V papir s spretnimi rokami

 martina_zohar

Martina Žohar

Povzetek

Učenci v šoli preživijo veliko časa in še kako pomembno je, da ga preživijo kvalitetno. To jim v oddelku podaljšanega bivanja omogoča organizacija dela, odgovorno načrtovanje in razporeditev dejavnosti ter dober učitelj, ki išče različne in zanimive strategije učenja in poučevanja.

Med sodobne didaktične pristope v osnovni šoli sodi zagotovo projektno učno delo. Z njim želimo učitelji popestriti šolsko delo  in učencem zagotoviti celostni razvoj, spodbuditi njihovo samoiniciativnost, samostojnost  ter ustvarjalnost in jim omogočiti aktivno pridobivanje lastnih izkušenj.

V prispevku predstavljamo, kako smo posamezne dejavnosti  podaljšanega bivanja izvajali skozi projektno učno delo v enem dnevu. Izhodišče je bil papir. Zastavili smo si namreč problem, kako bi lahko papir uporabljali skozi vse dejavnosti podaljšanega bivanja: sprostitveno dejavnost, samostojno učenje, ustvarjalno preživljanje časa in prehrano. Papir je postal oblačilo, pokrivalo, športni pripomoček, didaktično sredstvo, predmet ustvarjanja.

Ključne besede: podaljšano bivanje, projektno učno delo, papir

Using paper with nimble fingers

Martina Žohar, BA – Preschool Education, Karel Destovnik-Kajuh Primary School, Šoštanj, Slovenia

Abstract

Pupils spend a considerable amount of time at school, which underlines the need for quality engagement with them. Extended day programs ensure this through organized pupil activities, responsible planning and activity schedule. The programs must be led by a good teacher, who is interested in diverse and compelling learning and teaching methods.

Project work is one of the contemporary teaching methods used in primary schools. Educators use it to enrich their lessons, ensure holistic development of their pupils and foster pupils’ self-initiative, independence, creativity and experiential learning.

The article presents one extended day program where we incorporated project work in each of the usual activities. The basis for work was paper material. The question we put forward was how paper can be used for each of the extended day program activities: relaxation, independent learning, free time for creativity and meal time. Thus, paper became a hat, a piece of clothing or sports equipment, a learning tool or art material.

Keywords: extended day program, project work, paper (material)

1. Uvod

Prispevek v prvem delu predstavlja kratek teoretičen uvod o projektnem učnem delu kot načinu dela in učenja v oddelku podaljšanega bivanja. Ta učencem omogoča, da do novih znanj in spoznanj prihajajo z lastno aktivnostjo. S tem pridobivajo samostojnost in samozaupanje. V drugem delu predstavljamo primer projekta, kjer je v ospredju dogodek. Želeli smo, da učenci v projektu ob učiteljevi pomoči organizirajo dejavnosti pri pouku v PB s pomočjo papirja.

Tema za projektno učno delo se je pojavila potem, ko smo skozi različne dejavnosti z aktivnim delom in skozi izkušenjsko učenje spoznavali časopisni papir kot material za ustvarjanje, kot sredstvo za recikliranje in raziskovanje.

Pobuda učencev je bila spontana. Začeli so razmišljati in si zastavili problem, kako bi lahko časopisni papir v enem dnevu uporabljali na različne načine skozi vse obvezne vsakodnevne dejavnosti podaljšanega bivanja. Dejansko smo si tako postavili cilj, potem pa se je začela pot aktivnega razmišljanja in načrtovanja, iskanja idej, pobud, dogovarjanj, pot iskanja rešitev in reševanja problemov.

Projektno učno delo v ospredje postavlja znanje, ki je kakovostno in tako uporabno v življenju. Izvajanje projekta v podaljšanem bivanju pa ob znanju omogoča še odprto obliko učenja v šoli in učencu omogoča pridobivanje različnih kompetenc.

2. Podaljšano bivanje

Podaljšano bivanje spada med razširjen program v osnovni šoli in ima osnovo v šolski zakonodaji. Šola ga organizira glede na potrebe učencev in staršev ter v skladu s svojimi pravili. Gre za organiziran vzgojno-izobraževalni proces po pouku, ki je strokovno voden in mora vsebovati naslednje elemente: prehrano, sprostitveno dejavnost, samostojno učenje in ustvarjalno preživljanje prostega časa, ter ima jasno postavljene cilje. Ti med drugimi učencem zagotavljajo izbiranje aktivnosti, načrtovanje oziroma sooblikovanje programa posamezne dejavnosti (Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev, 2005).

SPROSTIVENA DEJAVNOST je dejavnost, namenjena počitku, sprostitvi, obnavljanju psihofizičnih moči učencev. Učitelj zagotovi pogoje za sprostitev in s pomočjo učencev izbere prostor in aktivnosti glede na možnosti. Metode dela so igra, pogovor, branje, lik. ustvarjanje …

USTVARJALNO PREŽIVLJANJE ČASA je dejavnost, ki učencem omogoča ukvarjanje z različnimi vsebinami, ki učencem omogoča razvijanje ustvarjalnosti na različnih področjih in doživljanje pomena koristno izrabljenega prostega časa.

SAMOSTOJNO UČENJE je namenjeno opravljanju učnih obveznosti, organizaciji lastnega dela, poglabljanju, urjenju in povezovanju učne snovi … (Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev, 2005).

3. Projektno učno delo

Projektno učno delo je didaktični sistem, ki učitelje in učence ne omejuje vsebinsko, organizacijsko, časovno ali prostorsko. Omogoča povezovanje različnih učnih vsebin in zagotavlja aktivnost. Združuje elemente učiteljevega vodenja (spodbujanje in usmerjanje) in samostojnega dela učencev (Novak, 1990, str. 22). Zato je še kako primerno za izvajanje v podaljšanem bivanju. Pripomore namreč k celostnemu razvoju učenca, kar pomeni, da enakomerno vključuje učenčev spoznavni, doživljajski in psihomotorični vidik razvoja. Učenci prihajajo do znanja aktivno z razvijanjem najvišjih miselnih sposobnosti (Pukl, 1993).

Če združimo cilje podaljšanega bivanja in značilnosti projektnega učnega dela, potem lahko ugotovimo:

  • da imajo učenci možnost izbire in upoštevanja interesov;
  • da jim oboje omogoča pridobivanje samostojnosti in omogoča lastno aktivnost;
  • da imajo možnost načrtovanja, medsebojnega sodelovanja, povezovanja, samoorganiziranja … in učenja skozi izkušnje;
  • da osvajajo nova znanja z različnih področij (medpredmetno povezovanje), pridobivajo spretnosti komunikacije, razvijajo demokratične odnose v procesu učenja ipd.;
  • da se učijo koristno izrabljati svoj prosti čas in se učijo za življenje.

