eTwinning projekti kao faktor motivacije u nastavi njemačkog

darija_smolcic

Darija Smolčić

Sažetak

Posljednjih godina postalo je puno zahtjevnije predavati njemački kao 2.strani jezik u općoj gimnaziji, odnosno znatno je teže motivirati učenike za postizanje očekivanih obrazovnih ishoda no prije. Jedan od uzroka je taj da su nove generacije učenika okrenute medijima i društvenim mrežama čije korištenje pretpostavlja poznavanje engleskog jezika, tako da zbog svakodnevne izloženosti engleskom jeziku učenici lakše i brže nauče engleski nego druge jezike u čije svladavanje treba uložiti veći napor. Stoga su potrebni novi pristupi podučavanju kako bi se povećala motivacija za učenje drugog stranog jezika i ostvarili očekivani obrazovni ciljevi. U ovom tekstu bit će riječi o uvrštavanju eTwinning projekata u nastavu njemačkog jezika i postignutim rezultatima.

U gimnazijama je obvezno učenje dvaju stranih jezika. Najveći dio učenika (uz malobrojne iznimke) uči engleski kao prvi strani jezik, a drugi jezik može izabrati kao nastavljački (ako ga je učenik već učio u OŠ) ili početni jezik. Drugi strani jezik zastupljen je u općim gimnazijama satnicom od 2 sata tjedno, dok prvi strani jezik učenici imaju 3 sata tjedno. Posljednjih godina upisna situacija u većini škola je takva, da većina učenika uz engleski kao 1. jezik njemački odabire kao 2. jezik (nastavljački) ili 2. jezik (početni), dok je vrlo mali broj učenika koji njemački nastavljaju učiti kao 1. strani jezik. Razlog tomu je potpuno nestajanje njemačkog kao prvog stranog jezika u osnovnim školama, što je rezultat nepostojanja nacionalne strategije planiranja zastupljenosti stranih jezika u školama kao i zanemarivanja ove negativne tendencije od strane nadležnih ustanova iako na nju godinama upozoravaju škole, struka i udruge profesora stranih jezika. Hrvatska kao zemlja orijentirana na turizam kao vodeću gospodarstvenu granu svakako ne bi trebala zanemariti važnost učenja stranih jezika kao što su njemački, talijanski, španjolski, francuski, kao i ostalih jezika zemalja čiji građani posjećuju našu zemlju.

Prema mom iskustvu, posljednjih godina postalo je puno zahtjevnije predavati njemački kao drugi strani jezik u općoj gimnaziji, odnosno puno je teže postići očekivane obrazovne ishode. Uzroci su sljedeći: nove generacije učenika okrenute su novim medijima i društvenim mrežama čije korištenje pretpostavlja poznavanje engleskog jezika. Zbog svakodnevne izloženosti engleskom jeziku učenici ga lakše i brže uče nego druge jezike u čije svladavanje treba uložiti veći napor. Velik dio učenika (i njihovih roditelja) čak smatra da im nije niti potreban neki drugi strani jezik, jer „danas svi govore engleski“. Vjerujem da se kolege koje predaju njemački u jezičnim gimnazijama ne susreću s tim problemom, jer je za očekivati da tu vrstu gimnazija upisuju visokomotivirani učenici koji se kasnije vide u tom području djelovanja. Međutim, za većinu učenika u općim gimnazijama ( koje čine većinu gimnazija u RH), njemački (ili neki drugi jezik osim engleskog) samo je jedan od 15 ili 16 predmeta kojega treba „odraditi“. Stoga je već neko vrijeme nužno razvijati posebne strategije kako bi se povećala motivacija za ovaj predmet . Nove, zahtjevne generacije učenika, naviknute na raznolike medije, traže drugačiji pristup, raznolikost u nastavi i nove izvore. Uz fond nastave od 2 sata tjedno to predstavlja pravu bitku s vremenom i čini se nemogućom misijom. Koje nastavne metode mogu potaknutu motivaciju učenika i olakšati postizanje očekivanog obrazovnog ishoda? Poznato je da na motivaciju utječu kako interni tako i eksterni faktori. Interni faktori motivacije vrlo su različiti i ovise o individualnom iskustvu učenika i njegovoj osobnosti ( npr. postojanje pozitivne slike o sebi u svijetu kao faktor pozitivne motivacije ili strah od jezika kao faktor negativne motivacije.) Učenik je međutim, i dio socijalne grupe, te utjecaj na njegove stavove, što se tiče učenja stranog jezika vrše i obitelj, prijatelji i društvo. Osim toga, u eksterne faktore motivacije može se ubrojiti i samo okruženje učenja (npr. veličina grupe- razredi od 28 učenika sigurno ne doprinose povećanju motivacije učenika, kao niti velik broj obvezih predmeta i opsežna tjedna ukupna satnica učenika). Nastavnik također ima važnu ulogu u motivaciji učenika za predmet. Motivacija opada i ovisno o fazi nastavnog procesa. U nekim etapama teže je postići očekivani ishod, prije svega u fazi premošćivanja reproduktivnog znanja u produktivno.

