Razredne e-novine

nina_tadic

Nina Tadić

Da je svijest o nužnosti reforme našega obrazovnog sustava dosegnula najvišu razinu, svjedoči i prisutnost te teme u najširem medijskom prostoru već duže vrijeme. I dok čekamo da kurikularna reforma uđe u učionice na velika vrata, naravno da u zadanim okvirima činimo sve što možemo kako bismo nastavu učinili održivom u multimedijskom okruženju i prilagodili je učeniku 21. stoljeća.

Neke su sastavnice nastavnoga programa Hrvatskoga jezika za gimnazije teško ostvarive. Neprestano promišljajući o slobodi i odgovornosti, tražimo načine da zadovoljimo obvezne programske smjernice, zainteresiramo učenike i potaknemo ih na aktivnost i stvaralaštvo.

Renesansa i razredne e-novine

Renesansa je epoha koju gimnazijalci upoznaju u drugom razredu. Iako se njome (uključujući humanizam i predrenesansu) bavimo cijelo prvo polugodište, upravo se na primjeru te nastavne cjeline uočavaju poznate boljke našeg predmeta: jurnjava od pisca do pisca tijekom stoljeća i prihvaćanje činjenice da ćemo obilježja vremena samo dodirnuti.

Budući da je renesansa, često određivana i kao jutro novoga doba, ključna epoha europske povijesti, prošle nastavne godine (2015./2016.) pokušala sam joj dati mjesto koje zaslužuje dodatnim izvannastavnim angažiranjem učenika na projektu razrednih novina. Razredne novine u tradicionalnom smislu riječi, tj. u papirnatom obliku, nisu neka novost – i prisutne su odavno uglavnom u razrednoj nastavi. Posebnost novina koje su izradili učenici 2. a, 2. b i 2. d razreda Gimnazije „Fran Galović“ jest u spoju tradicionalnog, tipično novinarskog, i mogućnosti koje pruža nova tehnologija. Uređujući svoje stranice, učenici su na umu imali iskustvo čitanja novina: tekst je pisan u stupcima, opremljen je kao novinarski tekst, pisan je (uglavnom) publicističkim stilom i praćen slikovnim prilozima, no to su novine koje neće biti otisnute, nastale su na računalu i tako se čitaju.

Projektni zadatak

S projektom se započelo na početku nastavne godine. Obrazložila sam učenicima kako bih željela da razdoblje humanizma i renesanse zahvatimo cjelovito i napravimo jedan presjek onodobne Europe te kako bi novine bile dobar oblik za to. Masovni mediji zrcale svoju epohu bez grubog odjeljivanja sadržaja prema nekim pretincima, ladicama ili – nastavnim predmetima. Trebalo je zamisliti što bi neki vremenski putnik mogao pronaći na stranicama renesansnih novina. Učenici su dobili zadatak izraditi u paru dvije stranice novina (duplericu). U skladu s vlastitim interesima i sklonostima odabirali su temu (znanstvena postignuća (ili zablude), umjetnost, gospodarstvo, društveni život općenito, obiteljski život, vojni sukobi, epidemije, putovanja, crna kronika, tračevi, zabava…) i žanr (vijest, tematski članak, reportaža, intervju, komentar…). Jedino ograničenje odnosilo se na europski prostor i razdoblje od 14. do 16. stoljeća. I tako su umjesto dnevnih novina nastale stoljetne e-novine. Radni naslov projekta bio je Novo doba Europe. Vremena za rad na zadatku bilo je dovoljno. Pristigle učeničke radove trebalo je objediniti u cjelinu, dati svemu određenu sustavnost (kronološki, tematski, žanrovski). To je pod zimskim praznicima učinilo uredništvo koje su činile Monika Horvat (2. a), Petra Balija (2. b) i Mirta Sabol (2. d). Zajednički uradak – troje razredne novine – predstavljen je u svibnju na Danu škole i u lipnju u razredima koji su sudjelovali u projektu.

 

Ciljevi projekta

Projektom razrednih novina uspješno se povezuju učenička znanja s raznih područja, jezično izražavanje, upotreba IKT-a i razvijanje komunikacijskih vještina u timskom radu. Projektni su ciljevi bili: zainteresirati učenike za istraživanje i stvaranje šire slike epohe renesanse, integrirati znanja s različitih područja, poticati kreativnost i timski rad, primjenjivati IKT u učenju i stvaranju, razvijati komunikacijske vještine, ovladavati osnovnim novinarskim oblicima i upoznavati značajke publicističkoga stila.

Rezultati rada

Učenički radovi nisu ujednačene kvalitete. Kada je riječ o tekstovima, ima izvornih radova koji su rezultat istraživanja, ima onih literarno vrijednih, ali ima i tekstova većim dijelom preuzetih iz nekog mrežnog izvora. (U slučaju preuzimanja teksta učenike treba upozoriti na navođenje izvora.) I dizajn stranica oscilira kvalitetom: od autorskih radova do popunjavanja gotovih obrazaca koje nudi Publisher. Stilska se raznovrsnost očituje u osobnome rukopisu, primjeni humora i zanimljivih rješenja (npr. tehnike predviđanja poznatih događaja).

Evaluacija projekta

Evaluacija projekta provedena je internetski i učenički odgovori pokazuju da je projekt opravdao očekivanja, uloženo vrijeme i trud.