3.1. Nastajanje pobude

Zamisel za projekt S spretnimi rokami v papir je nastala kot posledica izvajanja različnih dejavnosti, ki so učencem omogočale spoznavanje papirja. Učenci so spoznali vrste papirja in ugotavljali njihove fizikalne in mehanske lastnosti, učili so se razvrščati odpadno embalažo in papir ponovno uporabljati kot sredstvo reciklaže oz. ustvarjanja ter izvedli raziskavo o tedenski količini prejetih reklam.

Pri evalvaciji dela smo ugotovili, da smo nevede uporabljali posamezne komponente projektnega dela. In slednje nas je spodbudilo k postavitvi prvega pravega projekta z vsemi značilnostmi in posameznimi etapami.

Papir daje veliko možnosti uporabe, z lahkoto se oblikuje/preoblikuje/reciklira, je skoraj vedno na razpolago v razredu in ponuja mnogo možnosti izvajanja različnih dejavnosti. Ob skupnih idejah učencev in učiteljice (zapisi učitelja na tablo), miselnimi izzivi ter našimi spretnimi rokami se je oblikoval namen projekta: Kako lahko papir učinkovito uporabljamo skozi vse dejavnosti podaljšanega bivanja v enem dnevu.

Iniciativa je prišla spontano s strani učencev in njihova zavzetost, motivacija je bila vidna takoj. Potrebna je bila še učiteljeva predpriprava v smislu oblikovanja širših ciljev, iskanja najprimernejših načinov in poti realizacije projekta. Potreben je bil razmislek o času, kraju izvajanja, materialu, da bi učenci z lastno aktivnostjo uresničili cilje:

  • se učili planirati dejavnosti, predvidevali rešitve in posledice;
  • spoznavali uporabnost papirja v različnih dejavnostih PB;
  • se učili reševati probleme in pri tem pridobivali socialne in spoznavne izkušnje;
  • razvijali motoriko in pridobivali zavest o pomenu gibanja;
  • poglabljali zavest o recikliranju in ponovni uporabi papirja.

tablicaTablica 1. Opis projekta (Bezjak, 2006)

3.2. Izdelava osnutka

Pred izdelavo osnutka smo se posvetili sprejemu naših skupnih dogovorov in pravil pri delu:

  • bodimo izvirni in ustvarjalni;
  • govori le eden, drugi poslušamo;
  • spoštujemo vsako idejo;
  • med seboj sodelujemo, drug od drugega se učimo.

Sprejeto idejo o projektnem učnem delu smo nadgradili z idejno skico, ki je vsebovala naslov projekta in naš končni namen. V njem bodo sodelovali vsi učenci, opredelili smo čas trajanja projekta (dve uri za posamezno dejavnost PB in dan za izvedbo) ter kraj izvedbe (telovadnica, učilnica). V nadaljevanju smo zapisali dejavnosti PB in nekatere aktivnosti za posamezno dejavnost PB ter oblikovali posamezne naloge. Poskušali smo biti čim bolj konkretni, veliko smo razmišljali in se dogovarjali. Na določenih mestih je bilo potrebno učence ustaviti v prevelikih željah in idejah ter jih s pomočjo vprašanj ali podvprašanj usmeriti na osnutek oz. na zavedanje, da imajo opraviti s papirjem, torej z materialom, ki ima svoje lastnosti.

Skico projekta smo oblikovali kot plakat in ga dopolnjevali. Ob koncu smo skico skupaj pregledali, sledil je načrt, po katerem smo izpeljali dejavnosti pred izvedbo.

imageimage
Slika 1. Idejna skica z dopolnitvami.

3.3. Načrtovanje izvedbe z učenci

Idejna skica je bila izdelana in je predstavljala dobro podlago za nadaljnje delo. Učenci so

komaj čakali, da začnejo s praktičnim načrtovanjem s pomočjo kreativnega dogovarjanja in izvedbo posameznih dejavnosti oz. nalog.

V podsklop sprostitvena dejavnost 1 so bile zapisane vsebine: pogovor o projektu in pomenu gibanja za ljudi, listanje knjig o papirju in prebiranje, brskanje po spletu, listanje knjig o gibalnih dejavnostih otrok, poslušanje zgodb na temo papirja …

Na dan izvajanja bomo telovadili s papirjem oz. papir uporabili kot športni pripomoček, zato je potrebno izdelali kartončke z gibalnimi vajami, ki jih bomo uporabili pri izvajanju projekta. Sodelujejo vsi učenci, nekdo bo risal, ostali bodo sodelovali z zamislimi in demonstracijo. Dodali bomo tudi opis vaje. Učiteljica bo pri izvajanju izbrala karto, jo pokazala, prebrala opis, učenci pa bodo vaje izvajali.

imageSlika 2. Prelistavanje knjig

image
Slika 3. Kartončki za gibalne vaje

V podsklop sprostitvena dejavnost 2 je bilo zapisano: pogovor o projektu, listanje revij in brskanje na spletu o modi, risanje modelov, ogled modne revije na spletu, kreiranje modelov.

Na dan izvajanja bomo pripravili modno brv s papirjem, si naredili pokrivala in obleko ter izvedli modno revijo ob glasbi. Potrebovali bomo papir, gumice, trakove, spenjač. Pri tem bodo sodelovali vsi učenci.

V podsklop ustvarjalno preživljanje časa so bile zapisane vsebine: pogovor o projektu, brskanje po različni literaturi in spletu o papirju ter načrt za izdelavo uporabnega izdelka. Na dan izvajanja projekta bomo iz ostankov papirja naredili uporaben izdelek, ogrlico. Za izdelavo potrebujemo papir in nitke.

V podsklop samostojno učenje je bilo zapisano: pogovor o projektu, pripovedovanje o izkušnjah, ki jih imajo učenci s papirjem in z ločenim zbiranjem odpadkov, reciklaži, ogledi krajših posnetkov o pomenu ohranjanja narave.

Na dan izvajanja projekta bomo tvorili uganke, iskali rime, besede z glasom P, igrali igro vlog Dva papirja se pogovarjata, si izmišljali matematične zgodbice. To delo bo potekalo v skupinah. Učenci se bodo vanj vključevali po interesu in željah. Skupine bodo potem delo predstavile.

Učenci so predlagali izvedbo projekta v dveh sprostitvenih dejavnostih, ker za dejavnost prehrana niso imeli idej.

3.4. Izvedba načrta

Ko smo v dveh urah posamezne dejavnosti podaljšanega bivanja uresničili vse načrtovano, pripravili material, izvedli nekaj priprav, smo določili dan izvedbe. To je bil zadnji ponedeljek v mesecu marcu.

