodnevno od ponedjeljka do petka živimo ovu školu. Njezini su nam djelatnici omogućili da uz sve već navedeno pratimo i događanja u programu predškole, djecu u nastavnom dijelu u starijim razredima, suradnju nastavnika i roditelja, opuštenije igre i aktivnosti na zraku.

U Northamptonu smo posjetili i lokalni vrtić za djecu od dvije do četiri godine Gloucester Nursery School, specijalne škole Fairfields School i Northgate School Art College te istraživački centar Penn Green u obližnjem gradiću Corby-u.

Svakako želim istaknuti da je ovo učenje bilo jedno od najljepših doživljaja u mojem profesionalnom razvoju. Nikada do sada nisam vidjela toliko učitelja predanih svojem zanimanju, onih kojima se cakle oči kada ugledaju napredak djeteta, onih koji danonoćno osmišljavaju korak dalje, koji stalno čine nešto za njih- za djecu.

I sad jedno pitanje za vas Što ste prvo pomislili kada sam opisivala školu i podijelila djecu u redovne i posebne razrede? Vjerojatno isto što i ja kada sam isto pročitala na web stranici škole Inkluzija?!!!

Ali da, djeca s teškoćama u razvoju su u redovnoj školi. Da, u posebnom razredu, ali onom koji je najoptimalniji za njih. Na različitim aktivnostima susreću se sa svom ostalom djecom, prihvaćeni su u svojoj zajednici i okruženi divnim učiteljima koji im znaju biti na raspolaganju i u izvannastavnim aktivnostima. Zamislite nemaju posebnog profesionalnog vozača kombija, da sve bude jednostavnije njihova je učiteljica i to postala.

Nadam se da će ovaj dobar primjer prakse osnažiti i mene i moje kolege da ulažemo dodatan trud kako bismo postali kompetentniji i motiviraniji za pronalaženje novih ideja u radu s djecom s teškoćama u razvoju.

I za kraj nešto sasvim osobno:

Postoje stvari u životu koje nas zadivljuju, očaravaju, ispunjavaju, nadahnjuju,…i u igri riječi nekako uspijevamo dočarati njihovu ljepotu.

Postoje i ljudi koji nas također oduševljavaju i često kažemo kako ih je riječima teško opisati.

Postoje i oni koji nas dotiču, o kojima razmišljamo i koji nas mijenjaju. Njih ne možemo opisati, možemo ih samo doživjeti.

Veliko HVALA svim djelatnicima East Hunsbury Primary School-a , a posebno ravnateljici Riti Arundel.

eTwinning projekt Different Paths but …

Common Democratic Values? u Školi za primalje, Zagreb

jasna_sojer

Jasna Šojer

Demokracija u Europi u posljednje je vrijeme na velikoj kušnji. Eskalacija migrantske krize te brojni teroristički napadi diljem Europe i svijeta doveli su u pitanje osnovne ljudske postulate mnogih europskih zemalja kao i brojne vrijednosti na kojima se zasniva ideja EU. Kako stvari stoje u EU kad je riječ o demokraciji, odlučili su istražiti učenici iz Hrvatske, Francuske, Grčke i Italije u eTwinning projektu Different Paths But Common Democratic Values? (Različiti putevi, ali jednake demokratske vrijednosti?) Osnivači projekta bili Jasna Šojer iz Škole za primalje, Zagreb i Valerie Vergely iz Lycée Jean Jaurès, Montpellier, Francuska, a pridružili su se Eleni Kostopoulou, Grčka te Giuseppe Filigenzi, Italija.

Cilj projekta bio je istražiti razinu demokracije u partnerskim zemljama s obzirom na suvremena događanja i promjene u Europi: povijesne predispozicije, migrantska kriza, položaj žena, pravo na obrazovanje, kultura i suvremena povijesna previranja. Projekti su se provodili u sklopu Građanskog odgoja i obrazovanja i bili su ukomponirani u kurikulum škola angažirajući i nastavnike drugih predmeta.

Naravno, da bi se uopće krenulo u tako zahtjevan projekt, trebalo je razjasniti što je clip_image002demokracija i proučiti povijest demokracije u partnerskim zemljama. Za to su odlično poslužili web-alati Padlet, na kojem su učenici prvo napisali što je demokracija po njihovom mišljenu, a potom je dodana definicija s interneta te pojašnjenje grčke škole u kojoj je projekt vodila profesorica povijesti.

