Tematska izložba „ Jezik matematike“

marinaC_anaB

Marina Crvelin i Ana Bubalo

Cilj tematske izložbe „Jezik matematike“ bio je povezati sadržaje matematike i engleskog jezika te koristiti se objektima iz svog okruženja i svakodnevnog života za prikazivanje matematičkih pojmova. Nadalje, bilo je potrebno korištenje rječnika i Interneta za prevođenje matematičkih pojmova na engleski jezik i prilagođavanje duhu jezika onoliko koliko se moglo s obzirom na uzrast učenika. Izložbu su pripremili učenici sedmog i osmog razreda, te nastavnice engleskog jezika Ana Bubalo i nastavnica matematike Marina Crvelin.

imageDetaljnije, objasnit ćemo zadatke učenika sedmog razreda. Jedan se zadatak odnosio na izradu mozaika škole dok je drugi bio vezan uz izračun broja Pi i zanimljivosti vezane uz navedeni broj. Smatramo važnim napomenuti da u sedmom razredu ima četiri učenika od kojih jedan učenik pohađa nastavu matematike po prilagođenom programu. S obzirom na navedenu činjenicu prilagodili smo zadatke individualnim mogućnostima učenika. Što se tiče zadatka vezanih uz mozaik škole bitne su sljedeće odrednice. Jedna je učenica trebala nacrtati pročelje naše škole u mjerilu 1:100 što je kopirano na tri A4 papira različite boje prema odabiru učenika. Naime, svaki je kat škole i krov prikazan u drugoj boji. Zadatak druge učenice bio je na tri papira u boji (o kojima smo prethodno pisali) nacrtati mnogokute na način da je na papiru u jednoj boji crtala mnogokute na prvom katu, na papiru u drugoj boji crtala je mnogokute na drugom katu te je na papiru u trećoj boji crtala mnogokute na krovu. Nadalje, dva su učenika imali zadatak vezati mnogokute i lijepiti kako bi dobili mozaik pročelja naše škole. Kako jedan od spomenuta dva učenika radi po prilagođenom programu njegov je zadatak bio samo spomenuto rezanje , dok je drugi učenik osmislio i matematički zadatak koji se odnosi na dani nacrt naše škole.

Zadatak: Kolika je površina nacrtanog pročelja škole? (What is the surface of the presented fort part?)

slika1

Ako je mjerilo u kojem je crtana škola 1:100, kolika je stvarna površina pročelja škole? (If the proportion of the presented school is 1:100, what is the real surface of the front part of the school?)

P = 446.4 cm2
P = 4464000 m2

S obzirom da je namjena svih zadataka izložba učeničkih uradaka razmišljali smo i o posjetiteljima izložbe. Stoga su učenici osmislili desetak pitanja za posjetitelje izložbe te su ih preveli na engleski na razini koja odgovara njihovom stupnju učenja stranog jezika. Spomenuti zadaci su bili uglavnom logičke prirode.

Kao što smo naveli prethodno u tekstu, drugi je zadatak bio određivanje broja Pi i zanimljivosti vezane uz ovaj broj. Kada se govori o zanimljivostima izdvojili bismo svjetski dan broja Pi, Einsteinov rođendan, broj Pi u zrcalu, natjecanja u recitirimageanju broja Pi te uglazbljeni broj Pi. Zanimljivo je navesti da smo glazbu broja Pi koji su učenici prethodno snimili na CD iskoristili kao glazbenu podlogu izložbi na dan otvorenja izložbe. Navodimo i nekoliko važnih stavki u okviru određivanja broja Pi. Učenici su za vrijeme uskršnjih praznika trebali u svom okruženju naći valjkasti predmet, konopom izmjeriti opseg tog predmeta te ravnalom izmjeriti dijametar. imageNadalje, podijelili su iznos opsega i dijametra te dobili broj približan iznosu broja Pi. Učenici su sve podatke kao i materijal iz prirode kojim su se služili trebali donijeti u školu. Zamislili smo da plakat ima dva dijela : teorijski i praktični dio. Taj materijal je poslužio kao praktični dio plakata. U teorijskom dijelu plakata učenici su na hrvatskom i engleskom jeziku objasnili način dobivanja broja Pi. Naveli smo sve što su učenici sedmog razreda izradili u suradnji s njihovim mentoricama, točnije nastavnicom engleskog jezika i nastavnicom matematike.