Potek dela:

Prvo uro so izdelali učenci modno brv, oblikovali oblačilo ali pokrivalo in organizirali modno revijo. Sledilo je iskanje in zapisovanje besed na P, izmišljevanje ugank, rim in tvorjenje matematičnih zgodbic ter igra vlog Dva papirja se pogovarjata. Iz zmečkanega papirja in nitke so v nadaljevanju izdelali ogrlico in v zadnji uri telovadili s pomočjo časopisnega papirja. Vse dejavnosti so potekale po načrtu. Večinoma so sodelovali vsi učenci. Bili so samostojni, aktivni in prizadevni.

imageimage
Slika 4. Modna revija                Slika 5. Modna revija

imageimage
Slika 6. Igra vlog                               Slika 7. Rime

imageimage
Slika 8. Nakit Slika                       9. Telovadba s papirjem

3.5. Evalvacija

Pogostokrat se projektno učno delo v oddelku podaljšanega bivanja ponudi kar samo. V začetku je projekt pritegnil vse učence. Kasneje pa so se posamezniki vključevali v posamezne faze in dejavnosti.

S projektnim učnim delom smo se v razredu srečali prvič. Želeli smo, da bi dan v podaljšanem bivanju preživeli s papirjem, katerega vloga je bila različna, in sicer glede na dejavnost podaljšanega bivanja. S projektom smo želeli upoštevati interese in ideje učencev, povečati njihovo aktivnost, razvijati zmožnost načrtovanja, dogovarjanja, sodelovanja. Želeli smo dvigniti zavedanje o papirju kot o sredstvu ponovne oz. drugačne uporabe ter prispevati k temu, kako lahko koristno izrabijo čas, se pri tem dobro počutijo in osebnostno rastejo. To nam je tudi uspelo.

Seveda ni šlo vse kot po maslu. Nastajale so težave v poteku projektnega učnega dela, pri komunikaciji med učenci, pri njihovi kratkotrajni koncentraciji, prehitrem zadovoljstvu ob opravljanju dela. Največ težav pa je povzročilo vsakodnevno prihajanje in odhajanje učencev v oddelek podaljšanega bivanja.

4. Zaključek

V podaljšanem bivanju projektno učno delo res nudi veliko možnosti drugačnega dela v šoli

tako učencem kot učiteljem. Prvim nudi sodelovanje pri izbir vsebin, veliko lastne aktivnosti, učenje z izkušnjami, sodelovanje z ostalimi udeleženci, konstruktivno komunikacijo, načrtovanje … Drugi pa morajo poznati projektno učno delo, začutiti izražene potrebe učencev, jim nuditi podporo, spodbudo pri delu samem in pridobivanju življenjskih izkušenj. Tako se med učiteljem in učenci vzpostavlja vez, s katero se gradijo novi, drugačni odnosi. Pa še to. Še kako pomembna je pot skozi posamezne etape, po kateri smo skupaj prišli do uresničevanja postavljenih ciljev in udejanjanja nalog.

Rezultat našega dela je bil zanimiv, pester in razgiban dan.

Viri in literatura

Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ – od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.

Blaj, B. idr. (2005). Podaljšano bivanje in druge oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.

Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.

Pukl, V. (1993). Kvaliteta učenja in znanja ob projektnem učnem delu. Vzgoja in izobraževanje, 24 (6), 7-12.

Inspiring Science Education: Eratostenov eksperiment

natasa_vinkovic

Nataša Vinković

Drugi puta, u sklopu Inspiring Science Education (ISE) projekta, u Gimnaziji Vukovar je proveden Eratostenov eksperiment. ISE projekt financira Europska unija. Glavni cilj ovog projekta je popularizacija znanosti i prirodoslovnih predmeta korištenjem postojećih

e-learning resursa. Aktivnosti vezane uz ISE projekt u Hrvatskoj koordinira Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

Eratostenov eksperiment – globalni eksperiment u kojem se mjeri opseg Zemlje po meridijanu, kada Sunčeve zrake padaju na Ekvator pod pravim kutom, proveo se u sklopu ISE projekta po četvrti puta u ožujku 2016. godine. Eratostenov eksperiment proveo se diljem svijeta 21. ožujka 2016. godine, no u Hrvatskoj ga je zbog proljetnog odmora učenika bilo moguće provesti i 17. ili 18. ožujka 2016. Za provedbu ovog eksperimenta potreban je jedan štap, metar i Sunčeva sjena. Eksperiment je moguće realizirati bilo kada, uz manja odstupanja mjerenja.

Eksperiment se provodi po uzoru na Eratostena koji je još u 3. st. pr. Kr. izmjerio opseg Zemlje iznenađujuće točno, temeljem slučajnog opažanja duljine Sunčeve sjene u Aleksandriji i Sieni (današnji Asuan). Dobio je rezultat za meridijanski opseg Zemlje od

250 000 stadija. Ako uzmemo vrijednost egipatskog stadija, dolazimo do vrijednosti od

39 400 km za opseg Zemlje što je iznenađujuće točno (suvremena mjerenja kažu da je opseg Zemlje po meridijanu 40 008 km).

Eksperiment se u našoj školi provodio 17. ožujka, 18. ožujka i 21. ožujka. Prvo smo se prijavili popunjavanjem obrasca na ovoj poveznici za što nam je između ostaloga bio potreban geografski položaj Gimnazije Vukovar (45.346403 N, 19.008401 E). Zatim smo e-mailom dobili kontakt podatke škola s kojima možemo provesti mjerenje (na približno istom meridijanu). Budući da su jedino škole u Hrvatskoj eksperiment mogle provesti 17. i 18. ožujka, u te dane eksperiment smo proveli sa zamišljenom školom na Ekvatoru, jer bi udaljenost između škola trebala iznositi najmanje 200 km kako bi dobili točniji rezultat. Rezultate mjerenja razmijenili smo s dvjema školama u Hrvatskoj, s Gimnazijom Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac te sa Osnovnom školom Mokošica. Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac nalazi se na 17. meridijanu, a udaljenost od naše škole je manja od 200 km te smo se dobivenim izrazito velikim opsegom Zemlje uvjerili u netočnost takvog mjerenja. Osnovna škola Mokošica nalazi se na 18. meridijanu, a udaljenost od naše škole je veća od 200 km te smo ovoga puta dobili nešto manji opseg Zemlje od stvarnoga (oko 35 000 km) s kojim smo bili zadovoljniji. Budući da Sunčeve zrake ne padaju okomito na Ekvator 17. ožujka i 18. ožujka, simulacija na poveznici  dala nam je longitudu mjesta na kojem Sunčeve zrake padaju okomito u te dane. U dane mjerenja učenici su se podijelili u timove te su mjerenje proveli nekoliko puta prije i poslije našeg lokalnog podneva. Lokalno podne (11:43:58) odredili smo pomoću web-based aplikacije Solar Calculator. Mjerenje sjene štapa provelo se na dva različita načina: pridržavanjem štapa duljine 1 m te sa štapom zabodenim u zemlju tako da je duljina štapa iznad zemlje 1 m. Učenici su došli do zaključka kako je mjerenje sjene štapa provedeno sa štapom zabodenim u zemlju bolji odabir jer štap mora biti okomit na zemlju. Najbolji rezultat dobiven točno u vrijeme našeg solarnog podneva sa štapom zabodenim u zemlju dobili smo 18. ožujka: duljina sjene štapa 103.7 cm, kut upada Sunčevih zraka 46.0406°, opseg Zemlje po meridijanu 41 121.1 km. Rezultate bliže stvarnom opsegu Zemlje po meridijanu dobili smo u vrijeme blizu našeg lokalnog podneva što je služilo kao poticaj učenicima za razmišljanje i raspravu koja je uslijedila nakon provedenog eksperimenta. Kut upada Sunčevih zraka učenici su izračunali pomoću trigonometrije pravokutnog trokuta. Na temelju Slike 1. zaključili su da vrijedi: clip_image002, gdje je clip_image004 duljina sjene štapa, a clip_image006 duljina štapa.

clip_image008
Slika 1.