Kako dakle, u uvjetima nedostatne eksterne, a često i interne motivacije, sa samo 2 sata tjedno ostvariti zahtijevane (i zahtjevne) obrazovne ishode kod učenika, a pri tom uvažiti i individualne interese svakog učenika? Prema mom iskustvu prva etapa u ostvarivanju obrazovnog cilja koja obuhvaća razine usvajanja znanja i razumijevanje ujedno je i faza u kojoj je relativno najlakše postići očekivani obrazovni ishod. Kod mojih učenika najosjetljiviju etapu predstavlja sljedeći korak koji vodi primjeni naučenog u konkretnoj situaciji. Ova faza obuhvaća proces koji pretpostavlja osobni angažman učenika, odnosno zahtijeva određeni trud učenika ( npr. rješavanje domaće zadaće kako bi se usvojio vokabular, uvježbavanje određenih struktura…. ). Kako bi se prevladao prijelaz k razini primjene učenik treba uložiti određen napor. Većina nastavnika mora se pomiriti s činjenicom da sve veći broj učenika to čini nerado . Kako potaknuti učenike na određene korake koji omogućuju premošćivanje prijelaza iz reproduktivnog znanja u produktivno (što je za strani jezik od najveće važnosti)? Rješenje za ovu fazu otkrila sam koristeći eTwinning.

Iako se u mojoj školi ICT tehnologija koristi već dugi niz godina, otvaranje učionice budućnosti opremljene Samsung tabletima omogućilo je njihovo redovito korištenje u nastavi i planiranje projekata u godišnjim planovima i programima. U početku sam u nastavi njemačkog jezika koristila mogućnost jednostavnog pristupa mnogobrojnim online vježbama gramatike i vokabulara. Korisne linkove s raznovrsnim tipovima vježbi sakupila sam na svojoj stranici na web stranici škole, kako bi im učenici mogli pristupiti i od kuće. Pri izboru ovakvog materijala za vježbu važno je da učenici mogu dobiti povratnu informaciju o postotku riješenosti i pogreškama koje su napravili.

Prvi eTwinning projekt na njemačkom jeziku započeli smo na fakultativnoj nastavi. Kako su učenici pokazali velik interes za temu germanizama u hrvatskom jeziku koja je obrađivana na redovnoj nastavi njemačkog jezika u 3. razredu, predložila sam im da započnemo projekt o toj temi na fakultativnoj nastavi koja se održavala jedanput tjedno za učenike 3. razreda.. Registrirali smo se na eTwinning platformi, prijavili projekt i pronašli partnere iz zemalja čiji jezici bi također mogli sadržavati veliki broj germanizama (Poljska, Mađarska, Češka) . Krajnji cilj projekta bio je napraviti usporednu tablicu germanizama koji su preuzeti u književni jezik zemalja sudionica. Prvi puta smo koristili razne alate ( Google Tabs, Padlet, Linoit, testmoz, Picturetrail……), komunicirali putem chata, Skypa, snimili video …. Projekt je uspješno završen i dobio je nacionalnu oznaku kvalitete. Ove školske godine eTwinning projekte uvrstila sam u godišnji plan za njemački jezik u redovnu satnicu, i to u 1. razredu u sklopu cjeline Hobiji i slobodno vrijeme, a u 2. razredu uz temu Odjeća i moda. U 4. razredu projekt se radi dijelom u redovnoj nastavi, a dijelom u sklopu fakultativne nastave u okviru teme Škola i školski sustav. Učenici su na početku projekata dobili informaciju o projektnim zadacima koje trebaju izvršiti i načinu na koji će njihov rad na projektu biti vrednovan. Zainteresiranost i motiviranost učenika nadmašili su moja očekivanja. Projekti su stvorili izuzetno dobru radnu klimu u razredima, atraktivnost radnih zadataka i raznolikost alata učinila je učenje ugodnim, tijekom rada na zadacima i u komunikaciji s vršnjacima (putem chata, na eTwinning profilima) učenici su bez uobičajenog napora usvojili vokabular i uklonili strah od jezika, te na taj način stekli samopouzdanje u daljoj komunikaciji. Projekti zahtijevaju suradnju među učenicima, ali traže i autonomiju pri rješavanju zadataka, jer svatko preuzima odgovornost za svoj dio zadatka. Planirana je upotreba različitih alata (osim gore navedenih, ove smo godine koristili fotobabble, radili online ankete, a planiramo i održavanje video- konferencije).

Na koji način su eTwinning projekti pozitivno djelovali na povećanje motivacije kod učenika? Navest ću neke moguće razloge:

  • učenici stječu nova i raznolika znanja na zanimljiv i nov način ( usavršavaju se sve 4 vještine značajne za strani jezik, upoznaje se kultura i civilizacija drugih zemalja, razvijaju informatičke kompetencije)
  • učenici imaju jasnu predodžbu o tomu što se od njih traži i sami mogu procijeniti svoj napredak u stjecanju novih kompetencija, kako jezičnih, tako i informatičkih
  • učenici sudjeluju u kreiranju projekta i imaju kontrolu nad aktivnostima, što razvija osjećaj vlastite relevantnosti u doprinosu projektu, dakle može poboljšati pozitivnu sliku o sebi
  • poboljšava se radna klima u razredu jer su za projekt odgovorni svi učenici, dakle razvijaju se i socijalne kompetencije učenika ( suradnja, tolerancija, asertivnost )
  • zadovoljstvo učenika načinom učenja i naučenim stvara pozitivan odnos prema predmetu
Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u eTwinning i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.