Frankopani u Europi

Comenius partnerstvo škola My Home – Our Planet – My Choice ( My Hope)

dubravka_crnic

Dubravka Crnić

Osnovna škola Frana Krste Frankopana iz Zagreba sudjelovala je u dvogodišnjem Comenius multilateralnom partnerstvu škola 2013. – 2015. pod nazivom My Home – Our Planet – My Choice ( My Hope). Nakon niza uspješnih Etwinning projekata ostvarenih u suradnji s europskim školama, pripremnog susreta i stručnog usavršavanja, ovo je Školi prvo odobreno Comenius partnerstvo. Comenius je jedan od potprograma Programa za cjeloživotno učenje koji provodi Agencija za mobilnost i programe Europske unije, a otvoren je za nastavnike i stručno osoblje u predškolskom, osnovnom i općem srednjoškolskom obrazovanju. Projekt „My Hope“ se financira iz fonda Europske unije na temelju natječaja AMPEU u okviru Programa za cjeloživotno učenje uz potporu Europske komisije., a ostvaren je u suradnji s partnerskim školama: Collège Simone Signoret (Francuska), Skansevejens skole ( Danska), Escola Sant Ramon ( Španjolska), 50. yıl Ortaokulu (Turska) i Steinhagener Gymnasium – Europaschule in Nordrhein-Westfalen ( Njemačka). Cilj projekta je razvijati svijest o važnosti ekološkog promišljanja i utjecaja čovjeka na prirodu, usporedba naše prakse s ostalim državama ( prijevoz, otpad i recikliranje, potrošnja hrane, alternativni oblici energije), sudjelovanje u komunikaciji na stranom jeziku ( engleski), napredovanje u pismenom i usmenom sporazumijevanju, upotreba IKT-a i alata web 2.0. Projekt se odvijao u četiri faze: prijevoz – otpad i recikliranje – potrošnja hrane – alternativni oblici energije.

Tijekom dvije školske godine ostvarili smo 26 mobilnosti učitelja i učenika.

Prvi susret Comenius partnerstva škola održan je u gradu Belfortu u Francuskoj u rujnu 2013., a školu su predstavljale Suzana Stipković, profesorica biologije i kemije, i Dubravka Crnić, koordinatorica projekta. Belfort je grad od 50 000 stanovnika, smješten u regiji Franche-Compte. Zovu ga „grad lava“ prema velikoj skulpturi lava smještenoj u podnožju citadele, kipara Frederica Bartholdija, čije je najpoznatije djelo Kip slobode u New Yorku. U Belfortu su predstavnici šest europskih škola planirali daljnje aktivnosti partnerstva, upoznali se s francuskim obrazovnim sustavom, radom kolega, ali i družili se kroz zajedničke aktivnosti – geocatching i posjet Alzasu. Susret je bio medijski popraćen te je izašao članak i u novinama. Domaćine i goste je primio gradonačelnik Belforta Mr. Etienne Butzbach. Predstavljanju projekta prisustvovali su predstavnici Ministarstva obrazovanja, prijevoznih tvrtki, a posebno iznenađenje domaćini su pripremili Hrvatima – susreli su se s dugogodišnjim francuskim konzulom u Bosni i Hercegovini.

