Islandski obrazovni sustav

jasmina_sandor

Jasmina Šandor

Kurikulum usmjeren na vještine

Island (1)Zahvaljujući projektu Striving for Excellence u sklopu Erasmus+ programa, imala sam priliku sudjelovati na edukaciji Structured Study Visit & Training Seminar na Islandu. Edukacija je bila zamišljena kao mogućnost da se iz prve ruke, odlaskom u različite škole, upozna islandski obrazovni sustav. Zašto sam se opredijelila za taj sadržaj? Evo nekoliko fascinantnih podataka. Preko 90 posto učenika osjeća se sretno u školi. Više od 80 posto učenika smatra da u školi daje sve od sebe. Samo je 1 posto djece bilo izloženo nekoj vrsti nasilja u školi. Zbog svega navedenog htjela sam pobliže upoznati specifičnosti islandskog obrazovnog sustava.

Krenimo od same organizacije obrazovnog sustava. Obavezno integrirano osnovno i niže srednje obrazovanje pohađaju učenici od 6 do 16 godina. Nakon toga, ovisno o školskom uspjehu, biraju između općeg ili strukovnog višeg srednjeg obrazovanja u trajanju od četiriju godina. Nakon općeg obrazovanja mogu upisati fakultet ili visoku školu, a nakon strukovnog višu strukovnu školu.

Island (2)Kurikul im je izrazito usmjeren na vještine, što se vidi i na prvi pogled iz rasporeda sati jer imaju kuhanje, stolarstvo i šivanje kao obvezne predmete do 14. godine. Tinejdžeri imaju 20 posto satnice izborno, a nudi im se pregršt mogućnosti – od uobičajenih jezika, sportova ili dodatne matematike pa sve do izrade filmova ili predmeta od srebra. Također, tinejdžere dijele u grupe ovisno o sposobnostima, odnosno učenici kojima se profesori trebaju najviše posvetiti idu u razred u kojem ima najmanje učenika, a oni izvrsni idu u razred s najviše učenika jer im treba najmanje nastavnikove pomoći. Kao i kod nas, maturanti polažu nacionalne završne ispite.

Island (3)Velika se pozornost posvećuje učenicima s posebnim potrebama, odnosno njihovoj integraciji. Islanđani smatraju da su svi jednaki i da nitko ne smije biti izdvojen. Do desete godine idu u redovite razrede, a škola im je dužna osigurati sve potrebne uvjete. Kada dijete napuni deset godina, roditelji biraju hoće li pohađati razred za djecu s posebnim potrebama unutar iste škole ili će ostati u svojem razredu. Čak i ako odluče da ide u poseban razred, još uvijek dio satnice sluša u svojem prijašnjem razredu.

Na nastavi vlada opuštena atmosfera, neki profesori dopuštaju i upotrebu mobitela iako su načelno zabranjeni. Svi učenici hodaju u čarapama, a na tjelesnom mogu biti ili u tenisicama ili potpuno bosi. Gotovo sve škole imaju dnevni boravak, a čak i ljeti organiziraju razne programe za djecu u školi. Više od 90 posto učenika nastavlja obrazovanje nakon obveznog školovanja.

Kao ključ uspjeha islandskog obrazovnog sustava izdvojila bih fleksibilnost i razvijanje odgovornosti kod djece od najranije dobi. Ne zvuči baš kao nemoguća misija, zar ne?

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Kurikulum, Obrazovanje i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.