Opseg Zemlje po meridijanu izračunali su pomoću sljedeće proporcije:

formulaUdaljenost između škola izračunali smo pomoću Google Maps. Kutna udaljenost među školama dobivena je kao razlika upadnih kutova Sunčevih zraka dviju škola.

Nažalost, 21. ožujka bilo je oblačno vrijeme sve do 12:04 kada smo uspjeli „uhvatiti“ sjenu štapa i kroz svega dva mjerenja u 12:05 dobiti kut upada Sunčevih zraka 45.2283° te opseg Zemlje 39 965 km (uzimajući u obzir zamišljenu školu na Ekvatoru). S ovim rezultatom smo bili iznimno zadovoljni, no upitna je njegova relevantnost zbog vremena u kojem je eksperiment proveden. Iako eksperiment nismo uspjeli provesti u vrijeme našeg lokalnog podneva, rezultate mjerenja razmijenili smo s nekoliko škola u Mađarskoj te po jednom školom u Poljskoj, Crnoj Gori i Grčkoj. Svi rezultati za opseg Zemlje po meridijanu bili su različiti. Neki od njih bili su manji od stvarnog opsega, dok su neki bili izrazito veći. Jedan od razloga takvih rezultata sigurno su nepovoljni vremenski uvjeti, jer su i škole s kojima smo razmijenili rezultate mjerenja uglavnom imale oblačno vrijeme pa se ni njihovo mjerenje nije moglo provesti u lokalno podne.

Nakon provedenog eksperimenta naš rezultat mjerenja evidentirali smo na ovoj adresi.

U provođenju ovog eksperimenta sudjelovalo je deset učenika drugih i četvrtih razreda koji su se uz predan rad i istraživanje jako dobro zabavili, upoznajući se iz „prve ruke“ sa

zahtjevnošću uspješnog provođenja jednog eksperimenta. Nakon završetka proljetnog odmora učenika, Eratostenov eksperiment proveo se i uz primjenu ISE scenarija istraživačkog učenja. Radi se o pripremama za nastavu u digitalnom obliku čiji sadržaj nastavnik može mijenjati,a u kojima su integrirani i multimedijalni sadržaji. Scenariji su podijeljeni na pet aktivnosti: usmjeravanje i postavljanje pitanja, postavljanje hipoteza i dizajn, planiranje i istraživanje, analiza i interpretacija, zaključak i procjena.

Učenike su kroz eksperiment vodile i usmjeravale predmetne nastavnice: Nataša Vinković, prof. geografije i Edita Evetić, prof. matematike.

Povijesno-matematička pustolovna igra

Kamo je otišla Mare?

tamaraP_gorankaP_inaP_sanjaB

Tamara Perković, Goranka Perković, Ina Pendić i Sanja Bimbi

U sklopu međunarodnog europskog projekta I.M.A.G.I.N.E nastala je zanimljiva i poučna igra u kojoj učenici koriste moderne tehnologije i znanja usvojena u redovnoj nastavi. Projekt punog naziva Imagination and Motivation through Art and Game in Interaction with your Nearby Environment podrazumijeva percepciju urbane sredine kao spoja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kombinirajući različite metode i nastavne predmete kao što su povijest, geografija, matematika i umjetnost te njihovu usporedbu s drugim urbanim sredinama širom Europe.

Igra je zamišljena kao integrirani dan prilikom posjeta učenika iz Portugala, a uključivala je suradnju dviju hrvatskih osnovnih škola: OŠ Jurja Dobrile iz Rovinja i OŠ Svetvinčenat iz Svetvinčenta. Isplanirani dan proveden je u druženju kroz razne aktivnosti kao što je sama igra, zajednički ručak temeljen na venecijanskoj kuhinji, izradu fritula, karakterističnog deserta Mletačke Repubike, ali i Istre danas, te posjet lokalnoj ekološkoj farmi krava u vodstvu jednog od učenika.

Ciljevi i namjena

Našavši se pred izazovom vremena u kojem je nastava matematike i povijesti percipirana kao teška, nezanimljiva i suhoparna, odlučili smo učenicima približiti zavičajnu povijest, omogućiti im primjenu prethodno usvojenih matematičkih znanja i koncepata u zadanom prostoru na zanimljiv, izravan, aktivan i tehnologijom potpomognut način. Igru smo smjestili u mjesto središnje Istre, u Svetvinčenat, koji većinu svoje arhitekture čuva još od vremena srednjeg vijeka i renesanse. Naselje je planski izgrađeno, a njegov urbanistički plan ima jasnu matematičku podlogu i strukturu te je prostorno vrlo kompaktno što olakšava kretanje i organizaciju igre.

Igra je namijenjena učenicima s formiranim apstraktnim mišljenjem i usvojenim matematičkim znanjem viših razreda osnovne škole.

Kreirajući igru vodili smo se sljedećim ciljevima:

  • smjestiti važne povijesne ličnosti i događaje u lokalni prostor
  • pružiti materijalna svjedočanstva o povijesnim zapisima koje učenici moraju sami uočiti
  • aktualizirati povijesne procese i likove i na taj ih način približiti učenicima
  • povezati povijesne procese poput migracija, demografskih promjena i društveno-političkih izmjena s arhitekturom, jezikom i umjetnošću
  • omogućiti i potaknuti međusobnu interakciju kroz grupni rad
  • pretvoriti otvoren prostor u kvalitetnu učionicu

Primjena matematike na gradskim ulicama služila je kao poveznica među lokacijama koja su izabrana kao pogodna za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva.

S obzirom na skupine igrača koje su nastale kombiniranjem učenika iz triju škola, glavni jezik igre bio je engleski. Za potrebe izvođenja, cjelokupna je igra prevedena na engleski jezik dok je u originalu na hrvatskom, s glumačkim dionicama na lokalnom govoru čakavskog narječja. Na taj način omogućeno je prezentiranje prostora kroz govor mjesta, a i sam jezik pronalazi mogućnost svjedočenja o povijesnim događajima i kretanju stanovništva u Istri.