U siječnju 2014. su prvi put susretu prisustvovali učenici. Cijelo prvo polugodište su Hrvati, zajedno s europskim vršnjacima, istraživali prijevoz u gradu – njegov razvoj i današnju prometnu mrežu. U studenom su bili u posjetu ZET-u i, zahvaljujući gospodinu Tomislavu Juriću, saznali sve o razvoju ZET-a, današnjoj prometnoj mreži, karakteristikama tramvaja i autobusa, linijama, održavanju vozila, planovima za budućnost i upoznali se sa studijom odakle se predstavnici ZET-a javljaju s aktualnim informacijama o prometu i odakle se emitira ZET-ov Youtube kanal. Provedena su dva istraživanja, za učenike i odrasle. Učenici su putem Twinspacea i Etwinninga komunicirali sa svojim europskim vršnjacima te su osim znanja engleskog jezika, proširivali i znanje modernih informatičkih tehnologija. Budući da je puno učenika sudjelovalo u radu, bilo je teško izabrati tko će otputovati na susret u Steinhagen. Zainteresirani učenici su pisali motivacijska pisma u kojima su objašnjavali zašto bi baš oni trebali predstavljati Školu. Izabrano je osmero učenika ( Ivana Kulaš, Mirela Kolak, Anamarija Kučak, Lorena Hlupić, Lea Perasović, Jan Mark Novalija, Marko Nujić i Stipe Marić) koji su otputovali u Njemačku u siječnju u pratnji ravnateljice Jadranke Bjelice i koordinatorice projekta Dubravka Crnić. Učenici su bili smješteni u obiteljima s kojima su komunicirali mjesec dana prije putovanja putem e-maila i Skypa te se tako dobro upoznali prije susreta.

U Steinhagenu je svaka država predstavljala svoju brošuru koju su napravili na temu prijevoza te prezentirala rezultate istraživanja. Osim toga, učili su jedni od drugih o obrazovnim sustavima pojedinih država i pokazali prezentacije o svojim školama. Rezultate istraživanja o prijevozu su učenici i učitelji analizirali na radionicama i uspoređivali praksu Danske, Hrvatske, Njemačke, Francuske, Turske i Španjolske te našli puno sličnosti, ali i razlika među državama.

Učenici su prisustvali i nastavi te su odlučili usporediti njemačke i hrvatske udžbenike i pomoću plakata prikazati učenicima svoje škole. Njemačka škola je „stara“ samo 10 godina i vrlo je moderna te su naši učenici s oduševljenjem koristili blagodati sobe za igre, sobe za odmor, multifunkcionalne dvorane za nastavu tjelesnog te se oduševili opremljenošću učionica kemije i fizike.

Sve učenike i učitelje je primio gradonačelnik Steinhagena Klaus Besser i iznenadio ih poklonima – vrećicama s brošurama i razglednicama Steinhagena. O susretu je izašao članak u novinama Haller Kreisblatt sa slikom hrvatskih predstavnika. Gradonačelnik je dobio poklone iz svih država, a iz Hrvatske su ga iznenadili majicom, ručno oslikanom kravatom ( radom Učeničke zadruge Fran), brošurama i suvenirima iz Zagreba i Hrvatske.

Domaćini su organizirali posjet muzeju Heinz – Nixdorf, najvećem svjetskom muzeju kompjutera u Paderbornu te vidjeli 5 000 godina povijesti, sadašnjosti i budućnosti informacijske tehnologije.

Organiziran je i izlet u Bielefeld, gradu poznatom po tvornici Dr. Oetker. Nalazi se u srcu pokrajine Eastern Westphalia, a ove godine slavi 800. godina postojanja. Comenius ekipe su obišle dvorac Sparrenburg koji potječe iz 13. stoljeća te prošetali starom gradskom jezgrom.

Domaćini su na završnom „Eco Party 2.0“ iznenadili goste programom koji je vodio Ben, popularan voditelj s Kike. Bili smo ponosni na našu učenicu Ivanu koja je na tečnom njemačkom razgovarala s Benom na pozornici. Razveselili smo se kad je hrvatski logo izabran za logo cijelog projekta. Predstavljeni su i završni rezultati i zaključci istraživanja. Večer je završila veličanstvenim vatrometom i koncertom školskog benda.

Njemačke obitelji i hrvatski učenici su se u suzama rastali nakon tjedan dana boravka u Steinhagenu. Hrvati su još posjetili prekrasan stadion Borussije Signal Iduna Park u Dortmundu.