Za istraživanje povijesti razvoja demokracije poslužio je Tricider pomoću kojeg su učenici clip_image004učili što je to suradničko učenje. Grčki učenici potrudili su se da svoju povijest demokracije što detaljnije prikažu pa su to učinili preko google dokumenta smatrajući da se ona nikako ne može sažeti u zadatak Kratka povijest demokracije.

Svaki mjesec učenicima partnerskih škola postavljeno je jedno poticajno pitanje s različitim zadacima koje su trebali ispuniti. Francuski učenici postavili su učenicima partnerskih škola pitanja o situaciji s migrantima u njihovim zemljama, a profesorica engleskog Valerie Vergely poslala je pripremu prema kojoj je u Školi za primalje održan sat engleskog. Učenici talijanske škole clip_image006snimili su intervje s migrantima u svojoj sredini, a jedan od zadataka bio je i izraditi plakate zamišljenih udruga koje nude migrantima svoju pomoć.

Na pitanje Jesu li žene u Europi ravnopravne muškarcima? iz Grčke je stigla priča o njihovoj aktivistici za prava žena Kalirhoe Parren koja je imala vrlo sličan životni put kao Marija Jurić Zagorka u Hrvatskoj pa je jedan sat engleskog u Školi za primalje bio posvećen paraleli tih dviju književnica i sufražetkinja. Prije toga na satu hrvatskog jezika učenici su istražili životni put M. J. Zagorke te posjetili Memorijalni stan gdje su saznali brojne zanimljivosti vezane uz njezin život, te književno i aktivističko djelovanje. Kako bi se navikli na suradnički rad, uz pomoć google dokumenta učenica iz Škole za primalje i učenica iz Chrisoupolis High School napravile su usporednu prezentaciju M. J. Zagorke i Kalirhoe Parren.

clip_image008

Profesorica Jasna Šojer iz Škole z primalje kao inovativnu metodu poučavanja ponudila je Living Newspapers ili Žive novine kojom je na zanimljiv način prikazan problem prava žena odnosno njihove diskriminacije u Europi. Inače, pod vodstvom Jasne Šojer metodi Živih novina poučeni su brojni sudionici radionica Aktivne metode u građanskom odgoju u organizaciji Hrvatskog centra za dramski odgoj koje već dvije godine financira Ministarstvo kulture, obrazovanja i športa. Žive vijest bile su ujedno i završni video projekta u kojem su sudjelovale Francuska, Grčka i Hrvatska. Koristeći metodu projektne nastave učenici su tražili primjere diskiriminacije u svojim zemljama koristeći se internetom, dnevnim novinama, tv-vijestima itd, odglumili i snimili izabrane clip_image010situacije te na kraju u obliku kongresa aktivista za prava žena ili panela stučnjaka ponudili moguća rješenja.

Diskriminirajući razgovor za posao – učenici Chrisoupolis High School

Google dokumenti koristili su i za pisanje članka o Jednakosti u obrazovanju. Tu su svoje snage udružile učenice iz Grčke, Hrvatske i Francuske uspoređujući obrazovne sustave,kurikulum i pravo na obrazovanje u te tri zemlje.

clip_image012

Neki od zadataka u projektu bili su Demokracija u uličnoj umjetnosti i porukama, Demokracija u stripu te korištenje zabavnih alata poput blabberize it ili bitstips. Projekt je dobio nacionalnu oznako kvalitete u Francuskoj, Grčkoj i Hrvatskoj s maksimalnim brojem bodova.

Eratostenov eksperiment – pravi primjer interdisciplinarnosti

karolina_dvojkovic

Karolina Dvojković

Iako je provođenje Eratostenovog eksperimenta već poznata „stvar“ jer se globalno provodi od 2014. godine u sklopu ISE inicijative koja promiče provođenje Eratostenovog eksperiment, svaka nova skupina učenika koja se prijavi za sudjelovanje u mjerenju i obradi podataka ostane iznenađena jednostavnošću i elegancijom eksperimenta.

Učenicima je fascinantna činjenica da je Eratosten odredio opseg Zemlje iako Zemlju nije obilazio već je to učinio iz Egipta primjenjujući matematičku metodu. Tako smo i mi u Gimnaziji Vukovar odlučili i dalje nastaviti s provođenjem istoga.