Vještine kojima se učenici koriste za kretanje u prostoru obuhvaćaju orijentacijske sposobnosti, znanje o korištenju geografskih karata, razvijenu pisanu komunikaciju s tajnim pomagačem putem aplikacije Facebook Messenger na engleskom jeziku, čitanje s razumijevanjem i praćenje uputa, sposobnost zapažanja, uočavanja i povezivanja.

Struktura igre

Ideja igre temelji se na povijesnoj priči o posljednjoj istarskoj vještici Mariji Radoslović koja je spaljena u Svetvinčentu. Njezina je sudbina bila usko povezana s mletačkom patricijskom obitelji Grimani koja je u posjedu imala cijelo mjesto. Marija je bila u ljubavnoj vezi s jednim predstavnikom te obitelji te je optužena za čaranje.

imageKroz sedam tematskih lokacija učenici se kreću u tri grupe pomoću karte mjesta (Slika 1.) i uputa koje primaju od Tajnih pomagača virtualnim putem tj. korištenjem njima bliske društvene mreže Facebook i aplikacije Facebook Messenger. Informacije za sljedeći korak dobivaju se tek kad se riješi postojeći problem.

Igra počinje tako da igrače u loži, nekadašnjem službenom mjestu za javne rasprave i poslove, okuplja glumac u ulozi Notara. On čita proglas u kojem je optužena pučanka Marija Radoslović te su imageokupljeni pozvani da ju pronađu i odluče o njezinoj daljnjoj sudbini. Svi okupljeni se zatim upućuju prema Žlinji, prostoru ispred kaštela u kojem su se nekada odigravale viteške igre. Tu se po jedan predstavnik svake škole, kao budući vođa grupe, utrkuje u vrećama i igra selekcijsku igru Tower of Hanoi (Slika 2.). Pobjednik prvi bira svoje suigrače, a ostali ga slijede. Tako formirane grupe dobivaju startne pakete sa svim potrebnim materijalima i uputama.

Tematske lokacije

Radnja igre odigrava se na sedam tematskih lokacija koje su iste za sve skupine, no redoslijed je drugačiji kako ne bi dolazilo do susretanja na njima. Na zadanim lokacijama rješavaju se matematički zadaci uz interakciju s glumcima koji im svjedoče o povijesti mjesta.

Lokacije su sljedeće:

1. Crkva svetog Vincenta na groblju

imageZadatak učenika je odgonetavanje poruke šifrirane pomoću skitala (Slika 3.) koja ih upućuje na traženje geometrijskog tijela u prostoru (grob Grimanijevih u obliku trostrane prizme). O pronalasku groba obavještavaju tajnog pomagača slanjem fotografije pronađenog objekta putem aplikacije Facebook Messenger. U sljedećim koracima on im šalje zadatke: osjenčavanje grba i mjerenje te izračunavanje volumena trostrane prizme. Slijedi susret s glumcem u ulozi freskoslikara Ognobenusa Trevisanusa, autora jednog od sloja fresaka u crkvi i slušanje priče o povijesti mjesta. Slikar ih upućuje na sljedeću tematsku lokaciju.

2. Crkva svetog Roka

Na vratima crkve istaknuta je križaljka na engleskome jeziku čijim rješavanjem učenici dobivaju riječ PLAGUE (kuga) koju glasno moraju izgovoriti tri puta. Nakon toga prilazi im glumica koja personalizira bolest kugu te im govori o njoj i povijesti crkve pred kojom se nalaze. Glumica im daje mrežu geometrijskog tijela čijim savijanjem dobivaju osmerostranu piramidu koju moraju pronaći u prostoru (zvonik crkve Navještenja Blažene Djevice Marije) i obavijestiti tajnog pomagača. Sljedeći zadatak im je pronaći i fotografirati rozetni prozor na istoj crkvi. Daljnje upute vode ih na šternu koja se nalazi na istom trgu kao i crkva.

3. Šterna na trgu

Zadatak učenika na ovoj tematskoj lokaciji je izmjeriti duljinu kružnice baze cisterne i izračunati njezin promjer. Tajni pomagač ih dalje upućuje prema crkvi sv. Katarine.

4. Crkva svete Katarine

Ispred crkve ih dočekuje glumica u ulozi svete Katarine Sienske koja im priča o svom životu ne otkrivajući svoje ime. Daje im zadatak transliterirati glagoljični natpis s imenom titulara crkve (SVETA KATARINA). Nakon uspješno obavljenog zadatka uručuje im logo Galerije starog oružja Ferlin koju učenici moraju sami pronaći pomoću karte.

5. Galerija starog oružja Ferlin

Na ulazu u Galeriju nailaze na dva QR koda. Učitavanjem prvoga dobivaju informacije o nastanku galerije i njezinim eksponatima. Na drugome se nalazi sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama kojega trebaju riješiti. Dobivena rješenja trebaju zbrojiti te pronaći, fotografirati eksponat pod tim rednim brojem i poslati Tajnom pomagaču koji ih šalje do sunčanog sata lociranog na jednoj od kula kaštela, a vidljivog s glavnog trga.

6. Sunčani sat na trgu

Kod sunčanog sata zadatak im je, koristeći rimske brojeve na satu, pomaknuti se od određenog broja za zadani kut i u zadanom smjeru. Postupak ponavljaju četiri puta za različite smjerove i kutove te u konačnici dobivaju broj 1485. On predstavlja godinu uklesanu iznad vrata kaštela Grimani gdje se odvija posljednja faza igre.

7. Kaštel

imageNakon što su se svi igrači okupili u kaštelu, nailaze na okovanu vješticu Mariju ¸ Radoslović koja poziva predstavnike grupa da joj priđu i šapće im daljnje upute. U plastu sijena koji se nalazi na sredini kaštela trebaju pronaći tri ključa za otključavanje triju prostorija unutar objekta. Svaka je grupa poslana u jednu od prostorija kako bi, rješavanjem određene zagonetke, dobila kombinaciju od tri broja s kojom se otključava jedan od četiri lokota kojima je Marija vezana (Slika 4.). Prva grupa odlazi u Kulu gdje sluša zvukove, povezuje ih s prostorom kojeg predstavljaju i koji im je vidljiv s određene pozicije u kuli. Gledajući u smjeru izvora zvuka kroz prozor kojem je pridodan određen broj dolaze do kombinacije od tri broja. Druga grupa odlazi na Tron gdje brojanjem traka u određenoj boji na grbovima dobiva kombinaciju koja otključava jedan od lokota. Treća grupa odlazi u prostor Info-punkta gdje prelijevanjem vode iz posuda od 3 litre i 5 litara trebaju dobiti 4 litre. Nakon uspješno riješenog zadatka glumica, koja utjelovljuje čistačicu dvorca, odaje im posljednju kombinaciju za treći lokot. Četvrti lokot, kao prava vještica, Marija Radoslović otključava sama i bježi iz kaštela.

