Radionice sigurnosti

davor_plese

Davor Pleše

U OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice s učenicima od 2. do 4. razreda koji pohađaju izvannastavnu aktivnost informatike obilježen je Dan sigurnijeg interneta predavanjima i razgovorom o temama vezanim uz sigurnost na internetu. Na početku sata učenici su opisali kako oni shvaćaju internet i koje su njegove dobre, ali i loše strane. U nekim razredima učenici se nisu mogli sjetiti loših strana interneta i nisu do tada čak ni razmišljali o mogućnosti da internet ima i loše strane, dok su u nekim razredima učenici već u ovom dijelu sata naveli nekoliko problema (virusi, opasnosti Facebooka i sl.) ili konkretnih primjera iz svog života (susret uživo s nepoznatim internetskim „prijateljem“).

U nastavku su učenici svatko za sebe nudili odgovore kome bi dali svoju igračku, slatkiše, novac, ključ od kuće, ali i ime, adresu, telefonski broj, lozinku. Ponovno su neki razredi već u početku odmah odbijali dati svoje osobne podatke nekom nepoznatom, pa i nekim prijateljima, a u slučaju lozinke niti roditeljima, braći ili sestrama, dok je kod nekih učenika trebalo osvijestiti privatnost takvih podataka i mogućnost da se dogodi nešto loše i nepredviđeno. U svim razredima se na kraju došlo do zaključka da ništa od navedenoga ne treba dati nekome koga smo upoznali preko Interneta, iako je ponekad bilo prijedloga da toj osobi možemo dati olovku ili slatkiše, ali smo zaključili kako bi u tom slučaju ipak trebalo doći do susreta s tom osobom, pa su ipak učenici zaključili da je najbolje ništa ne davati takvim osobama.

Velik dio sata bio je posvećen lozinkama, za koje je većina učenika rekla da ih već koristi za razne internetske servise kao što su Gmail, Facebook ili stranice s online igricama. U nekim razredima bilo je učenika koji su već imali problema s „probijenim“ lozinkama. Kroz razgovor smo zaključili da nije dobro za lozinku uzimati neke činjenice koje se lako otkriju o nama, npr. omiljenu hranu, grupu, pjevača, sportski klub, datum rođenja, kućnu adresu ili ime kućnog ljubimca. Ipak, nakon prijedloga učitelja da se i takve lozinke mogu popraviti na način da u tim riječima koristimo neka mala, a neka velika slova, učenici su i sami došli do još nekih ideja – pisanje tih riječi unatrag, zamjena redoslijeda slova i slično. Učenici su imali cijeli niz ideja, ali ih je često zanimao i prijedlog učitelja, pa su spomenute i mogućnosti dodavanja brojeva, znakova kao što su točke i zarezi. Učenici su najčešće s lakoćom zapamtili da u dobroj lozinki treba koristiti velika i mala slova, brojeve, točke i zareze te da lozinke ne smiju biti prekratke (barem 8 znakova).

Često je najzabavniji dio sata učenicima bio prijedlog da neka slova u riječima zamijenimo brojevima. Učitelj je unaprijed odabrao neka slova (A, B, E, G…), a učenici su zatim davali svoje prijedloge kojim brojevima su slična ta slova (4, 8, 3, 6…). Učenici su zatim trebali „dešifrirati“ pojam „1NF0RM471K4“ što im najčešće nije bio problem, a još zabavnije od toga je bilo pisanje svojeg imena i prezimena na takav način ili skrivenih poruka koje su onda njihovi prijatelji iz razreda trebali „dešifrirati“. Na ovakav način su se učenici zabavili „tajnim jezikom“, a istovremeno su uvježbali zamjenu nekih slova brojevima za što smo utvrdili da je dobra ideja kod smišljanja lozinke.

Kao još jedan prijedlog za smišljanje dobre lozinke koju je lako zapamtiti, učenicima je bila ponuđena mogućnost da odaberu rečenicu iz neke drage bajke, priče ili pjesme. Primjer je bila rečenica „U desetom selu živi Antuntun.“ pomoću koje smo uzimanjem prvih slova i zamijene riječi „desetom“ brojem 10 došli do lozinke „U10szA.“ Dijelu učenika ovo se svidjelo i odmah su i sami razmišljali o tome koju rečenicu bi mogli i sami iskoristiti za svoju lozinku.