Zanimljivo je kako nas vrijeme (barem do sada) uvijek posluži. Ovog 22. rujna 2016. jutro je u Vukovaru osvanulo oblačno i tmurno. Naše se raspoloženje mijenjalo od imagedo image. Naposljetku oko 10 sati Vukovar biva obasjan željno iščekivanim zrakama sunca, a naše raspoloženje image. Odmah smo zauzeli startne mjeračke pozicije, uključili Stellarium i ostali u nadanju sunčanog podneva. imageStellarium je besplatan open source planetarij za računala koji nam u Eratostenovom eksperimentu služi za određivanje lokalnog solarnog podneva. Za učenike koji se po prvi puta susreću sa Stelleriumom to je ulazak u „novi svijet spoznaja“.

Posebnost je provođenja Eratostenovog eksperimanta sudjelovanje velikog broja nastavnika, njihovih učenika i škola od SAD-a do mnoštva europskih zemalja. 22. rujna image2016. sudjelovalo je oko 405 nastavnika koji su ovog puta uistinu globalno izmjenjivali podatke tako da ste mogli lako pronaći više partnerskih škola . Nama u vukovarskoj Gimnaziji najbolje je odgovarala škola Nagy László Secondary Grammar School iz Budimpešte budući nam se pozicije na geografskoj dužini podudaraju. Koristeći Google Earth, virtualni globus i geografski informacijski program, određuje se udaljenost između partnerskih škola.

imageU okrugu Gimnazije Vukovar učenici su, zajedno sa svojim nastavnicama, odabrali najbolje mjesto za mjerenje. Gimnazija Vukovar ima odličnu poziciju za provođenje Eratostenovog eksperimenta budući se nalazi na povišenoj imageobali nastaloj eolskim nanosima prapora u pleistocenu. Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru predstavlja geokronološki zapis klimatskih promjena kraja pleistocena, odnosno posljednjih stotinjak tisuća godina. Kroz ovaj imagepraporni profil mogu se pratiti izmjene klimatskih uvjeta što je od iznimne znanstvene, povijesne i odgojno-obrazovne vrijednosti. Praporni profil na kojem je smještena Gimnazija značajan je po tome što sadrži makroskopski vidljivu akumulaciju piroklastičnog materijala, vjetrom donesenog pepela vulkanske erupcije iz Karpatskog bazena.

A točno u lokalno solarno podne mjerenje duljine sjene postavljenog štapa izgledalo je ovako.

image

Nakon što su učenici izmjerili duljinu sjene štapa pristupili su izračunavanju opsega Zemlje. Koristeći već poznate upute s mrežnog izvora, izračunali smo vrijednost kuta upada sunčevih zraka od 46,9°. Nažalost zbog oblačnog vremena naša prva partner škola iz Budimpešte nije mogla odrediti kut upada sunčevih zraka. Dobivene izmjerene i izračunate podataka izmijenili smo i s drugim školama partnerima, a jedna o njih bila je osnovna škola Cumhuriyet İlkokulu İmamoğlu iz Adane u Turskoj. Na temelju udaljenosti od 899 km između Gimnazije Vukovar i škole Cumhuriyet İlkokulu İmamoğlu iz Adane te kutova upada sunčevih zraka, Gimnazija Vukovar 46,9° i Cumhuriyet İlkokulu İmamoğlu 39°, izračunat je opseg Zemlje u iznosu od 40 967 km što je prihvatljivo. Naravno ovo je samo jedan u nizu proračuna što smo ga proveli. Nakon što su učenici izračunali opseg Zemlje, nametnulo se pitanje kako i kada je „izvagana“ Zemlja. Tako smo započeli novu fizikalnu raspravu.

Najveća vrijednost provođenja Eratostenovog eksperimenta je jednostavnost i jasnoća provođenja samog eksperimenta, interdisciplinarnost, međupredmetna povezanost, suradničko učenje te internacionalna suradnja.

image

TCA kontaktni seminar u Estoniji

marinaM_elviraV

Marina Mirković i Elvira Vučković

U razdoblju od 11. do 14. rujna 2016. godine u Tallinnu (Estonija) održan je TCA kontaktni seminar pod nazivom „Jačanje digitalnih kompetencija u obrazovanju i osposobljavanju“ u organizacjii  Agencije za mobilnost i programe EU. Svrha ovog seminara bila je da sudionici pronađu partnere sa sličnim interesima i razviju projektne ideje za nova KA2 strateška partnerstva na temu IKT-a (informacijskih i komunikacijskih tehnologija) i digitalnih vještina. Seminar je također pružio priliku za razmjenu iskustava, upoznavanje novih pristupa u tom području i mogućnost stvaranja novih međusektorskih i transverzalnih suradnji.