Anketa

clip_image014clip_image016clip_image018clip_image020

Iz priloženih grafikona vidljivo je da su učenici uglavnom jako zadovoljni posjetom Svetvinčentu i naučenom kroz igru. Većini je bilo zanimljivo, korisno i ne pretjerano teško. Učenicima se svidjelo upoznavanje grada, njegove arhitekture i povijesti kroz rješavanje matematičkih problema, a nadasve grupni rad i zbližavanje kroz komunikaciju na stranom jeziku.

Zaključak

Povratne informacije učesnika igre bile su izuzetno pozitivne te su izdvojili njezinu edukativnu vrijednost i zabavni karakter. Cijela je igra medijski popraćena i fotodokumentirana. Suradnja ostvarena na ovome projektu dobra je baza za daljnje širenje europskih iskustava i uključivanje lokalne zajednice u rad odgojno-obrazovnih ustanova.

clip_image022

Kako je Gimnazija Vukovar na Dan planeta Zemlje

postala EKO-E ŠKOLA

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Dan planeta ZamljeMožda zvuči kao znanstvena-fantastika (engl. Science Fiction) ali vukovarski gimnazijalci uspjeli su pomiriti dvije naoko suprotstavljene strane i dokazati kako suvremene e-škole mogu biti ekološki osviještene. Gimnazija Vukovar ponosni je nositelj Zlatnog statusa međunarodne „Eko škole“ koji predstavlja neprestani poticaj na provođenje različitih ekoloških aktivnosti i projekata s ciljem ispunjavanja zadanih smjernica odgoja i obrazovanja za okoliš te kontinuirano osposobljavanje mladih generacija za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti. Ujedno je i e-škola koja prolazi kroz proces cjelovite informatizacije poslovanja same škole ali i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrele škole za 21. stolDan planeta Zamlje1jeće. Svekolika uporaba informacijsko-komunikacijskih tehnologija a time i njezin utjecaj na cjelokupni život i rad čovječanstva je očit i svakim danom postaje sve veći pa tako i obrazovanje zasnovano na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama ima veliki potencijal. Međutim iako primjena tehnologija pridonosi razvoju, svjesni smo sveprisutnog rizika od mogućih negativnih posljedica koje se pojavljuju primjenom novih tehnologija.

Dan planeta Zamlje2Međunarodna organizacija Ujedinjenih naroda (engl. United Nations) upozorava na činjenicu da će se do 2020. godine količina televizijskog otpada udvostručiti, računala upeterostručiti, a količina mobilnih uređaja povećati za 18 puta. Naša sadašnja računala, pametni telefoni, tableti… postat će jednog dana otpad – no ne i običan otpad, već elektronički otpad. Elektronički uređaji sadrže nekoliko stotina različitih materijala. Neki od njih su nakon uporabnog vijeka uređaja ponovno iskoristivi, no mnoge tvari mogu biti vrlo štetne ako se s elektroničkim otpadom postupa nepravilno. Kako bi se spriječio štetan utjecaj tih tvari na okoliš i zdravlje ljudi, vrlo je bitno da se EE otpad sakuplja odvojeno od komunalnog otpada i zatim zbrinjava na ekološki prihvatljiv način. „Plodovi naše visoko-tehnološke revolucije su čisti otrov, ako su ti proizvodi nepropisno odloženi na kraju njihovog korisnog vijeka trajanja“ (Ted Smith, osnivač Silicijske doline).

Štetne tvari u EE otpadu čine teški metali – olovo, živa, kadmij, berilij i opasne tvari – nezapaljiva sredstva koja sadrže brom (plastična kućišta), PVC, poliklorinski bifenili (PCB), kloro-fluoro-ugljik (CFC). Pogledamo li računalo ili mobilni uređaj na drugačiji način, ono sadrži: olovo – lemni spojevi, CRT monitori, olovno-kiselinske baterije, kositar – lemni spojevi, bakar – bakrene žice, vodiči na tiskanim pločama, aluminij – gotovo svi elektronički uređaji koji za rad koriste nekoliko vata struje, željezo – metalna kućišta, učvršćenja, silicij – staklo, tranzistori, integrirani krugovi (IC), tiskane ploče, nikal i kadmij – NiCd punjive baterije, litij – litij-ionske punjive baterije, cink – oplata čeličnih dijelova, zlato – oplata konektora, osobito u računalnoj opremi, americij – dimni alarmi (radioaktivni izvor), živa – fluorescentne cijevi, nagibni preklopnici i ugljik – čelik, plastika, otpornici – gotovo svi elektronički uređaji. Malo je poznat podatak da se od reciklaže samo 1000 mobilnih uređaja može dobiti 18 kilograma bakra, 400 grama srebra, 40 grama zlata i 20 grama paladijuma.

ee otpad plakat

U svijetu se svake godine stvori oko 50 milijuna tona elektroničkog otpada (što bi značilo da je svaki stanovnik planete Zemlje odgovoran za sedam kilograma), od kojih je oko devet milijuna tona proizvedeno u Evropi a već sljedeće godine očekuje nas više od 65 milijuna tona generiranog elektroničkog otpada.

Svjesni vlastite odgovornosti spram zaštite okoliša u kojem živimo, željeli smo aktivno pridonijeti njegovu očuvanju i u tjednu u kojem se obilježava Dan planeta Zemlje, krenuli smo s aktivnim prikupljanjem električnog i elektroničkog otpada, čime smo željeli ukloniti opasne materijale i spojeve iz okoliša, spriječiti nekontrolirana odlaganja EE otpada a time i onečišćenje tla, vode i zraka opasnim materijalima i sirovinama te stvoriti svijest o potrebi ispravnog odlaganja starih EE uređaja.

S obzirom da je sakupljanje EE otpada od općeg interesa, u akciji su sudjelovali učenici i roditelji te nastavnici škole i na taj smo način ostvarili jedan od zadanih ciljeva a to je širenje svijesti među građanstvom o ispravnom odlaganju i prikupljanju stare EE opreme. Prije same akcije učenike smo uključili u dodatne aktivnosti poput izrade materijalnih i digitalnih plakata, brošura i prezentacija, zaigrali smo interaktivne online igre na portalu Environmental Education for Kids, istražili izvrstan BBC portal The Green Room, zahvaljujući UPM Forest Life virtualno smo posjetili šume, sve to kako bi smo se upoznali sa nekim novim činjenicama i upotpunili svoja znanja o računalnom i telekomunikacijskom otpadu i osvijestili važnost održivog razvoja. Pripremili smo izložbu učeničkih uradaka u holu škole, osigurali prostor za EE otpad i kontaktirali sakupljača EE otpada za vukovarsko-srijemsku županiju s kojim smo dogovorili preuzimanje i prijevoz EE otpada do sabirnog centra bez naplate.

