Naš doprinos za bolji internet

marina_mirkovic

Marina Mirković

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta, Tehnička škola Požega ove godine se je uključila u aktivnosti koje je organizirao Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u Osijeku. Članovi Centra su stručnjaci s područja informatike, računalnog programiranja, kriminalistike, računalne forenzike, prava,  pedagogije i psihologije. Svoj rad Centar je usmjerio na stvaranje i razvoj preventivnih programa i projekata.

Njihov projekt „Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place” prošao je na natječaju kojega financira Europska  unija iz programa Department C – Connecting Europe Facility (CEF). Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Innovation and Networks Executive Agency (INEA) na temelju ovlasti delegirane od strane Europske komisije. Koordinator projekta je Sveučilište J. J. Strossmayera Osijek, Filozofski fakultet, a partneri su: Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, Terrakom d.o.o i Grad Osijek. Opći cilj projekta je uspostava Centra za sigurniji internet Hrvatske kako bi se postavile i proširile nacionalne platforme za pokretanje niza usluga za sigurniji internet.

Centar za sigurniji internet omogućuje podršku i informiranje djece, roditelja, učitelja i drugih koji rade s djecom o boljoj i sigurnijoj upotrebi interneta. Razvijene su Helpline usluge za prijavljivanje i pružanje pomoći vezano uz štetne kontakte, ponašanja (internetsko zlostavljanje-cyberbullying) i sadržaje kao i uspostava Hotline usluge za primanje i izvještavanje te prikupljanje podataka o protuzakonitom online seksualnom zlostavljanju djeteta.

Učenici su primili edukativne brošure o uslugama Centra za sigurniji internet. Uz njih, dobili su liste za provjeru osnovnih postavki na pet najkorištenijih društvenih mreža (Instagram, Ask.fm, Facebook, Twitter i Snapchat). Kao korisnici društvenih mreža učenici, njihovi prijatelji i roditelji mogu provjeriti i informirati se o osnovnim postavkama, Slika 1blokirati korisnika, obrisati račun ili komentare, te saznati kako prijaviti problem i zaštiti svoju privatnost. Liste za provjeru dostupne su i u digitalnom obliku te se mogu preuzeti ovdje.

Slika 1. Liste za provjeru osnovnih postavki na društvenim mrežama

Slika 2Na sam Dan sigurnijeg interneta učenici su rješavali kviz u kojem su sudjelovali učenici Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Uspješni najtecatelji mogli su osvojiti i vrijedne nagrade.

Slika 2. Broj sudionika kviza na Dan sigurnijeg interneta

Škola je primila Edukacijski paket u kojem se nalaze materijali korišteni u oblilježavanju Dana sigurnijeg interneta. Među njima su 4 video uratka na temu sigurnosti na internetu koje su učenici pogledali, analizirali i raspravljali o njima.

Učenicima je prikazana prezentacija kratkog vodiča za vršnjačko nasilje u školi. Putem „Priručnika za prevenciju nasilja preko interneta“ nastavnica je za učenike pripremila aktivnosti iz zanimljivih radionica.

U aktivnosti „Priče vaših vršnjaka“ učenici su trebali prepoznati i osvijestiti pozitivne i negativne situacije koje se mogu dogoditi na internetu te moguće posljedice tih situacija.

Nastavnica je učenicima pročitala dva scenarija. U manjim grupama učenici su odgovarali na pitanja koja se odnose na prezentirane situacije, odnosno priče. Nakon toga, učenici su naveli neka svoja pozitivna i negativna iskustva/situacije koje su doživjeli na internetu. Kada su završili rad u malim grupama, učenici su odgovore izlagali ostatku razreda. Među pozitivnim primjerima korištenja interneta učenici su naveli: brža i lakša komunikacija (posebno s jako udaljenim ljudima), lakše pronalaženje informacija, zabava putem filmova i igara, učenje, online druženje s prijateljima i poznanicima, razmjena sadržaja, nova upoznavanja. Negativni primjeri korištenja interneta bili su: primanje raznih neprimjerenih poruka i sadržaja koji mogu povrijediti i uznemiriti primatelja, lažni profili korisnika, krađa identiteta, netočni podatci, digitalni tragovi, lažne dojave, nasilje putem društvenih mreža.

Aktivnost „Tko su moji ljudi na internetu?“ omogućila je učenicima da prepoznaju tko su osobe od povjerenja s kojima se sreću na internetu i u stvarnom životu.

