Scientix

– zajednica za znanost, matematiku, tehnologiju i inženjerstvo, mjesto za učitelje koji se žele uključiti u projekte

bosiljko_derek

Bosiljko Đerek

imageEuropska komisija pokrenula je 2010.god Scientix, web portal namijenjen nastavnicima, istraživačima, kreatorima obrazovnih politika, lokalnoj zajednici, roditeljima i svima zainteresiranima za znanost i obrazovanju. Scientix daje pristup nastavnim materijalima, rezultatima istraživanja i dokumentima iz različitih europskih projekata o znanosti i obrazovanju financiranih od Europske komisije i raznih nacionalnih  inicijativa. Ova platforma omogućuje redovito širenje i razmjenu vijesti i najboljih praksi u obrazovanju diljem Europske unije.

Scientix je također, mjesto za sve zainteresirane u znanost o obrazovanju glede razmjene vijesti i različitih pogleda.

Filozofija platforme može  se sažeti u  slijedeće ključne riječi: Traži, nađi i uključi se.

image

Informacije i usluge koje se   pružaju pokrivaju nekoliko dimenzija. Pristup projektima, informacije i korisne materijale tu mogu pronaći svi, od učitelja do istraživača. Učiteljima Scientix nudi  nastavne materijale iz stotina europskih projekata. Od ove godine postoji i još jedna mogućnost – prijevod na zahtjev. Naime, ako tri registrirana člana Scientix zajednice zatraže prijevod na hrvatski jezik, službeni prevoditelji će prevesti tražene materijale.

Na ovaj način ruši se jezična barijera, a sve više i više projekata postaje dostupno korisnicima iz Republike Hrvatske, izgovor kako je jezik problem za uključivanje u projekte postaje na ovaj način besmislen.

image

Scientix nije samo web stranica! Korisnici se mogu prijaviti na online tečajeve, kao i na radionice koje se organiziraju u sklopu projekta Učionice budućnosti.

Nadalje moguće je prijaviti se na konferencije i različita događanja koja se redovito održavaju i na njima razmijeniti ideje znanja i prakse s kolegama iz drugih Europskih država.

Prva Scientix konferencija održana 06-08. svibnja 2011.godine, okupila je 379 sudionika iz 37 zemalja, a druga Scientix konferencija predviđena je za 550 sudionika.

Scientix provodi u ime Europske komisije Europska školska mreža (EUN). Radi se o mreži od 31 ministarstva obrazovanja u Europi a i šire. EUN je nastao prije više od 10 godina s ciljem donošenja inovacija u učenju i poučavanju svojim ključnim dionicima: ministarstvima obrazovanja, školama, nastavnicima i istraživačima.

Više informacija o SCIENTIXu može se naći ovdje

Krajem 2013 objavljen je natječaj za Scientix ambasadore, naravno na mrežnim stranicama, Facebooku, Twitteru, vjerojatno na još ponekoj socijalnoj mreži, ali ja sam natječaj vidio na Twitteru.

Nažalost, uvjeti natječaja nisu dopuštali prijavu nas iz Hrvatske. Isto tako bilo je moguće javiti se za eventualne nejasnoće glede samog natječaja. Odlučio sam javiti se mailom, pitati zašto nova članica EU nema pristup, i hoće li ga imati u narednom periodu, u sezonama koje dolaze.

Izgleda da se radilo o propustu, jer smo odmah i mi uključeni,tj. nakon maila s odgovorom. Uzimam si u zaslugu činjenicu da je i Hrvatska postala dijelom Scientixa, smatram da se nitko nije javio i pitao, bili bismo izostavljeni još koju godinu.

Hrvatska je dobila pravo na ambasadora i zamjenika ambasadora, ja i kolega Milorad Vučković, profesor informatike i politehnike iz Osnovna škole Voćin postali smo predstavnicima, tj ambasadorima za Republiku Hrvatsku. Kolega Milorad izuzetna je osoba, osoba s velikim iskustvom, međunarodnim i projektnim, osoba velikog entuzijazma. Pravi promotor Scientixa, projektno orijentirane nastave, osoba zaraznog entuzijazma. Kroz razne projekte upoznaješ različite ljude, a ponekad i prijatelje za cijeli život.

image

Još jednu stvar pripisujem sebi i kolegi Miloradu Vučkoviću, a to je dostupnost materijala na hrvatskome jeziku. Naime na prvom, startnom susretu nas ambasadora Scientixa, tražili smo da hrvatski jezik postane jednim od dostupnih jezika, odnosno da se i na nas primjeni pravilo „prijevod na zahtjev“. A nije bilo predviđeno…

Mislim da je to izuzetna stvar, za sve buduće korisnike, tj. one koji uopće ne bi sudjelovali u projektima zbog tih jezičnih poteškoća, a sada je i taj problem riješen.

