Izrada eseja u nastavi informatike: e-udžbenici i e-gradivo

sanja_PS

Sanja Pavlović Šijanović

Znanje kao bitna sastavnica svakog obrazovnog sustava predstavlja temelj na kojem se zasniva tehnologija i razvoj ovog digitalnog doba. U svijetu okruženi tehnologijom lako dolazimo do informacija koje su nam potrebne, pa se tako i u školstvu javlja novi način obrazovanja učenika i nastavnika putem e-udžbenika i e-gradiva.

E-udžbenici i e-gradivo su samo jedan od mnogih primjera međusobne interakcije tehnologije i obrazovanja. Po uzoru na brojne zemlje Europske Unije (Belgija, Njemačka), ali i ostalih dijelova svijeta, poput Južne Koreje, SAD-a, Brazila, Turske i sl. Republika Hrvatska postupno započinje s razvojem modernog-digitalnog načina školovanja.

Uvažavajući sve ove čimbenike, odlučila sam sa učenicima 4. razreda općeg usmjerenja Gimnazije Vukovar, kroz izradu eseja pokušati razviti kritičko razmišljanje i dobiti njihova promišljanja vezana za uporabu e-udžbenika i implementaciju e-gradiva.

Prilikom same izrade eseja vodili smo se smjernicama „Kako napisati esej?“ prof. Antonie Sikavice (prema Priručniku za nastavu jezičnog izražavanja M. Bekić-Vejzović, prof.) u kojima je izrada eseja podijeljena na 6 koraka:

  1. korak – propitati temu ( uporabom pitanja: što? kako? u kojoj mjeri? kojim postupcima? s kojom namjerom?), odabrati i selekcionirati probleme jer bez pitanja problematike nema teze, a ako nema teze, nema ni eseja. Najteži i najvažniji korak – koncept: tema, stil, dojam.
  2. korak – prisjetiti se specifičnoga znanja. Svakoj se ideji može govoriti u prilog i protiv nje. Zauzimanje stava, argumentiranje razmišljanja ( udžbenici, bilješke, literatura…), te navodi, misli, rečenice (primjeri i argumenti).
  3. korak-izraditi plan eseja: kompozicija eseja: 1. uvod 2. razrada 3. zaključak
  4. korak – napisati detaljnu razradu (razrada ovisi o odnosu prema temi – tezi postavljenoj u naslovu.Svako veliko pitanje postaje misao-vodilja. Dvije ili više cjelina po potrebi podijeliti na manje podcjeline)
  5. korak – sastaviti uvod (s obzirom da u uvodu valja lokalizirati tekst, navesti temu i najaviti razradbu, najjednostavnije je odgovoriti na 3 postavljena pitanja: 1. Što je tema vaše obrade? 2. Koje postupke ćete koristiti u analizi? 3. Što želite ostvariti upravo tim postupcima analize?), i zaključak (dobar zaključak upućuje na cjelokupno značenje uratka).Zaključak se prirodno nastavlja na razradu – dva dijela:
    a) sinteza i b) proširenje
  6. korak – služiti se pravopisom.

Prilikom ocjenjivanja služili smo se dogovorenim kriterijima vrednovanja i ocjenjivanja eseja:

tablica

Uz navedene smjernice, izložili smo neke važne činjenice koje su bile potrebne za upoznavanje sa aktualnom temom eseja. Do informacija vezanih za e-udžbenike i e-gradivo učenici su dolazili istraživanjem materijalnih i digitalnih izvora te razgovorom sa predmetnim nastavnikom i između sebe. Kroz ovaj dio nastavnog procesa učenici su usvojili temeljna znanja vezana za temu i utvrdili osnovne sastavnice i način izrade eseja.

Evo nekoliko informacija na kojima smo se bazirali…

E-knjiga je digitalni, moderni ekvivalent tiskanoj knjizi (koji se koristi pomoću tableta). Prvi put se spominje 1971. godine kada je Michael Hart (student sveučilišta u Illinoisu) počeo distribuirati knjige u digitalnoj formi. To je bio početak projekta nazvanog „Project Gutenberg“ (Johannes Gutenberg). S vremenom se razvio još jedan oblik „online“ obrazovanja koji uključuje različite multimedije, među navedenim oblicima se u svijetu ističu: Walter Lewin (profesor na MIT-u, fizika, 4 milijuna korisnika), David Evans, Khan Academy (200 milijuna lekcija, na popisu 100 najutjecajnijih ljudi svijeta), te hrvatski predstavnik – Toni Milun koji se bavi predavanjem matematike putem interneta.