Ciljna skupina kontakt seminara bili su predstavnici škola i organizacija za obrazovanje odraslih, kao i ostalih organizacija relevantnih za područja školskog i obrazovanja odraslih, a koji su zainteresirani za temu seminara te namjeravaju razviti i prijaviti Erasmus+ KA2 Slika 1strateško partnerstvo. Na samom seminaru bio je veliki broj predstavnika nacionalnih agencija za mobilnost (uz agencije iz Estonije i Finske, koje su i organizirale seminar), predstavnika ministarstava za obrazovanje, vijeća roditelja i sl.

Iz Republike Hrvatske na seminaru su sudjelovali Elvira Vučković (Osnovna škola „Petar Zoranić“, Nin), Marina Mirković (Tehnička škola, Požega) i Josip Sobin (Učilište Jantar, Split).

Slika 1. Sudionici seminara iz Republike Hrvatske

Aktivnosti transnacionalne suradnje (Transnational Cooperation Activities – TCA) uključuju niz aktivnosti poput radionica, treninga, seminara, aktivnosti jačanja partnerstva u okviru tema relevantnih za Erasmus+ program. Sudjelovanje u TCA-u znači:

  • Stvaranje i/ili širenje mreže kontakata i suradnja s organizacijama iz sličnog ili različitog područja djelovanja iz cijele Europe;
  • Stjecanje znanja i praktičnih vještina u temama relevantnima za program Erasmus+ te stjecanje podrške za projektne ideje;
  • Diseminacija projektnih rezultata na europskoj razini.

Na seminaru je sudjelovalo 70 sudionika iz 21 europske zemlje. Održana su predavanja i radionice o digitalnim kompetencijama, te predstavljen Erasmus+ program. Posebno su bili korisni primjeri dobre prakse projekata KA2.

Prilog 1. Prezentiranje programa Erasmus+, predavačice Anni Karttunen i Katariina Petäjäniemi, CIMO

Slika 2Slika 3Slika 4
Slika 2, Slika 3, Slika 4. Predavači na seminaru

Možete pogledati neke od zanimljivih prezentacija:

Prilog 2.

„Our digital future and world of work – view from e-Estonia“, predavač gospodin Siim Sikkut (Government Office of Estonia). U predavanju je gospodin Sikkut iznosio iskustva Estonije u uvođenju digitalnih tehnologija u svaki segment svakodnevnog života, s posebnim naglaskom na obrazovanje (e-škole) i posljedice po povećanje zapošljivosti.

Prilog 3.

„Frameworks and models of digital competences“, predavač gospodin Mart Laanpere (Centre for Educational Technology, Tallinn University). Uz kratku povijest upotrebe računala u obrazovanju, osvrnuvši se na prednosti i nedostatke dosadašnjih načina povećanja digitalnih kompetencija učenika i učitelja (npr. ECDL u svjetlu stalnih promjena programa), gospodin Laanpere je sudionicima predložio teme iz područja upotrebe IKT-a u obrazovanju, razvoja digitalnih kompetencija. U kasnijem dijelu bio je jedan od mentora koji su davali prijedloge i sugestije na osmišljene projekte. Njegov video o digitalnim kompetencijama dostupan je na ovoj poveznici.

Uz pozvana predavanja, na seminaru se slušalo i o primjerima dobre prakse, iz perspektive učitelja i korisnika (učenika). Bilo je lijepo čuti kao primjer dobre prakse o projektu „Creative Classroom“ na kojem je jedan od partnera bilo Sveučilište u Rijeci.

Sve aktivnosti seminara uspješno su provedene. Sudionici su imali priliku aktivno participirati u svim sadržajima, prije, za vrijeme i nakon seminara. Za istaknuti je pozitivne primjere direktne i neposredne suradnje svih sudionika na radionicama koji su kroz komunikaciju i razmjenu ideja stvarali projektne ideje. Zanimljiva je bila razmjena iskustava, stavova, mišljenja i ideja, jednako kao i upoznavanje s različitim web alatima, tehnikama i vježbama timskog rada koje su se provodile cijelo vrijeme trajanja seminara. Sve aktivnosti su u svakom trenutku bile vidljive i transparentne sudionicima i organizatorima.

