Školske knjižnice u digitalnom okruženju

iva_brajdic

Iva Brajdić

Sažetak

U članku se raspravlja o primjeni novih medija u školskim knjižnicama, moderniziranju knjižničnog poslovanja i usluga koje školske knjižnice pružaju s naglaskom na upotrebu različitih online alata u svakodnevnoj praksi školskih knjižnica. Posebna je pažnja posvećena dobnoj skupini mladeži kao korisnicima školskih knjižnica.

Ključne riječi: školska knjižnica, novi mediji, web 2.0

Uvod

Novi su mediji postali sastavni dio ljudskog života. Nalaze svoje mjesto u obrazovnom sustavu pa je stoga logično da svoje mjesto nalaze i u knjižnicama. Mogli bismo reći da je nemoguće zamisliti knjižnicu koja, na ovaj ili onaj način, u svoj rad i poslovanje već nije involvirala nove medije. Novi mediji daju sasvim novu dimenziju čak i nekim osnovnim kategorijama knjižnica odnosno knjižničarstva (Stipanov, 2000.), a s obzirom na vrlo brz razvoj digitalne tehnologije možemo s pravom govoriti o važnosti digitalne kompetentnosti u svakodnevnom knjižničnom poslovanju.

Novi mediji i srednjoškolska populacija korisnika školskih knjižnica

Kao što znamo, kada govorimo o novim medijima, tu ubrajamo CD-ROM-ove, DVD-e, digitalizirane, mrežne tekstove, ali i nove informacijske i telekomunikacijske tehnologije i informacijske alate u najširem smislu. Ono što svakako predstavlja prednost u korištenju navedenih medija jest mogućnost istodobnog korištenja istih izvora na više mjesta bez obzira na udaljenost, te mnogobrojnost kombinacija. Osim što knjižnice mogu davati na korištenje različite baze podataka, pružati mogućnost čitanja cjelovitih tekstova, djela ili članaka, one pružaju i različite mrežne usluge. Virtualne, digitalne ili mrežne referentne usluge u svom najopćenitijem obliku možemo smatrati referentnim uslugama u mrežnom okruženju (Bosančić, 2010.). Referentne usluge, dakako, nisu novina jer njih knjižnice pružaju još od druge polovice 19. st., ali su novi oblici i načini na koje se referentne usluge danas pružaju. Jedna od najpoznatijih mrežno dostupnih inačica referentne usluge jest usluga Pitajte knjižničara – Ask a Librarian. Postojanje novog oblika referentne usluge, naravno, ne isključuje tradicionalne referentne usluge, već ih samo dopunjuje.

Mladež je dobna skupina koja za knjižničare ponekad predstavlja najzahtjevniju skupinu korisnika. Izvrsno vladaju novim tehnologijama te često pokazuju svojevrstan otpor prema klasičnim uslugama koje knjižnice pružaju. Gradske su knjižnice uglavnom više okrenute odraslima i djeci pa je pred knjižničarima srednjih škola izazov da zainteresiraju mladež da se koriste školskom knjižnicom i njezinim uslugama. No, to nužno zahtijeva osuvremenjivanje knjižnica i knjižničnih usluga, fonda knjižnice, opreme, knjižničnog poslovanja u cjelini, te informatičko i informacijsko opismenjavanje školskih knjižničara.

Kako dobnu skupinu mladeži zainteresirati za dolazak u školsku knjižnicu? U praksi su zabilježeni brojni dobri primjeri usluga za ovu dobnu skupinu počevši od pomoći pri izradi domaćih uradaka, formiranja različitih knjižničnih klubova za mlade, ponuda multimedijalne građe za mlade, osmišljavanje projekata kojima mladi sami organiziraju sadržaje za sebe, kreativne radionice i sl. Budući da se zahtjevi neprekidno mijenjaju u skladu s napretkom tehnologije, mnoge knjižnice danas nastoje ići ukorak s trendovima te u svoje usluge često uključuju različite vidove web 2.0 aplikacija. „Knjižnica 2.0“ zapravo je web 2.0 primijenjen u radu knjižnice (Barbarić, 2009.). Web 2.0 aplikacije bitno mijenjaju način na koji se može surađivati s drugima, a troškovi korištenja su zanemarivi. Neke od aplikacija koje spadaju u web 2.0. jesu: blogovi, Instant Messaging, Creative Commons, FaceBook, Flickr, Google Docs, MySpace, SlideShare, Twitter i dr.

