Kreativnost podržana tehnologijom

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Kreativnost je fenomen, pojava koju je vrlo teško definirati. Encyclopedia Britannica (2009) navodi:“Kreativnost je sposobnost da se nešto izvrši na drugi način, napravi nešto novo, bilo da je to novo riješenje za problem, nova metoda, zamisao, ili novi umjetnički objekt ili oblik“, Klaić (1990:750) kreativnost tumači kao stvaralaštvo, tvoračku sposobnost, radnu energiju. „Kreativnost je primjena znanja i vještina na novi način kako bi se postigao vrijedni cilj“ (Gibson, 2005:156). Iz svih ovih definicija možemo izlučiti zajednički čimbenik: svaki se čovjek vlastitom kreativnošću razlikuje od drugih, nema „copy-paste“, samo original. Iako je danas svijet relativno standardiziran zbog široke primjene tehnologije koja nas navodi na suzbijanje razlika te stvaranje jedinstvene mase, kreativnost je ono što svakog čovjeka čini individualcem. Zbog težnje ka standardizaciji tehnologija, događa se paradoks jer u nekih pojedinaca uporaba suvremene tehnologije izaziva nazadovanje kreativnoga razmišljanja, dok u drugih izaziva težnju za otkrivanjem onoga čega se nitko drugi nije sjetio. Stoga je tehnologija beskrajno i neiscrpno more inspiracije koju treba promotriti sa svih aspekata kako bi se uočila i najmanja stavka koja će promijeniti vlastiti pogled na svijet.

Korijeni kreativnosti su korijeni ljudskoga postojanja. Današnjem shvaćanju kreativnosti bliski su bili i stari Grci i Rimljani, koji su svojim doprinosom u likovnoj umjetnosti, glazbi, arhitekturi, izumima i otkrićima, postavili temelje civilizacije. Društvene okolnosti u kojima ljudi ostvaruju svoje živote imaju veliki utjecaj na razvoj kreativnosti. Što je društvo slobodnije i demokratičnije to je i kreativnost prisutnija, inovativnost jednog društva istovremeno je i pokazatelj njegove slobode i demokratičnosti. Dok je Sparta bila totalitarno društvo u kojem su svi njegovi stanovnici bili militaristički odgajani, Atena je bila demokratsko društvo (ako izuzmemo robove) i njeni stanovnici sastajali su se na gradskom trgu gdje su se raspravljala sva životna pitanja i donosile odluke važne za život. Sve ono vrijedno što je stvoreno u znanosti i umjetnosti tog doba dali su građani Atene. U doba renesanse, došlo je do napretka u shvaćanju pojma kreativnost, te su oni istu definirali kao „Upotpunjenje prirode“. Kroz povijest prožeta su različita shvaćanja kreativnosti, no, nitko od toliko značajnih i cijenjenih povijesnih ličnosti nije mogao ni slutiti što će u 21. stoljeću podrazumijevati riječ kreativnost. Jedini znanstvenici koji su pretpostavili da će kreativnost evoluirati zajedno sa čovjekom i na taj način biti izražena i kroz tehnologiju su Graham Wallas i Richard Smith, koji su u svom djelu „Art of thought“ (1926.) definirali kreativnost kao naslijeđe evolucijskoga procesa koje je omogućilo ljudima brzu prilagodbu novim promjenama.