Na internetu se susrećemo s različitim ljudima koji mogu imati različite namjere, a mi sami pripadamo različitim grupama (npr. neke obitelji imaju svoje grupe na internetu, nekada se učlanimo u neku grupu kako bi igrali neku video igru i slično). Kao i u stvarnom životu, važno je prepoznati tko su oni kojima možemo vjerovati, a tko su oni koji žele da im vjerujemo kako bi iskoristili naše povjerenje, kao i tko su ljudi za koje nismo sigurni treba li im vjerovati ili ne. Učenici su razmisliti koga, od ljudi koje susreću na internetu, bi svrstali u koji krug.

Slika 3Na radnom listu u središnjem krugu piše „JA“, prvi sljedeći krug označava sigurne ljude na internetu, potom slijedi malo tamniji krug u koji upisujemo ljude za koje nismo sigurni možemo li im vjerovati, a u zadnji, najtamniji krug, upisujemo imena ljudi koje srećemo na internetu, ali koji ne zaslužuju naše povjerenje.

Slika 3. Aktivnost „Tko su moji ljudi na internetu?“

Učenici su potom analizirali u kojem krugu imaju najviše ljudi. Obično imamo relativno malo ljudi koji zaslužuju naše potpuno povjerenje. Kada su popunili krugove, učenici su zaokružili one ljude koje susreću u stvarnom životu. Analizirali su da li su ravnomjerno raspoređeni u sva tri kruga. Ljudi od našeg povjerenja su ljudi kojima se možemo obratiti kad nam se nešto loše dogodi na internetu.

U aktivnosti „Profil moga razreda“ učenici su izrađivali plakat koji je predstavljao profil njihovog razreda. Pri tome su primjenjivali ranije usvojena pravila sigurnog ponašanja na internetu.

Svaki učenik osmišljavao je i uređivao svoj profil prema definiranom predlošku. Upisivali su ime i prezime ili nadimak kojim se žele predstaviti na internetu, te nalijepili fotografiju ili nacrtali nešto što će ih predstavljati. Navodlili su ono što žele da drugi znaju o njima – datum rođenja, školu koju pohađaju, adresu, prijatelje, rođake, kakvu glazbu slušaju, Slika 4omiljene glumce, pjevače, sportaše, hobije i interese. Veliki plakat bila je školska ploča na koju su se postavljali popunjeni predlošci učeničkih profila.

Slika 4. Aktivnost „Profil mog razreda“

Kada su uredili svoje profile učenici su analizirali koje su sve informacije navodili. Nastavnica je učenike zamolila da zamisle kako se veliki plakat nalazi u hodnilku škole gdje ga svatko može vidjeti i pogledati informacije o njima koje su zapisali. Učenici su razmisliti da li žele zadržati sve podatke koje su zapisali na predložak. Neke podatke su poželjeli maknuti da ih ne vidi baš svatko tko prošeće hodnikom škole. Uočena je sličnost s profilima na društevnim mrežama – neke informacije smo spremni podijeliti samo sa svojim prijateljima, neke samo s nekim prijateljima, a neke ne želimo dijeliti s drugim ljudima. Svjesni rizika koji postoje na internetu, te odgovornosti u objavljivanju podataka o sebi, učenici su korigirali svoje profile na predlošcima kako bi ostavli samo one podatke koje žele da vide prolaznici na hodniku.

Učenici prvih razreda koristili su i sadržaje školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” dostupne na stranicama petzanet.hr, modul 4 za učenike 7. i 8. razreda. Na nastavi računalstva uz temu sigurnost na internetu obrađene su nastavne teme Digitalni građanin, Poštujmo različitosti, Prava i odgovornosti. Virtualna učionica i kurikulum (Modul 4) olakšali su dostupnost materijalma za nastavnika i učenike.

Učenike su razveselile zanimljive obrazovne igre u seriji Radoznalci u akciji “Sigurniji internet za djecu i mlade”:

Slika 5Slika 6
Slika 5. i 6. Učenici koriste obrazovne igre Radoznalci u akciji “Sigurniji internet za djecu i mlade”

Pojedini scenariji i aktivnosti za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija).

Slika 7Tako su učenici rješavali i prigodni kviz „Daj svoj online doprinos“ . U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te povratne informacije o njihovu statusu doprinosa boljem internetu.

Slika 7. Kviz „Daj svoj online doprinos“

Magna Carta je engleska povelja iz 1215. godine. Jedan je od najvažnijih povijesnih dokumenata i danas se poštuje kao temelj predstavničke vlasti i demokracije te začetak poštivanja ljudskih sloboda. U čast obilježavanja 800 godina njena postojanja, u Velikoj Britaniji stvara se Magna Carta za digitalno doba. Uz njenu pomoć, učenici su u manjim grupama analizirali digitalna prava. Razradili su i definirali 9 pravila te ih posložili u obliku dijamanta pri čemu je na vrhu dijamanta najvažnije pravilo a na dnu, po njima, najmanje važno pravilo. Svaka grupa objasnila je svoje razloge „slaganja“ pravila.