U drugom dijelu teksta objašnjavamo kako su učenici osmog razreda doprinijeli izložbi „Jezik matematike“. Točnije radi se o deset učenika osmog razreda koji su podijeljeni u tri skupine. Dvije su skupine brojile tri učenika , a jedna četiri učenika. Svaka je grupa imala zadatak različit od ostalih.

Jedna je grupa trebala izraditi bilježnicu na kockice (notebook on cubes). U prvom redu, imageodlučili smo se da će jedna strana bilježnice biti papir A3 formata. Mjerenjem papira učenici su zaključili da trebaju napraviti 96 kockica ako je brid svake kocke iznosio 5 cm. Točnije, svaki učenik je napravio 24 kockice. Kako zadatak nije jednostavan, nastavnica matematike olakšala je rad učenicima. Naime, učenici su nacrtali na A3 papir tri mreže kocke brida 5 cm. Nastavnica je fotokopirala papir u odgovarajući broj primjeraka kako bi učenici imali mreže za 24 kockice. Nadalje, zadatak je učenicima bio osmisliti po jedan zadatak vezan uz izrađenu bilježnicu na kockice, riješiti zadatak i prevesti isti na engleski jezik.

Primjer jednog od četiri zadatka: Koliko nam treba mina za puntaricu da bi ispisali našu bilježnicu na kockice (njenu prednju stranu) ako za ispis po jednom kvadratu kockice nam ode pola mine? Naša bilježnica ima 96 kockica.

(How many mines do we need for a pen in order to fulfil the whole notebook made of cubes (its front side) if we need a half of mine to fulfil one square of a cube. Our notebook has 96 cubes.)

slika2

imageNa početku teksta naveli smo da izložba tematski vezana uz dan škole. U tom smislu zadatak druge grupe učenika bio je napraviti maketu škole mjerilo 1:50. Dva su učenika (koja žive blizu škole) nacrtali školu sa sve četiri strane. Također, za vrijeme sata matematike detaljno su izmjerili školu i zapisali na nacrtu u svrhu što vjernijeg prikaza škole. Jedini je problem bio mjerenje krova škole te smo se iz sigurnosnih razloga odlučili za „otprilike mjere“. Učenici su napravili maketu od geometrijskih tijela kojima su se bavili u to vrijeme na nastavi matematike. Isti su nazive tijela preveli na engleski jezik, te osmislili matematičke zadatke vezane uz maketu. Nadalje, zadatke su preveli na engleski jezik. Pritom su se služili englesko-hrvatskim i englesko-engleskim rječnicima.

Primjer jednog od tri zadatka: Koliko litara bijele boje je potrebno da se oboje 2 stupa ispred učionice učiteljice Lade, ako je visina 1 stupa (pravilna četverostrana prizma) 230 cm, a duljina dijagonale baze stupa slika3cm? Za 1 m2 potrebno je 0.25 l boje.

(How many litersof white paint is necessary to paint two piers in front of teacher’s Lada classroom, if the height of one pier is (regular four sides prism) 230 cm and length of base diagonal is slika3 cm? 0.25 l of paint is necessary for 1 m2.)

slika4

Potrebno je 1.61 l bijele boje kako bi se obojala 2 stupa ispred učionice učiteljice Lade.
(It is necessary 1.61 l of white paint to paint 2 piers in front of teacher Lada’s classroom.)

imageIzložba se odnosi na sadržaje vezane uz engleski jezik pa smo se odlučili za izradu pročelja Buckingham palace. Osim izrade makete pročelja, učenici su osmislili matematičke zadatke vezane uz maketu pročelja i palaču. Važno je istaknuti da su učenici nacrtali zastavu Velike Britanije te su na njoj isprintali tekst o palači kojeg su prethodno napisali.

Primjer jednog od tri zadatka: Ivan je imao zadatak izračunati obujam nekog kvadra. Odabrao je prednji dio Buckinghamske palače. Visina tog dijela je 24 m, dok je duljina 120 m a širina 3 m.

(Ivan had a task to calculate the volume of one cuboid. He chose the front size of Buckingham palace. The height of that part is 24 m, while the length is 120 m, and the width is 3 m.)

slika6

imageNaposlijetku, zajednički je zadatak učenika osmog razreda bio pronaći geometrijska tijela u svom okruženju (kuća i okolica). Ovaj se zadatak odnosi na predmete koji se svakodnevno koriste kao što su šibice, konzerve, baterije, ping pong loptice, omoti od čokolade i slično. Sva su geometrijska tijela poslužila za imageizradu plakata. Nazivi geometrijskih tijela napisani su na engleskom i hrvatskom jeziku.