U svibnju 2014. bili smo domaćini 12 profesora i 18 učenika iz partnerskih škola. U radnom dijelu susreta smo predstavljali i uspoređivali radove i statistike vezane uz temu Otpad i recikliranje. Naše europske prijatelje smo proveli kroz Zagreb i upoznali ih s našom kulturom i poviješću. Najviše ih je oduševila ljepota Plitvičkih jezera, a posjetili smo i Krapinu i Muzej krapinskog pračovjeka. Kućama su ponijeli licitarska srca, glagoljičke čestitke i radove koje su sami napravili na radionicama u našoj školi. Posjetili smo Hrvatski sabor i predstavili partnerstvo Domagoju Hajdukoviću, članu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbora za obitelj, mlade i sport, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za predstavke i pritužbe i Danielu Mondekaru, članu Odbora za europske poslove, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, Odbora za međuparlamentarnu suradnju te zamjeniku člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe.

Kroz rad na temu Hrana, naučili smo puno o ekološkom uzgoju hrane zahvaljujući suradnji sa Savjetodavnom službom i dr.sc. Ivanom Danjekom te Eko Severom. U studenom smo na susretu u El Pla de Santa Maria, gradiću u Španjolskoj, te predstavili što smo naučili. Profesoricu likovne kulture Vesnu Pokas i koordinatoricu projekta Dubravku Crnić oduševila je katalonska gostoljubivost i povijest i šarm Katalonije. U vrijeme susreta, u Katalokiji se održao referendum na kojem su se Katalonci izjašnjavali žele li se odcijepiti od Španjolske te je sve bilo u znaku izbora. Naši domaćini su nam organizirali izlete u Tarragonu i Barcelonu. Drugi najveći grad Španjolske i središte Katalonije, Barcelona, spremno prihvaća najnovije međunarodne trendove što je posebno vidljivo u arhitekturi koja svojim živim bojama i neograničenom energijom oslikava upravo tu strast za životom ovoga grada. Gaudíjeve bajkovite zgrade, kip Kristofora Kolumba visok 200 stopa (oko 60 metara) koji pokazuje na more, jedan je dio onoga što nas je oduševilo. Posebno je bila zanimljiva priča o Gaudiju, arhitektu katedrale Sagrada Familia. Gaudí je zamislio baziliku kao golemo alegorijsko djelo. Ova katedrala počela se graditi još 1882. godine, a gradi se i danas.Ona je stalno gradilište, a bit će još dugo s obzirom da je od zamišljenih 18 tornjeva, prema Gaudijevom nacrtu, do danas izgrađeno njih osam Antonija Gaudíja je pregazio tramvaj. Zbog njegovog lošeg izgleda i praznih džepova taksisti su ga odbili voziti u bolnicu u strahu da neće moći platiti vožnju. Nitko nije prepoznao najslavnijeg arhitekta Barcelone, dok ga prijatelji nisu pronašli u bolnici za siromašne sljedećeg dana. Kada su ga htjeli premjestiti u bolju bolnicu, on je to odbio. Umro je dva dana kasnije, a za njim je žalila cijela Barcelona.

Posjetili smo i Barcelonin stadion, na oduševljenje muškog dijela Comenius teamova.