E-udžbenici imaju brojne prednosti nad fizičkim knjigama, kao što su primjerice: olakšano pretraživanje teksta, zauzima malo mjesta (za razliku od knjiga koje učine torbu teškom i nekoliko kilograma – te tu uočavamo i ergonomske prednosti), brzo kopiranje, ekonomski su i ekološki prihvatljiviji (dok je za knjige potrebno posjeći brojna stabla), ne istroše se tijekom vremena itd. Kupnja e-udžbenika je olakšana u odnosu na fizičke jer se korisnici samo moraju prijaviti na eKupi ili e-trgovinu. Tableti mogu koristiti različite formate u otvaranju takvih udžbenika. Postoji mnogo formata koje izdavač može koristiti za proizvodnju e-knjiga, iako svaki od njih ima svoje prednosti i nedostatke. Neki od najvažniji su: Mobipocket, datoteke slikovnih podataka, HTML, PDF. Mobipocket -u ovom formatu korisnici mogu dodavati prazne stranice u bilo koji dio e-knjige, na njih skicirati crteže i pisati napomene. Datoteke slikovnih podataka- e-knjiga može biti distribuirana i kao niz slika ili jedna slika na svakoj stranici. U tom slučaju bilo koji format slike može biti korišten za format e-knjige. Glavni nedostatak je da korisnik ne može izabrati tekst pa se taj format najviše koristi za stripove, knjige o umjetnosti itd. Ovaj jednostavan format je podložan plagiranju budući da ga bilo tko može spremiti na računalo, poslati nekom i tvrditi da je njegovo vlasništvo. E-knjige koje koriste HTML mogu biti čitane sa standardnim pretraživačima (Internet Explorer, Firefox) bez potrebe za posebnim dodacima. Također e-knjige koriste i Portable Document Format (PDF) budući da se dokumenti u pdf formatu lako čitaju i ispisuju na različitim platformama, taj format je vrlo popularan na World Wide Webu. Ne bi bilo korektno kada bismo zanemarili nedostatke te smo izdvojili neke koji se koji pojavljuju : prvenstveno se kao nedostatak e-udžbenika ističe nekompatibilnost s novim hardverom ili softverom, potrebno je pažljivo rukovati zbog mogućih oštećenja,trajanje baterije, mnogi ljudi preferiraju papir umjesto tiskanih knjiga, dulje vrijeme utječe na pogoršanje vida (kod mlađe djece izrazito), ali glavni nedostatak je previsoka cijena za prosječne hrvatske standarde (kreće se od 1000 pa do 4000kn). S obzirom da učenici svake godine trebaju kupovati udžbenike, ovaj moderan način obrazovanja bi se u potpunosti isplatio za 4-5 godina (Zvonimir Stanić, predsjednik CARnet-a). Hrvatska bi, shodno tomu, trebala početi sa izdvajanjem sredstava koji bi omogućili tranziciju. U nekolicini škola u Hrvatskoj su e-udžbenici u upotrebi te je uočen značajan napredak učenika u smislu ocjena, učenici ostvaruju prosječno 15% bolje rezultate.

Rezultati vrednovanja i ocjenjivanja su izgledali ovako:

clip_image002clip_image004

A evo i nekoliko izdvojenih razmišljanja kojima su učenici izrazili svoje stavove kroz vlastiti esej…

„…Uvođenje bi vjerojatno bilo dugotrajno, ali isplativo. Međutim potrebno je promijeniti i zakone te se škole moraju prilagoditi ovoj metodi. Uzevši u obzir sve prednosti i nedostatke, smatram da bi se trebalo ozbiljno razmotriti i raspraviti o ovoj mogućnosti. Iako se kratkoročno čini neisplativo i preskupo, mladi se školuju i po 16 godina. Stoga, gledajući iz druge perspektive ovakvo rješenje je sasvim logično i realno za očekivati ukoliko se Vlada odluči za izdvajanje potrebnih sredstava, to bi bio ispravan izbor. Jedino nam znanje ostaje zauvijek i jedino se u znanje isplati ulagati. Naposljetku, na mladima svijet ostaje“ (Alen Rončević)