Cilj nam je bio školski atrij pretvoriti u prostor izložbe pa smo na ulaz objesili geometrijska tijela kojima smo se služili i napisali nazive na engleskom jeziku.

clip_image048

TED Transatlantic Educators Dialogue 2015

natasa_ljubic_klemse

Nataša Ljubić Klemše

TED pictureT.E.D. je program Sveučilišta u Illinoisu  koji obrazovnim stručnjacima Sjedinjenih Američkih Država i Europe nudi mogućnost da online izmjenjuju iskustva iz prakse i diskutiraju o različitim obrazovnim temama u kojima će otkrivati sličnosti i razlike.

Ovakav oblik obrazovne diplomacije obrazovnim stručnjacima osigurava da iz više perspektiva razgovaraju i raspravljaju o obrazovnim sustavima svojih zemalja te da prevladaju različite kulturne prepreke, nesporazume i zablude.

clip_image002Ovogodišnji T.E.D. 2015 predstavlja četvrtu generaciju prekooceanskih obrazovnih razgovora.

Kao jedina sudionica iz Republike Hrvatske imala sam čast predstaviti svoju državu RH i s obrazovnim stručnjacima iz cijelog svijeta razgovarati o obrazovanju u Hrvatskoj, predstaviti ga po određenim sastavnicama te saznati o obrazovnim sustavima drugih država svijeta.

Online suradnja se odvijala tjedno, u trajanju od 90 minuta, od veljače do svibnja 2015. Koordinatorica je bila Lucinda Morgan, doktorandica Sveučilišta u Illinoisu. Za komunikaciju je korištena platforma Blackboard, a tehničku podršku osiguravalo je Sveučilište u Illinoisu. Platforma MOODLE korištena je suradnju i izmjenu iskustava sudionika, za razgovore, rasprave i dijaloge te za postavljanje svih sadržaja i radova koji su nastali tijekom suradnje i kao takva je dostupna sudionicima i po završetku događanja.

Nakon tri tjedna tijekom kojih smo se međusobno upoznali, tijekom kojih smo spoznali bit T.E.D. susreta i isplanirali sljedeći rad započeli smo s radom.

Svi su sudionici bili, prema osobnim interesima, podijeljeni na osam skupina. Svaka je skupina djelovala individualno te je pripremala zajedničku prezentaciju i popratne materijale. Sudjelujući u radnoj skupini „Technology int he Classroom“ („Tehnologija u razredu“) imala sam čast surađivati s mnogo stručnjaka iz SAD-a i Europe. U pripremi zajedničke prezentacije koristili smo mnogobrojne komunikacijske alate i surađivali i noću i danju, s obzirom na različite vremenske zone. Pripremili smo prezentaciju „Technology in the Classroom; Yesterday, Today and Tommorow“ u kojoj sam osobno radila na području obrazovanja sutra. Pripremila sam dio prezentacije o obrazovanju 3.0 koje između ostaloga uključuje i eTwinning. Prezentirala sam razred 3.0 i eTwinning kao njegov sastavni dio.

Tijekom ostalih prezentacija saznala sam kako impresionirati sudionike u sustavu obrazovanja, o različitim pristupima poučavanju, o evaluaciji i procjenama, o utjecaju religije u obrazovanju, o obrazovanju kod kuće, o utjecaju imigracije i migracije na obrazovanje te raznolikostima obrazovanja u ruralnim i urbanim sredinama, o mogućnostima međunarodne suradnje te o budućnosti obrazovanja.

Jedan od ishoda suradnje na T.E.D. je okupljanje sudionika T.E.D. 2015 27. lipnja 2015. u Briselu gdje će se neposrednom komunikacijom izmjenjivati mišljenja i iskustva sudionika.

Na radionici profesionalnog usavršavanja za eTwinning ambasadore u Latviji od 17. do 20. 6. 2015. imala sam priliku upoznati i sresti se s jednom od sudionica T.E.D. 2015. Vaivom Ozolinom s kojom sam surađivala u skupini „Tehnologija u razredu“. Neprocjenjivo iskustvo online suradnje pretvoreno u neposredni doživljaj susreta na Baltiku predstavlja poantu zajedničkog rada.