Postoji puno zainteresiranih, učitelja koji unatoč svemu…u ovom groznom vremenu, imaju još entuzijazma, ponavljam unatoč svemu.

Scientix je mjesto za takve među nama. Vijesti, aktualnosti, radionice, međunarodni seminari, online usavršavanja…puno zanimljivih stvari na jednom mjestu. Za svoje korisnike Scientix nudi i virtualni prostor (za organiziranje webinara), mjesto gdje mogu objaviti primjere dobre prakse, korisne materijale..

Mi moramo sami postati svjesni činjenice da dijelimo sudbinu svih učitelja u Europi. Svoje dobre stvari trebamo podijeliti, a dobre prakse prilagoditi našim uvjetima i primijeniti.

Sudjelovanje u projektima vidim kao jednu izvrsnu prigodu za uskakanje u zahuktali vlak u obrazovanju. Mi nažalost kasnimo u mnogočemu, rezultati na testiranjima naših učenika daleko su od zadovoljavajućih.

O ulaganju u sustav govori i grafički prikaz iz dokumenta Europske komisije: „Research and Inovation performance in Croatia Country Profile 2013“

kojeg se može preuzeti na ovoj poveznici.

image

Rezultati za 2014. tj. grafički prikaz je vjerojatno još porazniji. Čelnici obrazovnih politika EU shvatili su da EU zaostaje, skandinavske zemlje koje su bile predvodnici, primjeri uspješnih školskih sustava polako posustaju u odnosu na uspješne obrazovne sustave zemalja s dalekog istoka.

Ako sami ne stvorimo dobre stručnjake u narednim godinama, uskoro ćemo ih uvoziti, a naši resursi tj. ljudi neće biti konkurentni. Ako je takva situacija u EU, gdje smo onda mi? Ako su to oni shvatili, i počinju s dodatnim ulaganjima, kampanjama na razini EU, kampanjama koje su usmjerene poticanju razvoja STEM oblasti (science, technology, engeenearing,mathematics), poticanju mladih da se bave znanošću općenito…što mi onda radimo? Kod nas se ulaganja u obrazovni sustav reduciraju…a ionako su mala.

Čeka nas jedno zabrinjavajuće razdoblje.

Mogućnosti za usavršavanje učitelja u zemlji bez novca izrazito su ograničena…iako je ravnateljica moje škole zainteresirana za stručna usavršavanja svojih djelatnika (što nije slučaj u svim školama), i stalna je potpora svima…visina dostupnih sredstava zaista je ograničavajući faktor.

Većini nas, učitelja, odlazak s upitom ravnatelju za neko stručno usavršavanje, koje nije u mjestu boravka,…je misija osuđena na propast-misija u kojoj smo svi mi sudionici svjesni da novca za naša usavršavanja jednostavno nema..

Za svaki uspjeh u obrazovnom sustavu potrebno je dugoročno planiranje, rezultati reformskog rada vide se nakon nekoliko godina, minimalno 8 ili 12..a ponekad je potreban i duži period.

Uključivanje u projekte, posebno uključivanje u međunarodne projekte je nešto što je samo po sebi osuđeno na uspjeh. Nije potrebna prevelika analiza i da se uoče svi dobri aspekti. Sama uključenost učenika i učitelja, kazao bih osuđenost na timski rad, nužnost uporabe modernih komunikacijskih kanala i stranog jezika kao jezika sporazumijevanja je dovoljna. Kroz ovakav pristup radu učenici mogu uvidjeti svrhu samog učenja. Priviknuti se na rad u grupi, zaista rad u grupi. Naučiti se istraživati, služiti svime dostupnim..

imageMeđunarodni projekti nas sve sudionike mijenjaju.

Meni je bilo krasno tih par dana u Briselu. Bio sam okružen entuzijastima, ljudima kojima je modus vivendi rad, projektni rad…Kroz razmjenu ideja često sam čuo(a i još sad sam time impresioniran), komentare poput:..hmm to još nisam koristio, sviđa mi se, isprobat ću to sa svojim učenicima…ili…nisam u tome projektu još sudjelovao, zanimljiv je i pridružit ću se..

Često se u medijima govori o „povlačenju novaca iz EU fondova“, iskreno taj izraz mi se nikako ne sviđa, pravi je to balkanski štih..Mi ćemo njima uzeti novce..na to se to svodi. O kvaliteti projekata se ne govori, samo o novcu. Kao da nije bitno kako se taj novac troši. Bitno ga je dobiti. A poslije kad lovu dobijemo, znamo mi već kako to potrošiti.

Bolje je napraviti jedan dobar projekt, projekt koji ostavlja trag, koji se sam umnožava, koji djeluje i kad priliv novca iz EU fondova stane.

Takvi projekti i takav način rada bi nas trebali zanimati.

*Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autora, a portal Scientix i Europska školska mreža(EUN) nisu odgovorni za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.