Primjeri iz prakse

Novi mediji zapravo su ključni želimo li mladež privući u knjižnicu. Školski knjižničar treba predviđati aktivnosti koje uključuju suradnju s učenicima i nastavnicima u digitalnom okruženju. Nekoliko primjera iz prakse pokazat će da je to moguće.

Postoji mnogo alata koji se mogu koristiti kako bi se sve ono što se običavalo raditi na tradicionalan način, koristeći papir, flomastere i sl., osuvremenilo i tako približilo srednjoškolcima. Koristeći alat PosterMyWall, u suradnji s učenicima, mogu se izraditi posteri, plakati, urediti panoi, predstaviti nove knjige u knjižnici, najaviti razna događanja. Poster koji su izradili učenici Željezničke tehničke škole Moravice povodom Mjeseca hrvatske knjige, a u suradnji s knjižničarkom i informatičarkom, sadržavao je preporuku knjiga za starije naraštaje, njihove roditelje. Učenici su naučili primjenjivati jedan od Web 2.0 alata u nastavi, koristiti PosterMyWall kako bi izrazili svoju kreativnost  i napravili poster kojeg kasnije mogu koristiti za izlaganje ili kao pomoć pri učenju nekog gradiva.

clip_image002clip_image004
Slika 1. Rezultati radionice održane u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice

PosterMyWall samo je jedan od alata koji se mogu koristiti kako bi se korelacija knjižničara i nastavnika i rad s učenicima osuvremenio i učinio kreativnijim. Spomenut ću još neke alate koji su mi se učinili korisnima: Wordle i Fodey.com su alati koji služe za generiranje teksta, Make Beliefs Comix je alat pomoću kojega se mogu izrađivati stripovi, Animoto služi za izradu videa, Storybird se može koristiti za oblikovanje digitalnih materijala, npr. slikovnica, Photostory je program za kreiranje videa, a Kubbu je online alat za izradu kvizova i križaljki. Na stranici The Teachers Corner može se pronaći mnogo radnog materijala za nastavnike, a stranica nudi i mogućnost izrade puzli, križaljki i sl. U korelaciji s nastavnicom engleskog jezika i učenicima 2. razreda u Obrtničkoj i tehničkoj školi Ogulin obradili smo temu Čitajmo hrvatsko na engleskom. Zadatak je bio analizirati jednu od priča Ivane Brlić Mažuranić na engleskom jeziku. Za motivaciju je poslužila jednostavna križaljka o Ivani Brlić Mažuranić i njezinoj obitelji, izrađena na stranici Edtools. Radionica je održana u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

clip_image006

Slika 2. Motivacijska križaljka izrađena pomoću alata Edtools

Učenike se može uključiti i u uređivanje web stranice škole, ili još bolje – školske knjižnice. Možda škola već ima mrežnu stranicu u sklopu koje se clip_image008zajedno s učenicima mogu uređivati učeničke vijesti. Danas postoje i besplatne aplikacije kao što je npr. Wix koje su vrlo jednostavne za upotrebu, a nude čitav niz mogućnosti za uređivanje web stranica.

Slika 3. Primjer naslovnice mrežne stranice školske knjižnice Željezničke tehničke škole Moravice izrađene pomoću alata Wix.com

Zaključak

Ovo su samo neki od primjera korištenja online alata koji rad u školskoj knjižnici mogu učiniti kvalitetnijim i zanimljivijim. Dobna skupina mladeži često predstavlja poseban izazov za školske knjižničare, no brojni primjeri iz prakse pokazuju da je moguće slijediti njihove zahtjeve i osuvremeniti rad u školskoj knjižnici. Za još bolje rezultate bit će potrebna sustavna edukacija školskih knjižničara, kvalitetna tehnička podrška koja će i korisnicima i zaposlenima omogućavati rad u digitalnom okruženju, te, naravno, suradnički odnosi koji će otvarati prostor za korelaciju i integraciju u nastavnom i izvannastavnom procesu.

Literatura:

  1. Bosančić, B. Online referentne usluge: pregled razvoja u teoriji i praksi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 53,1(2010)
  2. Stipanov, J. Knjižnice i novi mediji. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 4(2000)
  3. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež. // Smjernice za knjižnične usluge za mladež / uredila Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.
Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.