Vaiva i ja

T.E.D. kao novi oblik suradnje, prekooceanske suradnje, predstavlja mi potpuno novo iskustvo koje je značajno obogatilo moj profesionalni CV. Ponosna na sve nove spoznaje, na sva nova prijateljstva i poznanstva, na otvorene putove za suradnju ističem kako sam dostojno predstavila RH i kako sam sretna biti dijelom velikog svjetskog obrazovnog sustava.

Igramo Minecraft i učimo engleski jezik

sanja_bozinovic

Sanja Božinović

Ključne riječi: engleski jezik, Minecraft, učenje kroz igru

Sažetak: Minecraft djeca provode sate u trodimenzionalnom svijetu igre, sSanjaBtvarajući i rušeći sve što mogu zamisliti. Igra koju igraju milijuni djece osnovnoškolskog uzrasta širom svijeta, motivira učenike da uče novi vokabular na engleskom jeziku, koriste engleski za komunikaciju, učenje i poučavanje vršnjaka o svojoj omiljenoj igrici.

Korištenje igre u nastavi jezika nosi puno prednosti, ali i izazova. Pri uvođenju igre moramo uzeti u obzir istraživanja i primjere dobre prakse iz svijeta.

Sanja Božinović je koristila igru u dodatnoj nastavi iz Engleskog jezika s učenicima starima 12-14 godina, a lista jezičnih aktivnosti zasnovanih na Minecraftu uključuje online i offline aktivnosti, korištene u razredu i za domaću zadaću. O tome je održala prezentaciju na godišnjoj konferenciji HUPE-a (Hrvatskog udruženja profesora engleskog jezika).

Uvod

Minecraft je video igra koju vole mnoga djeca, učenici osnovne škole. Zabavljaju se i uče kroz igru, stvarajući i rušeći kocke u trodimenzionalnom svijetu te igre. Za vrijeme igre komuniciraju s drugim igračima i okruženjem igre. Osim što se igraju, često i čitaju knjige i priručnike, upute kako napraviti nešto u igrici, sudjeluju u raspravama na forumima za igrače Minecrafta, gledaju i snimaju YouTube video uratke o igri.

Jezik koji koriste u većini ovih aktivnosti je engleski. Ta je činjenica inspirirala učitelje širom svijeta, kako one koji i sami igraju video igre, tako i one zainteresirane za gemifikaciju učenja jezika, da počnu koristiti igru ili neke njezine elemente za učenje engleskog jezika u školi. U ovom članku predstavit ću neke primjere primjene ove igre za učenje engleskog thegamekao stranog jezika, te razmotriti prednosti i probleme koje sam uočila kad sam za stvaranje lekcija iz Engleskog jezika koristila ovu igru i iskustvo igranja koje imaju moji učenici šestog i osmog razreda.

Slika 1. Što je Minecraft?

Tko su Minecraft djeca?

Vrlo kreativna djeca koja vole video igrice, više dječaka nego djevojčica u grupi, nisu mogli vjerovati da su tako sretni kad sam im, na satu Engleskog jezika, spomenula da sam kupila igricu koja me zanima, počela igrati, ali sam vrlo loš igrač i treIMG_0928bala bih pomoć. Grupa učenika do koje je teško doprijeti tradicionalnim metodama poučavanja stranih jezika, više dječaka nego djevojčica, pridružila se mojoj grupi dodatne nastave. Sve koji su se pridružili grupi motivirala je mogućnost okretanja uloga, prilika da poučavaju učitelja, te da se pokažu kao znalci na nekom polju.

Slika 2. Učenici u informatičkoj učionici

Tko su Minecraft učitelji?

U svijetu postoje dvije vrste učitelja koriste igricu u razredu: jedni su i sami eksperti u igranju, drugi početnici. Učitelji gejmeri stvaraju svjetove unutar igrice, vode brigu o serverima i modifikacijama i vode svoje učenike kroz igru dajući im razne obrazovne zadatke. Učitelji početnici razumiju igru i znaju o njoj toliko da mogu stvarati lekcije zasnovane na njenim karakteristikama i učeničkom interesu za njih, a eksperti za igranje su učenici. Oba tipa dijele svoja razmišljanja i primjere dobre prakse, tako da je zainteresiranom učitelju lako učiti od kolega koji dijele svoja znanja i primjere na velikom broju mrežnih stranica, tečajeva i učiteljskih zajednica. Svoja prva znanja sam i sama stekla na besplatnom tečaju Minecraft MOOC organiziranom unutar TESOL EVO besplatnog programa za učitelje engleskog jezika, nakon čega sam se pridružila Minecraft in Education Google zajednici i TheMinecraftExperience Wiki koju uređuje australska profesorica Bron Stuckey.