Slogan ovogodišnjeg Dana planeta zemlje je „Trees for the Earth“ čime se svakog stanovnika Zemlje želi potaknuti na analizu svojih navika i da malim promjenama svog ponašanja napravi nešto za naš planet. Subota je bila predviđena za sadnju sadnica šimšira ispred same zgrade s ciljem podizanja kvalitete prostora i povećanja bioraznolikosti gradske površine a time i uljepšavanje postojeće arhitekture same škole. U akciji ozelenjavanje prostora ispred skoleozelenjavanja prostora ispred zgrade škole sudjelovali su učenici 2a, 3b i 4c razreda predvođeni ravnateljem škole Davorom Šijanovićem i razrednicima Natašom Vinković, Kristinom Kristek i Sanjom Pavlović Šijanović. Sredstva za kupovinu sadnica osigurali smo prijavom na natječaj Volonterskog centra Vukovar s temom volonterske akcije: Moja škola – eko škola / krajobrazno uređenje školskog okoliša, te je Odbor za dodjelu financijskih sredstava za provedbu volonterskih akcija između niza prijedloga, odabrao naš prijedlog kojim Gimnazija Vukovar zbog svojega značaja u prošlosti, reputaciji, ali i blistavoj budućnosti mora i može biti ZRCALO grada Vukovara.

radna akcijasadnja ispred skolesadnja sadnica simsira

Učenici su bili izuzetno motivirani i s veseljem su prihvatili ovu aktivnost svjesni činjenice da je naša zemlja – naš dar koji se mora cijeniti ali i odgovornost da se mora učiniti nešto što će ostati sačuvano za generacije koje dolaze nakon nas.

Potaknuti sloganom, Međunarodni Dan planeta Zemlje obilježili smo visokom razinom odgovornosti prema planetu na kojem živimo a samim aktivnostima smanjili negativan utjecaj na životnu sredinu, ozelenili okoliš škole i pokazali kako je i uz nove tehnologije, moguće živjeti zeleno.

S obzirom na prikupljenu količinu EE otpada, entuzijazam i aktivnost učenika, roditelja i nastavnika, koordinatori ove aktivnosti predložili su da ovakav način prikupljanja EE otpada i upravo na Dan planeta Zemlje, postane tradicija škole koja će se prenositi sa generacije na generaciju a briga oko zasađenih sadnica svakodnevna aktivnost svih učenika i djelatnika škole. Prijedlog je s oduševljenjem prihvaćen i tako je Gimnazija Vukovar od Eko i e-škole, postala EKO-E škola koja će nastaviti primjenjivati tehnologiju 21. stoljeća a njenim aktivnim zbrinjavanjem podizati ekološku svijest učenika, nastavnika, roditelja….i na taj način, zajedničkim snagama naš planet učiniti čišćim, sigurnijim i zelenijim kako bismo svi mi ali i buduće generacije mogle, punim plućima, udisati svjež zrak i živjeti u harmoniji s prirodom!

sudionici akcije ozelenjavanja

Međunarodni projekt ACES u OŠ Sveti Petar Orehovec

stojanka_lesički

Stojanka Lesički

Zvučna knjiga, radijska igra, 3 kratka dokumentarna filma samo su neki od produkata međunarodnog projekta “I tvoj glas može biti dio rješenja”, kojeg su u OŠ Sveti Petar Orehovec s partnerskom školom “Ivo Andrić” iz Pranjana u Srbiji, proveli zahvaljujući Akademiji srednjoeuropskih škola (ACES), na čijem su natječaju uspjeli ostvariti financijska sredstva za provođenje projekta. Mreža ACES djeluje u 15 država Srednje Europe, a pokrenuta je od Zaklade Erste 2006., s ciljem poticanja razmjene i kulturnog dijaloga među mladima.

Otad svake godine raspisuje natječaj i odabire projekte koje će financirati. U posljednjem natječaju tema je “Prihvaćanje solidarnosti: “Brinemo se, usuđujemo i dijelimo!”, a od 266 prijavljenih projekata ACES je odabrao 42. Svaki projekt zajedno prijavljuju dvije ili tri škole. Svakom od partnera ACES odobrava iznos od 1600 eura, a školi koordinatoru 1800 eura. Među odobrenim projektima u ovoj školskoj godini u nekom od partnerstva sudjeluje ukupno 10 škola.

ODragana disk 2-lasim tog novčanog iznosa ACES dodatno financira i sudjelovanje po jednog nastavnika i učenika iz svake partnerske škole na uvodnoj i završnoj konferenciji projekta. Konferencije su trodnevne i uvijek se održavaju u drugoj zemlji. Za ovogodišnji projekt koji traje do kraja svibnja, završna konferencija bit će u Senecu u Slovačkoj, a uvodna je bila u Sarajevu. Potporu projektima ACES daje i kroz svoju web stranicu na kojoj se uz informacije o svim projektima, između ostalog, nalazi i vrlo korisna rubrika Toolbox gdje se mogu naći članici o različitim web alatima i metodama rada prikladnim za rad u projektima i nastavi.

No, vratimo se projektu “I tvoj glas može biti dio rješenja” kako bi opisali kompetencije koje su sudionici unaprijedili tijekom provođenja projekta. Evaluacijom je utvrđeno da su sudionici unaprijedili vještinu snimanja i montaže filmova jer su uz spomenuta 3 dokumentarca snimili i još 6 kratkih filmova (u trajanju od 2 do 3,5 minute) o svakom od 6 učenika koji su ugostili učenike iz Pranjana i potom bili sudionici učeničke razmjene u Srbiji. Kroz projekt su učenici imali priliku ponešto doznati i o igranim filmovima snimljenim u Hrvatskoj i Srbiji. Naime, učenici iz Srbije gledali su četiri hrvatska dječja igrana filma, a učenici iz Hrvatske četiri srpska filma.

Svoje digitalne kompetencije učenici su unaprijedili izrađujući i Glogster plakate, matina-kahoot-kviz-l-041215prezentacije u alatu Snacktools, ispunjavajući ankete o svojim dojmovima putem aplikacije Kahoot i Google Docs-a te kroz pokušaj da izrade svoje Europass životopise.

Tijekom projekta učenici imali prilike okušati se i u javnim nastupima, dajući izjave za radio i televiziju, a svoje su medijske kompetencije unaprijedili pripremajući tekstove o aktivnostima projekta za školski digitalni list Klinček, te za web stranicu projekta.