„…Unatoč brojim prednostima e-udžbenika i e-gradiva koje sadržavaju, njihovo uvođenje je još pod velikim upitnikom. Većina studenata pa tako i učenika osnovnih i srednjih škola i dalje preferira klasične tiskane knjige i standardno pisanje olovkom, uvođenje ovog sustava donijelo bi naglu promjenu koja bi prouzročila nesnalažljivost i neproduktivnost djece u koraku s gradivom. Pa kao zaključak proizlazi da je najbolje elektronička pomagala i e-knjige koristiti kao nadopunu u klasičnom sustavu. Stoga je za očekivati da će e-udžbenici u naš obrazovni sustav ući na mala vrata ali s velikim troškovima.“(Josipa Kolar)

„…Uvođenje ovog projekta u obrazovanje, unatoč svim prednostima još uvijek predstavlja problem. Naime većina učenika naviknula je na klasične udžbenike, stoga bi e – udžbenici bili velika promjena, te mogu izazvati nesnalažljivost, kako učenika tako i profesora, što bi moglo prouzročiti probleme i zaostatke u nastavi te zaključujem: e – udžbenike je još uvijek najbolje koristiti kao pomagala u nastavi.“(Ivan Pejaković)

„…Današnja djeca su već upoznata s takvom tehnologijom tako da im ne bi bio problem naviknuti se na takav način obrazovanja, štoviše, sigurna sam da bi mnogi od nas bili sretni kada bi se uvelo i omogućilo korištenje e – knjiga u nastavi. Danas je školovanje sve dugotrajnije, stoga uvođenje ovakvog načina obrazovanja smatra se logičnim i potrebnim.“ (Iva Horvatić)

„…Država bi trebala omogućiti učenicima besplatne tablete ,tako je već u nekim državama kao npr. Južnoj Koreji ili Brazilu.Da je država prije uložila novce u nove tablete umjesto u besplatne udžbenike sada bi ovakav način učenja već bio omogućen.

Ovakav način bi bio isplativ i samim učenicima ali i njihovim roditeljima i treba ga uvesti što prije u naše školstvo jer bi na taj način učenici postizali puno bolje rezultate.“ (Hrvoje Jajetić)

„..Za pravilno i dugotrajno učenje potrebna je koncentracija, puno vježbe i truda. Dolaskom e- gradiva na tržište učenici će, po mom mišljenju, biti puno usredotočeniji na svoje Tablete i i-Pad-ove nego na gradivo. Na određenim satima, na kojima je potrebna koncentracija i snalaženje poput matematike i fizike, profesori neće imati uvid u to što učenici zapravo rade na svojim „pomagalima“. Do rješenja i zaključaka moći će bez muke doći putem interneta i mnogih aplikacija koje će im se nuditi. Smatram da će to nakon nekog vremena ubrzo učenicima odvuči pažnju s gradiva i smanjiti njihovo samostalno razmišljanje i pokušavanje pronalaženja samostalnih zaključaka.“ (Žana Kunji)

Značaj i vrijednosti izrade eseja u nastavi informatike, višestruke su.

Izradom eseja omogućuje se učeniku da nauči kako istražiti neko informatičko područje i na osnovu istraživanja donese sud o određenom problemu na tom području, kreira argumente koji podupiru njegov osobni sud uporabom dokaza i rasuđivanja i u konačnici kreativno organizira sam esej.

Izrada eseja svojevrsna je provjera sposobnosti kreativnog pokazivanja znanja i izražavanja u ovom području, produbljuje se razumijevanje informatike kao znanstvene discipline, potiče se razvijanje postupka prenošenja vlastitih misli u tekst: sklonost prema misaonoj razradi problematike i određena dosljednost u zaključivanju, razvijaju se kognitivne sposobnosti, spisateljske vještine i kreativnost.

I na kraju i ne manje važno izrada eseja predstavlja važnu sastavnicu samog procesa nastave i pripremu učenika za izradu eseja na državnoj maturi. Stoga smatram opravdanim provođenje eseja i u nastavi informatike jer da bi učenik nakon završetka četvrtog razreda srednje škole bio u stanju sadržajno i argumentirano pravilno se izražavati u pisanom obliku, on mora sustavno vježbati u svim predmetima i svim ciklusima obrazovanja i na taj način biti spreman za izradu eseja na državnoj maturi ali i u daljnjem sustavu školovanja, jer naučiti kako se pišu eseji „cijela je jedna mala znanost“.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.