Što kažu roditelji?

U svijetu, roditelji često pomažu učiteljima ako su i sami ljubitelji igrice. Odlična je to ideja jer tako provode više vremena sa svojom djecom i rade na projektima građenja, poučavaju svoju djecu o računalima i internetu, pomažu oko servera, a posebno su važni u poučavanju djece o sigurnosti na internetu kad posjećuju virtualne svjetove sa svojom djecom i pomažu im birati YouTube autore koji koriste djeci primjeren rječnik i sadržaje.

Što se može poučavati uz pomoć Minecrafta?

Mnogi učitelji u svijetu koriste igricu da bi poučavali sadržaje iz povijesti i zemljopisa. Na primjer, kad djeca uđu u virtualni svijet starog Rima, sa zadatkom da izgrade svoj dom, moraju naučiti poprilično o starom Rimu da bi to mogli točno napraviti, a osim same povijesti, moraju puno čitati, razvijati vještine slušanja i govora, da bi izvršili zadatak (H. Lanphier and A. Yount). Pri susretu sa scenama katastrofe u igrici, uče iz svog iskustva o tome kako te situacije nastaju i kako se s njima nosimo, te mogu naučeno pretočiti u vježbe pisanja. (J. Kuhn). Zbog kocaka koje se slažu, igra je odlična za matematičke račune, a virtualni svjetovi pomažu u poučavanje rješavanja problema i razvijanju kritičkog mišljenja.

Vježbaju se sve jezične vještine jer gotovo svi mladi igrači gledaju YouTube da bi od ekperata naučili boje rješavati probleme unutar igrice, a puno You Tube materijala na engleskom snimaju izvorni govornici. Tijekom igranja na raznim serverima, komuniciraju s drugim igračima na engleskom. Čak su motivirani čitati knjige o igrici napisane za izvorne govornike, na višem stupnju jezika od onog kojeg uče u školi (D. Dodgson, 2014). Tipkaju poruke u chatu, pridonose diskusijama na forumima. Čak i oni učenici koji nisu izvrsni u gramatici, uče nove riječi kojima opisuju predmete, materijale, alate, kretanja, puno glagola kojima opisuju građenje. Uče jezik kroz autentične, izazovne i visoko motivirajuće situacije, zadatke o kojima vole razgovarati i pisati.

Moje Minecraft iskustvo

Činjenica da sam početnik u igrici nije bila nikakva prepreka da je počnem koristiti s učenicima. Nisam, doduše, mogla stvarati lekcije u kojima bi u razredu, boravili zajedno u virtualnim svjetovima i učili, ali sam zato osmislila diskusije o igrici iza kojih su slijedile aktivnosti pisanja u kojima su učenici mene poučavali o igrici, a ja njima pomagala u jeziku. Prvo smo raspravljali temu “Što meni znači Minecraft?” Snimali smo razgovore i audio snimke dijelili ih na našem učeničkom blogu “Minecraft Fun at School” . Bila nam je to odlična prilika za razvijanje kritičkog mišljenja, osvještavanje i ispravljanje jezičnih grešaka, sve u suradničkoj atmosferi. Učenici su također pisali rječnik važnih termina iz igrice, njihove definicije koji bi pomogao početniku da se lakše snađe u novom svijetu igrice. Od riječi, definicija i fotografija koje su snimili u Minecraftu napravili smo grupni rad, video.