Slika 8Slika 9Slika 10
Slika 8., 9., 10. Aktivnost o digitalnim pravima

Internet je odličan alat koji omogućuje slobodu izražavanja u demokratskom društvu. Mladi ljudi mogu dijeliti ideje, povezivati se s drugima i učiti o online svijetu. Međutim, ponekad pri tome mogu naići na uvredljive poruke i sadržaje koji prelaze granicu prihvatljivog ponašanja. Važno je potaknuti učenike na prihvaćanje da drugi mogu imati različite vrijednosti te da soboda izražavanja dopušta da svi ljudi imaju pravo glasa. Pri tome je važna odgovornost poštovanja prava i ugleda drugih ljudi.

Ova aktivnost motivira učenike da na različitim društvenim medijima prate i procijenjuju postove i poruke koje prelaze granicu prihvatljivog ponašanja. Vrlo često poneke grube poruke mladi tumače kao šale. Učenici su u grupama analizirali poruke i svrstavali ih u one koje su samo šala, prelaze granicu prihvatljivog ponašanja ili su čak protiv zakona.

Poruke/postove učenici su posložiti u obliku dijamanta – na dnu je pozitivna poruka, potom samo šala dok je na vrhu uvredljiva poruka internetskog zlostavljanja koja je protiv zakona. Grupe učenika usporedile su kako su posložile poruke. Komentirali su razlike u slaganju poruka kao i poneku pogrešno protumačenu poruku.

Učenici mogu kreiratii svoje poruke ili postove prema praznim poredlošcima.

Slika 11Slika 12Slika 13
Slika 11., 12., 13. Aktivnost izrade dijamanta s postovima

Učenici su gledali video spotove u kojima se pojavljuju i komentiraju razni oblici online mržnje s kojima su mladi suočeni. Slijedila je rasprava da li postoji više mržnje na internetu nego u stvarnom životu. Pri tome su učenici komentirali što je razlog tome te kako reagirati u takvim situacijama. Nakon rasprave, učenici su se podijelili u četiri grupe. Svaki tim usredotočio se je na rješenja za smanjenje online mržnje kako bi se osiguralo bolji i sigurniji internet. Pri tome su predstavljali: škole, zakon, internet industriju i korisnike interneta.

Svaka grupa trebala je osmisliti barem dvije aktivnosti koje će smanjiti online mržnju.

Internet industrija :

  • kreiranje i promicanje pozitivnog sadržaja i sigurnih usluga na internetu
  • poticanje korisnika da reagiraju na poteškoće dajući im jasne savjete o sigurnosti,
  • pružanje niza jednostavnih sigurnosnih alata i brz pristup potpori kod pojave problema.

Škola:

  • edukacija i poticanje učenika da pokazuju poštovanje prema drugima
  • edukacija učenika da dobro promisle prije nego nešto objave na internetu
  • poticati učenike da koriste i kreiraju pozitivni sadržaj na internetu.

Zakon:

  • osigurati da roditelji i skrbnici imaju pristup prikladnim informacijama i potpori
  • poticati industriju da kontrolira svoj sadržaj i usluge
  • osigurati sigurnost i dobrobit djece i mladih kroz djelotvorne sigurnosne zaštite djece na internetu
  • upozorenja i novčano kažnjavanje korisnika koji sudjeluju u širenju nasilja i mrženje putem interneta.

Korisnici interneta:

  • poštuju ostale korisnike interneta štiteći svoju reputaciju ali i reputaciju drugih
  • reagiraju na negativne/neprimjerene ili zabranjene sadržaje i komentare na internetu čime postaju „korisni promatrači“.

Grupe su predstavile svoje ideje ostalima.

Suočavanje s različitostima na internetu

Učenici su doblili nekoliko scenarija. Morali su ih analizirati i prodiskutirati. Kao grupa odlučili su koje će akcije među ponuđenima poduzeti u rješavanju problema prikazanih u scenarijima.

Grupe su predstavile svoja rješenja. Komentirali su najbolja odabrana rješenja.

Slika 14Slika 15Slika 16
Slika 14., 15., 16.: Analiza zadanih scenarija

Kompas emocija

Učenicima su prikazani određeni komentari i poruke koje se objavljuju na internetu. Učenici su promislili o osjećajima koje je poruka izazvala kod njih te prošetali po učionici i stali pored natpisa emocije koju trenutno osjećaju. Raspravljali su o potrebi pojedinih osoba da šalju uvrdljive poruke. Komentirali su mogućnost šale, ali i loših namjera te načine prijava, blokiranja i zaustavljanja onih koji to čine.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Sigurnost na internetu i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.