U travnju ove godine u Aalborgu, prekrasnom danskom gradu na fjordu, našu školu su predstavljali Jadranka Bjelica – ravnateljica, Branko Gelenčer – prof. tehničke kulture i informatike, Dubravka Crnić – koordinatorica projekta te sedmero učenika: Mario Petar Bišćan, Jakov Priester, Jan Mark Novalija, Jan Fabijan Tomičić, Iman Ali, Ana Čančar i Karlo Brčina. Aalborg je stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima sa gradom Nørresundby i četvrti je najveći grad u Danskoj. Grad leži na fjordu Lim. Jedna od zanimljivosti je građevina Utzon centar čiji je arhitekt Danac Jorn Utzon tvorac Opere House u Sydneyu. Prema legendi, Utzon je inspiraciju za najpoznatiju australsku građevinu našao u naletima valova Limfjorda. Aalborg je sveučilišni grad. Tradicija počiva na nasljeđu Vikinga te tako u luci stoji stari vikinški brod koji je pretvoren u restoran. Danci vole bicikl kao jeftino prijevozno sredstvo pa je Aalborg bio pun biciklista, iako je bio siječanj.Najviše smo boravila u Skansevejens skole, osnovnoj školi koju pohađa oko 500 učenika. Obrazovanje u Danskoj počinje predškolom u petoj ili šestoj godini djetetovog života i nastavlja se osnovnom školom koja traje devet godina. Deseta godina je izborna i učenici je odabiru ako žele utvrditigradivo osnovne škole, bolje se pripremiti za srednju školu ili razmisliti što žele dalje. U svakom razredu ima oko 20- 25 učenika. Učenici često samo biraju prostor gdje će napraviti zadatak: u učionici, pomoćnoj učionici, na hodniku, za računalom… Naravno, ta sloboda nije omogućena onim učenicima za koje učitelj procijeni da neće raditi zadano – oni moraju ostati u razredu pod kontrolom učitelja. Sva nastava je fokusirana na učenika i na razvoj njegovih vještina, usvajanje znanja i maksimalni napredak u skladu sa sposobnostima. Učitelji se mogu dogovoriti i na nastavi npr. danskog jezika, podijeliti dva razreda u tri skupine kako bi svakom učeniku bio omogućem čim indivizialiraniji pristup. Postoje i razredi – prijatelji: peti razred je prijatelj prvome, šesti drugome itd. Stariji učenici pomažu mlađima. Naša škola domaćin je posebna po tome jer ima razred za strance. Učenici koji dolaze iz cijele Europe tamo uče danski jezik i pripremaju se za odlazak u redovni razred. Komunikacija s roditeljima se često odvija putem maila i posebnih stranica za suradnju učitelja i roditelja. Učitelji na stranice pišu poruke učenicima, obavijesti o zadaćama i svemu što je važno za razred.

Prezentirali smo što smo naučili u zadnjem bloku aktivnosti – Alternativni oblici energije. U realizaciji projekta smo surađivali s Gradskim uredom za energetiku, Energetskim institutom Hrvoje Požar i DOK-INGom te sve što smo načili i saznali pokazali sudionicima susreta. U Danskoj smo posjetili testni centar za nove vjetroagregate, bunker – muzej 2. svjetskog rata, „hladne Havaje“ na Sjevernom moru i elektranu na valove.

Završni susret partnerstva održan je početkom lipnja u Samsunu u Turskoj. U završnoj evaluaciji susreta vidljivo je da su učenici stekli samopouzdanje u komunikaciji na engleskom i njemačkom jeziku, naučili puno novih web 2.0 alata, osvijestili važnost ekološkog promišljanja i stekli iskustvo koje će pamtiti cijeli život. Svoje dojmove prenose drugim učenicima i vidljivo je porast motivacije za učenje jezika, informatike i izvannastavnih aktivnosti te radu na samom projektu. Svi bi preporučili rad na projektu drugim učenicima. Učitelji su dobili priliku uspoređivati svoj rad s radom europskih kolega, razmjenjivati primjere dobre prakse i unijeti novosti i promjene u samu nastavu i u rad Škole. Škola je dobila europska dimenziju i priliku da daljnji napredak i usavršavanje i uspoređivanje s različitim europskim obrazovnim sustavima.

Komunikacija među učenicima i učiteljima odavno je prerasla okvire projekta. Naši učenici su se posebno povezali s njemačkim vršnjacima. Iako je dio učenika otišao u srednju školu, i dalje žele znati što smo radili, a mnogima je jedan od kriterija odabira srednje škole bio sudjeluje li škola u europskim projektima. Bilo je to neponovljivo iskustvo i aktivnosti u partnerstvu neizmjerno su obogatile i i oživjele način poučavanja učitelja, odnos učenika prema jezicima i IKT-u i potiču nas na još veći angažman i učenje i inspiriraju nas. Učili smo jezik u smislenoj i prirodnoj komunikaciji, otkrivali nove informatičke programe,razmišljali o zaštiti okoliša, kulturi, tradiciji, povijesti, običajima, upoznali nove prijatelje i pritom nismo bili ograničeni učionicom i njenim zidovima.

Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Comenius i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.