Prezentacije uz pratnju slika koje su snimili dok su bili u svijetu igrice bile su odlične vježbe jezika. Čak su jednu lekciju iz udžbenika prenijeli u igricu, gradeći pažljivo sve elemente koji se pojavljuju u priči. Da bi to mogli napraviti, morali su surađivati i vraćati se više puta na priču iz udžbenika, čitati pažljivo i komentirati. Gradili su kod kuće, za domaću zadaću. Ponekad smo gradili i u razredu, ali uvijek s jezičnom lekcijom na umu. Nazvali smo taj zadatak “Crafting dictation”: osmišljavali scene iz igrice, opisivali ih riječima i davali upute partneru koji gradi, a onda uspoređivali slike međusobno, te slike s pisanim tekstom, kritički se osvrtali na greške i naučeno gradivo o davanju uputa, gramatici i vokabularu. Najgorljiviji učenici žele nastaviti iduće godine; snimat će vlastite poučne video uratke na engleskom namijenjene vršnjacima, te Quizlet setovi riječi s Minecraft ilustracijama koje će ih učiniti posebnima.

animoto

Zašto mislim da je dobro koristiti ovu igru u nastavi?

Radi o igri koja se plaća. Činjenica je da je veliki broj učenika ima instaliranu na svojim pametnim telefonima, tabletima ili laptopima, ali dostupnost igre u školi može biti problem. Također, lekcije koje uključuju igranje igre, makar i na kratko, mogu biti zahtjevne za učitelja. Treba pažljivo planirati vrijeme i voditi razred da se osigura da je igra potpuno uklopljena u proces učenja i ima svoje opravdanje kao aktivnost koja osigurava učenje i vodi do ispunjenja planiranih ishoda. Uobičajeni problemi koji se javljaju pri korištenju tehnologije u nastavi su također pristutni: dostupnost informatičke učionice, kvaliteta internetske veze i računala u razredu, kao i njihov broj.

Sve gore navedeno predstavlja izazov učitelju, ali prednosti su daleko brojnije i važnije. Visoko motivirani učenici, posebno oni koje nije u redovnoj nastavi lako nagovoriti da se pridruže učenju, a kamoli da prezentiraju pred kolegama, aktivno sudjeluju u radu u paru i u grupi, u govoru i pisanju. Učenici doživljavaju lekcije kao autentične situacije, učitelja kao suradnika koji im pomaže ostvariti cilj jer su zadaci autentični i kreativni. Za mene su ovo dobri razlozi da nastavim učiti o ovoj igrici i kako je koristiti u radu s mojim učenicima engleskog jezika.

Literatura:

  1. Minecraft Wiki
  2. MinecraftExperienceWiki
  3. Minecraft and MinecraftEdu Resources
  4. Dikkers S. (2015): Teachercraft: How Teachers Learn to Use Minecraft in their Classrooms (besplatni download)
  5. Minecraft Handbooks (Essential, Redstone, Combat) by Scholastic
  6. Stevens V, Smolčec M., Smolčec F., (2014) Using Minecraft for Learning English

Kako učiti pametno?

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kraj obrazovnog razdoblja uvijek je obilježen analizom učeničkih postignuća, bilo kroz razgovor na poslijednjim satima, bilo kroz obrazloženje zaključne ocjene. Na kraju obrazovnog razdoblja, nama razrednicima ostavljeno je dovoljno prostora za sam razgovor s učenicima o ostvarenim rezultatima, njihovim očekivanjima i realnim postignućima. Upravo u njihovim očekivanjima i ostvarenim rezultatima često se iščitava nesrazmjer. Razloge toga pokušali smo utvrditi na satu razrednika kroz razgovor i došli smo do konstruktivnih savjeta koje ovim putem želimo podijeliti i sa svim drugim učenicima…

„Ali učio sam cijelu noć….“, „Mislio sam da znam….“, „Pročitao sam sve iz bilježnice…“ , „Danas sam morao učiti 3 predmeta…, nisam stigao“ .

Koliko puta smo se mi nastavnici susreli sa ovakvim i sličnim odgovorima kada smo provjeravali usvojenost nastavnih sadržaja i koliko puta su samo učenici posegnuli za ovakvim objašnjenjima? Koliko puta smo se pitali na koji to način učenici uče kada je razina predstavljenog znanja ispod očekivanog a učenici ostali zatečeni i nezadovoljni pokazanim znanjem? Odgovor leži u načinu na koji učenici usvajaju nastavno gradivo. Često učenje traje dugo, predugo…međutim, nije vrijeme to koje određuje uspješnost učenja, treba učiti pametnije! Evo nekoliko savjeta za pametno učenje.