Upitnik je popunilo 42 učenika. Čak 83 posto učenika smatra da je, zahvaljujući projektnom zadatku, bolje upoznalo epohu renesanse. Projekt je na istraživanje potaknuo 83 posto učenika, a 76 posto učenika smatra projektni zadatak poticajnim za kreativno izražavanje. Rad u paru bio je zanimljiv za 67 posto učenika. Na takav i sličan način učiti i stvarati i u novoj školskoj godini želi većina učenika te ističu kako ih je projektni zadatak zainteresirao za renesansu.

Pri izradi projektnoga zadatka učenici su se koristili programima Microsoft Office Publisher, Photoshop i Word. Čak 81 posto učenika izjavilo je da je projektni zadatak pridonio boljem upoznavanju tih računalnih programa! Podatak je posebno vrijedan jer dokazuje da se informatička znanja i vještine stječu i razvijaju kada se učenike izloži situaciji u kojoj su im potrebna. Učenici su svoje zadovoljstvo projektom trebali izraziti ocjenom. Od njih 42 ocjenu vrlo dobar i odličan projektu je dalo 28 učenika.

Upitani u čemu vide najveću vrijednost provedenog projekta, učenici najčešće navode mogućnost iskazivanja kreativnosti, samostalnog istraživanja i učenja na nov način. Ističu kao vrijednost i bolje upoznavanje programa Publisher te cijene što je njihov trud bio nagrađen ocjenom. Evo nekih učeničkih odgovora:

  • Mislim da je odlično što nismo samo upijali informacije “servirane na pladnju”, nego smo sami istraživali i bili kreativni.
  • Kreativnost i različite ideje učenika, rad je nagrađen te potakne učenike da daju sve od sebe.
  • Zanimljiviji i zabavniji pristup gradivu te sloboda odabira teme.
  • Poticanje samostalnog istraživanja, kreativni pristup zadatku i vrlo široko područje koje smo mogli obuhvatiti.
  • Uz rad i zabavu naučili smo nešto više o renesansi, a radom u paru mogli smo se više upoznati i zbližiti te naučiti kako je to raditi u timu, praviti kompromise kad se odlučuje o nečemu i saznati mišljenja svog para.
  • Najveća vrijednost je u tome što radimo u paru koristeći i upoznavajući nove programe, učeći tako novo gradivo i poboljšavajući svoje radne sposobnosti.
  • Najveća vrijednost je uloženi trud i to što smo za njega bili nagrađeni ocjenom.
  • Posebno mi se svidjelo osmišljavanje dizajna za duplericu.

Postavljeno je i pitanje o slabostima projekta. Učeničke primjedbe odnosile su se na probleme vezane uz rad u paru (dogovor, raspodjela zaduženja, rokovi), zahtjevnost zadatka u vremenskome smislu (oduzima dosta vremena), nezanimljivost teme i to što su svi morali sudjelovati. Evo učeničkih kritičkih zapažanja:

  • Rad u paru se na kraju svede na to da jedan od nas napravi sav posao, a drugi preuzme zasluge. U radu u paru ili u grupama može doći do nejednake raspodjele odgovornosti i količine posla.
  • Problem je što su neki učenici nezainteresirani i olako shvaćaju dobiveni zadatak.
  • Ponekad je teško naći provjerene informacije.
  • Projekt je uglavnom odličan, jedino je gradivo dosadno po mojem mišljenju.
  • Dodatno opterećenje za učenike koje oduzima i ovo malo vremena kaj imamo. Slabost projekta se odražava na dosta velikoj količini “potrošenog” vremena (pod time mislim na količinu vremena koje iskoristimo na projekt, ne smatram projekt potrošenim vremenom).
  • Nisam znala raditi u programu Publisher pa je bilo problema u početku projekta.
  • Slabost projekta je u tome što nije poznat u školi, tj. prezentiranje projekta.

Komentar poput Ponekad je teško naći provjerene informacije. jasno upućuje na važnost informacijskoga opismenjavanja, a poteškoće vezane uz korištenje Publishera samo pokazuju da su učenici uložili potreban napor te ovladali znanjima i vještinama koje će im sigurno dobro doći u nastavku obrazovanja.

Na kraju su učenici mogli iznijeti svoje sugestije u vezi s projektom, što je učinilo njih 28. Evo nekih prijedloga:

  • Bilo bi dobro da imamo više opcija za prezentiranje teme, ne samo u obliku novina. Neki učenici su možda kreativniji na drugačiji način (snimanje filmova, intervju, mala predstava…). Možda!
  • Neki učenici lakše se izražavaju ako samostalno rade pa bi bilo dobro da je i mogućnost samostalnog rada otvorena. Možda da probamo individualno jer ovako uvijek netko ne napravi ništa, a drugi u paru sve.
  • Projekt bi možda mogao biti pokazan širem krugu ljudi. Učenici bi mogli isprintati novine tako da imamo i fizičku verziju novina.

Učeničke ocjene koje slijede dobro sažimaju smisao ovakvih projekata i potiču nas na nove.

  • Bilo bi odlično da više gradiva obrađujemo na taj način i da se tako pripremamo za ispitno gradivo jer bismo tako više zapamtili i naučili.
  • Nemam nikakav prijedlog niti sugestiju jer mi je sve bilo zanimljivo, od upoznavanja s programom i temom do rada u paru.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.