Na seminaru je uspostavljena suradnja s europskim kolegama kroz komunikaciju i razmjenu ideja u stvaranju projektnih ideja. Posebno ćemo se osvrnuti na one projekte u čijem osmišljavanju smo sudjelovali. Tako je među brojnim projektima osmišljen i projekt „Talk with NET Generation“. Partneri u budućem projektu bile bi ustanove za edukaciju iz Poljske, Estonije, Belgije, Bugarske i Republike Hrvatske (Tehnička škola, Požega). Slijedeći trendove novih tehnologija, nastavnici trebaju u skladu sa stvarnošću prilagoditi se promjenama kako bi stvorili učinkovite modele nastavnog procesa koji će poboljšati sudjelovanje učenika u aktivnostima nastave kao i procesu učenja. Nastavnici će postati svjesni različitih novih i inovativnih alata za suradnju, komunikaciju i kulturno razumijevanje te razvijati globalnu svijest za potporu učenicima u tim područjima.

Slika 5Slika 6
Slika 5, Slika 6: Mentorice budućeg projekta „Talk with NET Generation“

Uključenje učenika i nastavnika Tehničke škole Požega u osmišljeni projekt otkriva nove načine dizajna nastave pomoću informatičke i komunikacijske tehnologije i istovremeno pruža učenicima mogućnost stjecanja vještina i sposobnosti potrebnih za budućnost. Nastavnici će podijeliti iskustva dobre prakse, te će koristiti inovativne alate i nove oblike komunikacije sa svojim učenicima i kolegama nastavnicima. To će im pomoći kod pokretanja i ostvarivanja međunarodne suradnje. Partneri u projektu pripremiti će njegovu prijavu za 2017. godinu.

Osnovna škola „Petar Zoranić“ Nin uključila se u dva projekta. Prvi je bio dogovoren i prije samog seminara, od strane ravnatelja i projektnog tima škole. Naime, prije seminara, škola je dobila veliki broj ponuda za suradnju na projektima temeljem podataka koje smo poslali organizatorima, a koji su ih uobličili u dokument za sudionike. Projekt radnog naziva „Leonardo 2.0 (robotics cross curricular)“ smo dalje razvijali na seminaru zajedno s partnerima iz Estonije, Njemačke i Slovenije. Ciljana skupina su učenici (posebno učenice) 10-14 godina, a cilj bi bio ohrabriti učenike i nastavnike u upotrebi IKT-a, programiranja i robotike. Pritom bi naglasak bio na rješavanju postavljenih problema kroz Projektne dane, natjecanja (postojeća npr. „Girls who code“ i unutar projekta). Jedan od predviđenih Slika 7rezultata su i obrazovni materijali, napravljeni kao rezultat Projektnih dana, koje bi učitelji mogli koristiti u svakodnevnom radu.

Slika 7. Mentori projekta „Leonardo2.0“ (nedostaje kolega iz Slovenije)

Drugi planirani projekt je vezan uz inkluzivno obrazovanje, radnog naziva „FAST-fun, authentic, simple and trustworthy“ (Inclusive practice using ICT for pupils). Prijavitelj projekta je iz Danske, partneri su iz Norveške, Slovenije, Poljske, Belgije i Hrvatske. Ciljana skupina su učenici 6-12 godina, učitelji i roditelji. Mnogi učitelji su pritisnuti vremenom, Slika 8potrebom za pripremama, često im nedostaje vremena za proaktivno uključivanje i istraživanje mogućnosti pojedinih aplikacija i programa. Roditelji nemaju dovoljno znanja i kompetencija da pravovremeno sudjeluju u online životu djeteta.

Slika 8. Mentori projekta „FAST“ (nedostaje kolegica iz Hrvatske)

Povezivanje europskih škola svim sudionicima projekta omogućuje bolje shvaćanje i poimanje europske vrijednosti i dimenzije. Neposredna suradnja daje osjećaj pripadnosti europskoj zajednici škola.

U kulturnom dijelu programa seminara, polaznici su upoznali staru jezgru Tallinna koja je pod zaštitom UNESCO-a. Tallinn je glavni grad Estonije smješten na južnoj obali Finskog zaljeva, u sjeverozapadnoj Estoniji. Predstavlja važno prometno, trgovačko i gospodarsko središte zemlje. Ubraja se u red najstarijih i najvećih gradskih središta u sjeveroistočnoj Europi. Značajne znamenitosti su: gradske zidine, crkva sv. Olafa, katedrala Aleksandra Nevskog i gradska vijećnica.

Slika 9Slika 10Slika 11Slika 12
Slika 9, Slika 10, Slika 11, Slika 12: Upoznavanje Tallinna

Aktivnosti seminara bile su financirane u okviru programa Erasmus+ od strane Europske unije preko Agencije za mobilnost i programe EU.