1. Radno mjesto

Već od prvog razreda osnovne škole, učitelji/ce daju smjernice kako učenicima, tako i roditeljima, da je od izuzetne važnosti osigurati radno mjesto za učenje, pisanje zadaće, koje će dijete povezivati sa radom i obvezama. To ne mora biti nužno cijela radna soba, važno je djetetu osigurati mir i ozračje koje je stimulativno za rad. Ponekad je potrebno obići djete i pogledati da li je usredotočeno na rad ili je nužno napraviti malu i kratku pauzu. Ukoliko djete ima radnu sobu, bilo bi dobro kada bi iz nje maknuli sve distraktore koje mogu djetetu odvlačiti pažnju, poput TV-a, računala,tableta, mobilnih uređaja ili ih barem držati ugašene.

2. Ključni pojmovi

Prilikom učenja, nužno je usmjeriti djecu da u masi informacija izaberu najvažniji pojam i onda ga proširuju. Ključni pojmovi mogu se naglasiti markerima različitih boja,bilješkom, slikom: na neki način vizualizirati. Pokušati povezati novo gradivo sa starim i uočiti korelaciju sa drugim nastavnim predmetima, pokušati uvidjeti primjenjivost u realnim životnim situacijama. Ukoliko je gradivo esejskog tipa, pokušati ga prepričati, a ukoliko su konkretni probemski zadatci, rješavati različite varijacije dok se ne usvoji temeljni mehanizam rješavanja. Izbjegavati reprodukciju sadržaja bez razumijevanja, sve što se prilikom učenja pokaže nejasnim, nužno je zamoliti roditelja, prijatelja, nastavnika za dodatno pojašnjenje. Na taj način znanje postaje trajnije a time i upotrebljivije. Istraživanja pokazuju da zapamtimo 30% onoga što čujemo, 40% od onoga što vidimo, a 60 % onoga što napravimo. Zapamti se 90% kada se vidi, čuje, kaže i onda napravi. 

3. Ponavljanje

Ponavljanje je od izuzetne važnosti i upravo kroz kontinuirano ponavljanje doći će do skraćenog i učinkovitijeg učenja. Izuzetno je loše „dan prije“ učiti cijeli dan i noć, puno je učinkovitije ponavljati staro gradivo prije nego se krene sa učenjem novog gradiva. U početku to može biti zamorno, međutim vrlo brzo takav način učenja i ponavljanja postaje uniformirani obrazac koji će zasigurno donjeti bolje rezultate: izbjeći će se praznine u znanju, površnost i nesistematičnost. Bolje pamtimo ono što ponovimo više puta, na različite načine u različitim vremenskim intervalima. 

4. Učiti redovito

Razvijanje radnih navika, pisanje domaćih zadaća započinje već od prvih školskih dana. Međutim nikad nije kasno početi sa redovitim učenjem. Kampanjsko (neredovito i nesistematsko) učenje jedan je od najvećih neprijatelja kvalitetnom učenju i dobrim obrazovnim rezultatima. Takvo učenje, puno više umara učenika (iziskuje više radnih sati u neprekinutom nizu), izaziva napetost (jer nedostaje ponavljanja koje utječe na sigurnost učenika) i rastresenost (kako mi nastavnici to volimo reći „nije sjelo na pravo mjesto“) te u konačnici rezultira slabijim postignućima. Ukoliko je potrebno, može se napraviti i raspored učenja tijekom radnih dana, vikend je potrebno ostaviti za odmor i razonodu.

5. Nagraditi se

Učenje nije lako ali treba ga pokušati učiniti zanimljivijim: nekada je konstruktivno i zanimljivije učenje u paru. Može se učiti kroz interaktivne kvizove, izrade mentalnih mapa…Možda nastanu kvalitetni materijali koji se mogu podijeliti i razmjeniti između samih učenika. Treba biti pozitivan i ne odustajati kada se pojavi prvi problem. Nema većeg zadovoljstva već kad se takav problem riješi. Nakon učenja vrijeme je za nagradu. Kakva će ona biti to treba prepustiti samim učenicima. Učenje treba biti visoko na listi prioriteta, ali to ne znači da se treba odreći svega ostalog. Lakše ćemo pamtiti ako sebi osigurano dovoljno sna, uravnoteženu prehranu, tjelesne aktivnosti, zabavu i druženje.

I na kraju zapamtimo:

„U 21. stoljeću nepismen neće biti onaj koji ne zna čitati i pisati, već onaj koji nije u stanju učiti, zaboraviti neprimjenjivo i naučiti novo.“ (Alvin Toffler)