Danas, kreativnost podrazumijeva težnju ka stvaranju novih ideja, pojmova, rješenja ili problema, odnosno težnju ka promjeni. Čitave su se industrije uzdignule na noge u potjeru za kreativnim idejama i razvojem kreativnih tehnika. Nove tehnologije omogućuju pristup širokomu spektru informacija koje promatrajući na drugima neobičan i nezamisliv način, možemo lako pretvoriti u kreativnu ideju. Sama informacijsko-komunikacijska tehnologija od individualaca zahtjeva razvoj kreativnoga razmišljanja, kako bi mogli riješiti vizualne zadatke koji se stavljaju pred njih. Mislilo se da je sam izum tehnologije vrhunac ljudske evolucije jer današnja tehnologija predstavlja itekakvu kreativnost. Od izuma brojnih alata koji su toliko kreativni da svojom banalnošću naš život čine jednostavnijim i boljim, do izuma robota koji su čak u mogućnosti komunicirati sa čovjekom i suzbiti osamljenost i tugu. Kod djece, tehnologija potiče kognitivan razvoj i razvoj kreativnoga razmišljanja. Jedno od značajnijih istraživanja koje dokazuje prethodno navedenu tvrdnju provedeno je 2000. godine na američkom sveučilištu u Illinoisu. Pored toga, kroz desetak godina istraživanja donesen je zaključak kako djeca koja koriste tehnologiju u svakodnevnomu životu kao dodatnu aktivnost imaju značajno veći razvojni potencijal u usporedbi s djecom koja ne koriste računala. S obzirom na to da je taj isti razvojni potencijal u djece rane i predškolske dobi izvanredan, korištenje tehnologija omogućava iznimna poboljšanja u motoričkim sposobnostima, razvojnom matematičkom razmišljanju, povećava maštovitost, te pospješuje kritički način razmišljanja, kao i rješavanje problema.

Škole mogu pomoći svojim učenicima razviti ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, ključne sposobnosti i znanje koje im je potrebno za osobno ispunjenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo u današnjem svijetu koji se brzo mijenja, podučavajući ih, od rane dobi, kritičkom promišljanju i upravljanju svojim učenjem, samostalnom i suradničkom radu, traženju informacija i podrške kada je to potrebno i korištenju mogućnosti koje im pružaju nove tehnologije (Europska Komisija, 2008c).

Nastavnici su ključni igrači u jačanju i prihvaćanju novog digitalnog ozračja u školama. U većini se europskih zemalja zajedno sa Republikom Hrvatskom trenutno promiče upotreba širokog raspona ICT alata za poučavanje i učenje, one preporučuju ili predlažu nastavnicima primjenu različitog hardvera poput računala, projektora, DVD-a, videa, TV-a, kamere, pametnih ploča i virtualnih okolina učenja koje integriraju čitav raspon ICT infrastrukture s ciljem stvaranja personaliziranog online prostora za kreativno učenje. Isto tako u većini zemalja, postoje online platforme, forumi, blogovi ili slične stranice društvenog umrežavanja koje olakšavaju suradnju, razmjenu iskustava i materijala među nastavnicima. Uz to, mogu postojati poveznice (postavljene na središnjoj razini) za pristup drugim stranicama koje mogu zanimati nastavnike, poput onih koje nude obrazovne materijale, uključujući nastavne materijale i softver, informacije o novim tehnologijama ili za reklamne stranice koje nude vijesti i informacije o trenutnoj situaciji.

Tehnologija pruža pojedincu još jedan kreativan i edukativan način za učenje ali i za iskorištavanje slobodnoga vremena. Ona mu nudi svijet na dlanu, a individualac mora biti hrabar i spreman ući u bitku sa svijetom i dokazati svoju samostalnost u izricanju kreativnosti. Iako tehnologija sama po sebi ne jamči kreativnost, kreativni proces uvelike ovisi o dobrom poznavanju tehnologija. Tehnologija nam olakšava stvaranje i otvara sasvim nove mogućnosti izražavanja. Maslow (1976.) smatra, da djecu moramo učiti da postanu kreativne osobe tako da su u stanju inovirati i improvizirati pri čemu se ne smiju bojati promjena nego se moraju osjećati ugodno u promjenama i inovacijama, te uživati u promjenama i inoviranju doživljavajući ih kao izazov… (Obrazovanje u tehnološki bogatom kontekstu u doba globalizacije = obrazovanje „cijelog djeteta za cijeli svijet” G. Lakoff)