Tijekom učeničkih razmjena (prva je bila u prosincu 2015. u Hrvatskoj, a druga u travnju ove godine u Srbiji), imali su prilike i izrađivati lutke, oslikavati motive na kamenu, modelirati figurice od plastelina te se baviti sportom. Od sportskih aktivnosti svakako valja Pr. Kosta, Marko, Maja Flego-la-031215izdvojiti bacanje kugle i diska, vještinama koje ih je u Srbiji podučavala slijepa paraolimpijka Nada Vuksanović. Projektne aktivnosti omogućile su im i upoznavanje i druženje sa slijepom i gluhom djecom. S gluhom djecom druženje je potrajalo čak dva cijela dana na radionicama u Srbiji, pa je dio učenika svladao gotovo sva slova znakovne abecede i ponešto od znakovnog jezika.

Na učeničkim razmjenama učenici su imali priliku doznati ponešto i o povijesti i kulturi Hrvatske i Srbije, a jedna orehovečka učenica je prilikom razmjene prilično dobro savladala ćirilicu.

Boraveći pet dana u obiteljima svojih prijatelja neposredno su iskusili kako se živi u drugoj zemlji. Sve to dobar je temelj za širenje kulture mirnog suživota među građanima Europe i svijeta, širenje tolerancije prema drugima i drugačijima, jačanja empatije, solidarnosti i kulturnog dijaloga među mladima – što su također ciljevi mreže ACES. /Stojanka Lesički, koordinator projekta “I tvoj glas može biti dio rješenja”/

Okvirić br. 1: Zvučna knjiga orehovčana u katalogu Hrvatske knjižnice za slijepe

Zvučna knjiga-laZvučna knjiga “Nulti sat” odnedavno se nalazi u katalogu Hrvatske knjižnice za slijepe, a slijepi i slabovidni mogu je posuditi i on-line. Knjigu „Nulti sat“ , autora Siniše Cmrka, ima 231 stranicu „, a zvučna knjiga traje pet sati i pet minuta. Ulomke knjige čitalo je pet učenica šestih i sedmih razreda. Snimalo se 10 dana tijekom praznika kad u školskoj knjižnici nije bilo bučno. Knjiga je montirana u programu Adobe Audition CS6 u MP3 formatu, a i taj su posao odradile učenice i mentorica radijske i filmske skupine Stojanka Lesički.

Okvirić br 2: Filmovi o slijepima i radijska igra o toleranciji

Motivirani ovogodišnjom temom ACES-ova natječaja “Prihvaćanje solidarnosti: “Brinemo se, usuđujemo i dijelimo!” partneri u projektu realizirali su i dva kratka dokumentarna filma s temama iz života slijepe populacije. Učenici iz Orehovca snimili su film “Šišmiš” o radu Čitalačkog kluba slijepih Koprivničko križevačke županije, a učenici iz Pranjana film o slijepoj paraolimpijki Nadi Vuksanović.

Kako je jedan od važnih ciljeva ACES-a širenje kulture tolerancije i kritičkog razSlikarska 3-lamišljanja partneri su zajednički napravili i radijsku igru kojoj je tema tolerancija među nacijama. Radijsku igru nazvali su “Roker-fokloraš”, a u njoj se problematiziraju predrasude između Hrvata i Srba kroz likove dviju djevojčica, Hrvatice i Srpkinje koje se slučajno sretnu na moto utrci u Križevcima.

Širenje tolerancija prema različitim rasama jedna je od tema dokumentarnog filma “Okus doma, gost ACES-a”. U tom osmominutnom dokumentarcu orehovečki učenici zabilježili su susret s Nigerijcom Princom Wale Soniyikijem, koji je kao član projekta “Okus doma” gostovao u njihovoj školi. Princ, učenici iz Orehovca i Pranjana te Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije, tada su zajedno kuhali tradicionalno nigerijsko jelo moin, moin, pričali o tome kako je nastao projekt “Okus doma” i o tome zašto je Prince bio prisiljen otići iz Nigerije, te kako se sada snalazi u Hrvatskoj.

Svi na stadionu 2-la -o

Učenje, druženje i zabava u Vilniusu

maristela_rubic

Maristela Rubić

etw10Sudjelovanje na eTwinning seminarima pruža mogućnost druženja i učenja s nastavnicima iz raznih zemalja, a također i upoznavanje obrazovnog sustava, ali i kulturnih i povijesnih znamenitosti zemlje domaćina.

Ove godine zainteresirala me tema “Integration of gamification into curriculum” eTwinning multilateralnog seminara koji je održan od 8. do 11. lipnja u Vilniusu, Litvi. Od samog početka sve aktivnosti su bile usmjerene osmišljavanju novih projekata, ali i upoznavanje s pojmom gamifikacija i načinom primjene u nastavi.

Gamifikacija ili igrifikacija je primjena tipičnih elemenata igranja 1(npr. bodovanje, natjecanje s drugima, pravila igre) u drugim područjima djelovanja. Gamifikacijom učenja postižemo aktivno uključivanje učenika u nastavni proces i povećavamo motivaciju učenika. Učenici bi mogli gledati video zapise, rješavati zadatke i kvizove te osvajati bodove i bedževe. Zbog tih bi aktivnosti djeca, učenici i mladi gledali na odgojno obrazovne ciljeve i postignuća kao nešto proaktivno, dinamično i zabavno, a ne kao na nezanimljivo i obvezno.

I način na koji s2mo se mi međusobno upoznali bio je aktivan i zanimljiv. Morali smo stati na mjesto koje predstavlja našu državu i grad na zamišljenoj karti Europe, a zatim otići do države s kojom bismo željeli sudjelovati u projektu. Igrajući pantomimu pogađali smo kako se zove neka projektna grupa.

 

Osim unplugged aktivnosti, isprobali smo razne aplikacije za izradu interaktivnih lekcija, kvizova, križaljki, umnih mapa, igara kao što su npr. LearningApps.org, TinyTap, Quizizz, TaleBlazer, GoConqr, Kahoot, JeopardyLabs te naučili kako ih primjeniti u nastavi i eTwinning projektima. U žaru kreiranja i rješavanja kvizova i ostalih zadataka često bismo zaboravili na pauzu.

Posljednji dan, za nastavnike je organizirano razgledavanje Vilniusa i gala večera u tradicionalnom restoranu uz glazbu i ples.

8

Na seminaru je sudjelovalo 60 nastavnika iz 10 zemalja: Austrije, Hrvatske, Češke, Poljske, Italije, Litve, Latvija, Slovačke, Srbije i Mađarske. Moja grupa osmislila je projekt „Urban Explorers“ u kojem će učenici istražujući svoj grad snimiti video koji će sadržavati zagonetke vezane uz određena mjesta ili objekte u gradu, a zatim pokušavajući odgonetnuti zagonetke koje su im postavili učenici iz škola partnera, naučiti o drugim europskim gradovima.

4

U vrijeme kada se ne poštuje trud i rad nekoliko stotina učitelja i javno iskazani stav 50000 ljudi koji žele bolje obrazovanje, sudjelovanje na ovakvim seminarima vraća entuzijazam i puni baterije za nastavak borbe.

 

 

E+

Sufinancirano sredstvima programa Europske unije Erasmus+