SCIENTIX – međunarodna suradnja

STEM projekti i razmjena dobrih praksi

bosiljko_derek

Bosiljko Đerek

Već drugi put izabran sam za Scientix ambasadora za Republiku Hrvatsku, kolega Milorad Vučković izabran je za zamjenika ambasadora, mada odmah ističem da je od imagepočetka moglo biti i obrnuto. Zaista se po opsegu i napravljenom poslu ni na koji način to ne vidi.

Osobno, imam osjećaj da je kolega Milorad napravio i više od mene, proširio vijesti o postojanju Scientixa do većeg broja ljudi, u težim uvjetima. Diseminator je vrhunski.

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Dakle, evo drugi ciklus predstavnici smo Hrvatske u Scientixu, zajednici koja okuplja učitelje, profesore na fakultetima, istraživače, tete u vrtiću,.. jednom riječju sve one koji su uključeni u obrazovni proces. Od 4 do 99 godina – učenje je uvijek cijeloživotno. Nema pravi početak, ni pravi kraj..

Ono o čemu pišem je 2 Scientixova konferencija, koja se održala od 24 do 26 listopada 2014te, u Briselu.

Ovo je uzbudljivo vrijeme za Scientix, jer ne samo da se količina resursa povećava na portalu, povećavaju se i mogućnosti za stručno usavršavanje kroz sam portal – postavljeni su novi Moodle tečajevi, a postoje planovi i za nove, polako se prevode i materijali. Trebamo svi biti malo angažiraniji, možda se organizirati i sustavno tražiti prevođenje (troje registriranih članova Scientix portala trebaju zatražiti prijevod, i službeni prevoditelji EU će odraditi posao). Gle, nama materijala treba, novih isprobanih resursa, a ti ljudi-prevoditelji, i onako su plaćeni za taj posao. Možda čak, svojim aktivnostima, svojim zahtjevima zaposlimo još nekoga, i tako pomognemo izvlačenju naše države iz ove krize. Ako su dostupnimagei na hrvatskom, projekati i materijali, sigurno će biti od pomoći nekome od nas.. Sve što treba, dakle, je zatražiti prijevod, samo barem tri registrirana člana ( registracija je ne moram to ni napominjati besplatna).

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Jezik je uvijek problem, to što se nudi prevođenje na zahtjev je prednost, ali što to znači nekome tko ne vlada engleskim jezikom, kako da on uopće odluči tražiti prevođenje-kad su mu ponuđeni resursi i projekti praktično beskorisni. Vjerojatno na kineskom jeziku ima zaista puno objavljenih materijala-petina svjetske populacije ga koristi, ali što mi to vrijedi, kad ja ne znam kineski, netko tko ga zna treba tražiti prijevod za nas koji ga ne znamo…

Vratimo se na veliku konferenciju, drugu Scientixovu. Konferencija je na jedno mjesto dovela više od 600 STEM odgajatelja, svi smo se okupili u Bruxellesu.

Na konferenciji su bili Scientix ambasadori iz većine članica EU, kao i ambasadori iz Izraela i Turske.
Mini sažetak, moguće je pogledati na youtubu.

A moguće je pogledati i galeriju fotografija – 2nd Scientix Conference – album on Flickr.

Zaista, bilo je jako puno dobrih predavanja i prezentacija, odličnih radionica, štandova s predstavljanjima zanimljivih projekata. Teško je izdvojiti bilo koga i bilo što.

Ali, moram se osvrnuti na dvoje govornika.

Američka inženjerka i dizajnerica raketa Amber S. Gell održala je zbilja imageinspirativno predavanje, sadržajno, nadahnjujuće. Predavanje koje ispunjava nadom, daje poticaj. Govorila je o NASA-inom programu ORION, programu kojemu je cilj ljude poslati najdalje do sada, ponovo na Mjesec, na Mars ili još dalje, o novom koraku za naš cjelokupni ljudski rod. Govorila je kako smo mi ljudi, oduvjek bili istraživači, vrsta jedinstvena po svojoj znatiželji, kako nas je ona uvijek određivala, vodila dalje, naprijed, preko granica, kako su za nas, granice-uvijek, ama baš uvijek bile nešto privremeno, trenutno.

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Na kraju svog predavanja, govorila je o trenutku, za nekih 10-15tak godina, trenutku kada ljudska noga kroči na neki novi svijet, govorila je o toj točki u vremenu. Svim sudionicima je postavila pitanje-A gdje ćeš ti biti tada? Čime ćeš se baviti? Što ćeš raditi?

To je pitanje koje trebamo svi postaviti svojim učenicima, oni su generacije koje će taj trenutak definitivno doživjeti. To je pitanje za njih. Hoće li oni biti tek puki promatrači? Ili će biti dijelom povijesti koja se upravo stvara. Znanost i inžinjerstvo življi su nego ikad prije, stojimo na početku jednog novog doba, doba istraživanja svemira, svemira oko nas, bliži se trenutak kada će ljudska noga početi ostavljati tragove na svim tim novim primamljivim svjetovima.

A gdje će tada biti oni? Hoće li se sjećati kako su nekada postavljali pitanja tipa, šta će mi matematika, što će mi znanje, kome to uopće treba?

Želja za znanjem, želja za istraživanjem – to je ono što nas oduvjek odlikuje.

Drugi govornik koji je ostavio dubok trag sve sudionike je nimageesumljivo Marc Durando.

Govorio je o stanju u sustavu, o stanju u kojem se više manje svi mi učitelji nalazimo-male su razlike u različitim EU članicama, trendovi su definitivno isti

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Njegovo predavanje je kiruškom preciznošću seciralo sustav, izdvojio je sve boljke, sve izazove s kojima se mi učitelji susrećemo, odnosno, izazove s kojima se tek trebamo susresti. Prilažem link na njegovu prezentaciju iz koje se puno toga može iščitati.

STEM Challenges in Europe – Innovative STEM teaching

Odavno nisam vidio tako dobro poznavanje sustava.

Ako se još niste prijavili i uključili u rad Scientixa, trebali biste…Mogućnosti su zbilja primamljive, od sudjelovanja na online usavršavanjima, Moodle tečajevima i webinarima, do stvarnih odlazaka u Brisel na radionice u učionici budućnosti. Scientix stalno proširuje svoju ponudu, pa tako sada postoji i mogućnost da vas potraži aktualni projekt. Naime, kad kreirate svoj korisnički račun, možete uključiti opciju dostupnosti za rad u projektu. Tada vas novi, projekti koji tek započinju, mogu potražiti, ponuditi vam sudjelovanje.

Dakle, više ne morate sami tražiti projekt, projekt traži vas.
Ponavljam za kraj najbitnije (kao pravi učitelj):

Ako se još niste prijavili i uključili u rad Scientixa, trebali biste…krajnje je vrijeme.

*Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autora, a portal Scientix i Europska školska mreža(EUN) nisu odgovorni za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Cjeloživotno učenje i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.