Kako ništa na ovomu svijetu nije samo po sebi dobro ili loše, tako ni tehnologija ne može sama utjecati na razvoj ili sputavanje razvoja kreativnoga razmišljanja u pojedinaca. Ljudi su ti koji će svojim shvaćanjima tehnologiju učiniti kreativnom, jer jedino što je zaista kreativno na ovomu svijetu jest ljudska mašta, koja je, na samomu početku i stvorila tehnologiju kakvu mi danas poznajemo. (Albert Einstein „Mašta je daleko važnija od znanja.“ „Logika će te dovesti od točke A do točke B. Mašta će te odvesti svugdje“). Kreativno mišljenje mogu ograničavati zahtjevi da se obuzda mašta, da se “misli kao i drugi”, da se kreće sigurnim, poznatim i prihvaćenim putevima. Kreativno mišljenje bira, Učenik Marko Sablić i ravnatelj Davor Šijanovićnasuprot tome, nesigurne, neutabane staze!

I na kraju konkretan primjer iz prakse u kojem je simbiozom kreativnosti i tehnologije nastao izvrstan uradak učenika Marka Sablića 3.c razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja Gimnazije Vukovar: Logo gimnazije Vukovar.

Logo Gimnazije Vukovar nastao je u školskoj godini 2013./2014. nakon provedenog internog natječaja između svih učenika škole.

logo Gimnazije Vukovar

Evo i Markovog obrazloženja:

„U mom prijedlogu za logotip Gimnazije Vukovar možemo vidjeti tri temeljne boje. Svijetloplava boja simbolizira rijeku Dunav, a ista se može naći na zastavi Grada Vukovara. Takav oblik približan ovome na logotipu također se može vidjeti iz satelitske snimke gdje Dunav čini blago slovo „G“ zajedno sa Vukovarskom Adom. Isto slovo „G“ u logotipu sastavljeno je od 4 crte iste boje kojima se mogu pridati značenja četiriju stupova škole, nekakvih temeljnih vrijednosti do kojih se drži ( za primjer: disciplina, tradicija, izvrsnost i znanje). Nadalje, u logotipu je slovo „G“ predočeno kombinacijom rijeke Dunav i grube skice vodotornja. Slovo „V“ u pozadini je crvene boje, koja se također nalazi na zastavi Grada, te predstavlja kontrast plavoj. Može se objasniti kao simbolična pobuna protiv neznanja, vatrenost i upornost učenika u postizanju rezultata na akademskim poljima ( 3 unutrašnje crte). Dodajem također da su slova „G i V“ u logotipu inicijali ”Gimnazija Vukovar”, a mogu imati i asocijaciju na ”Grad Vukovar”. Vrpca u donjem dijelu logotipa je žute boje, kao što je i zgrada gimnazije (po Pavličiću „Žuta zgrada na brijegu…“). Vrpca i izgled iste nije konačan već otvoren dodatnim opcijama kao što su dodavanje latinskih slogana (”Scientia potestas est” ,”Doctrina est fructus dulcis radicis amara”, ”Scientia Nobilitat” i sl.), godine ili prebacivanje iznad slike, omatanje teksta u luk… Osim svega navedenog, logotip je prije svega jednostavan, inovativan i lako pamtljiv a prema tome može se lako animirati i uređivati na računalu.“

Tehnologija nas svojom bešćutnošću čini snalažljivima i spremnima da se pomoću tehnoloških izvora spremimo za potragu onoga čime ćemo se istaknuti u moru prosječnih nekreativaca jer “ Ono što je iza nas i ono što je ispred nas, sitnica je u odnosu na ono što je unutar nas “ (R.W. Emerson), a Markov trud i uradak svakako pokazuju kako kreativnost ima veliku podršku u tehnologiji i kako se njihovom kombinacijom može istaknuti i uspjeti.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Psihologija i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.