Zanimljivo je kako su neki učenici na početku sata smatrali kako je datum rođenja ili ime kućnog ljubimca dobra lozinka, dok su prema kraju sata, nakon razgovora o lozinkama i načinima kako ih poboljšati, učenicima čak i kompliciranije lozinke bile prejednostavne i nedovoljno sigurne. Iz ovoga bi se dalo pretpostaviti da će učenici više voditi računa o smišljanju dobrih lozinki i upotrijebiti neke od predloženih metoda.

U završnom dijelu sata s učenicima se vodio razgovor o nekim situacijama s kojima se mogu susresti na Internetu, odnosno s kojima su se neki već do sada i susreli. Tako se razgovaralo o opasnostima slanja svojih fotografija preko interneta, kao i o objavljivanju tuđih fotografija bez njihovog pristanka, o tome kako često ne znamo s kim razgovaramo preko Interneta i kako ne možemo vjerovati svemu što ta osoba kaže o sebi. Posebno je skrenuta pažnja na opasnost nalaženja s osobom koju smo upoznali preko Interneta. Dio učenika nije vidio ništa loše u otvaranju različitih e-mailova od nepoznatih osoba u kojima su im npr. poslane pjesme ili prijave za nagradne igre u kojima se traže njihovi podaci, no brzo smo došli do zaključka da ne treba vjerovati niti e-mail porukama koje su poslale nepoznate osobe i kako takve e-mailove treba ili pokazati roditeljima ili odmah obrisati.

Nakon razgovora o svim opasnostima, nekoliko učenika se zabrinulo zbog svega što im se može na Internetu dogoditi, ali smo se ipak podsjetili svih dobrih strana Interneta i naglasili da Internet nije loš ako ga koristimo na pametan način i ako kod bilo kakvih problema zatražimo pomoć i savjet roditelja ili starije braće i sestara.

***

U OŠ Brod Moravice na nastavi Informatike također je obilježen Dan sigurnijeg interneta. U 8. razredu među temama predviđenim nastavnim planom i programom su internet, vrednovanje sadržaja i sigurnost na internetu, pa se ova tema lako uklopila u redovite sate Informatike. S učenicima se razgovaralo o načinima smišljanja dobrih lozinki, do kojih su učenici uglavnom već i sami došli kroz kratak razgovor s ostatkom razreda. Naglašena je i činjenica da lozinke nije dobro dijeliti s prijateljima. Također, osvrnuli smo se i na to kako nije pametno koristiti istu lozinku na više različitih web stranica.

Kroz razgovor s učenicima moglo se zaključiti kako već i sami razmišljaju o sigurnosti na Internetu te kako do sada nisu imali neugodnih situacija na društvenim mrežama ili drugih problema koje se može svrstati u kategoriju cyberbullyinga.

Čini se da su učenici i sami svjesni mogućih prevara preko e-maila, kao što su npr. mailovi u kojima se obećava novčana pomoć bolesnoj djeci za svaki proslijeđeni mail, mailovi u kojima se obećava zarada na proslijeđenim mailovima, mailovi koji nas uvjeravaju u postojanje opasnog razarajućeg virusa, kao i oni za koje se naizgled čini da su poslani od strane Facebooka, Gmaila ili telekom operatera, a zapravo su način prikupljanja osobnih podataka i lozinki.

Učenici su zatim samostalno odabrali jednu od ponuđenih tema vezanu uz Internet te su izradili kratke prezentacije na odabranu temu. Korišten je online alat Prezi koji se učenicima svidio zbog dodatne dinamike prezentacija i svojih mogućnosti koje ga razlikuju od PowerPointa. Kao literatura za izradu prezentacija korištene su CARNetove mrežne stranice.

Uključili smo se i u nagradni kviz održan povodom Dana sigurnijeg interneta u kojem su učenici provjerili svoje znanje, ali i pokušali osvojiti neku od nagrada.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Sigurnost na internetu i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.