Svjetlost….boje….učenici….obrazovanje

alan_belak

Alan Belak

Počevši od biblijskog: „Neka bude svjetlost!“, preko antičkih, mediteranskih naroda i njihovih „sunčevih klinika“ do helioterapije u današnjem svijetu, Sunce, tj. sunčeve zrake su uvijek bile lijek. Naravno, uz oprez i bez pretjerivanja.

Jedna od boljih knjiga o ovoj tematici je i knjiga Jacoba Libermana: „Svjetlost: Lijek budućnosti“ (AGM, Zagreb, 2009). U kojoj autor na temelju osobnih životnih iskustava, ali i na osnovi iskustava kolega, mahom znanstvenika i liječnika raznih profila, iznosi svoj pogled na utjecaj prirodnog sunčevog svjetla i boja na ljude. Knjiga je vrlo opširna i iscrpna te ću se stoga nastojati usredotočiti na onaj dio koji pokriva područje djelovanja svjetla i boja u školama.

U knjizi ima zanimljivih informacija vezanih na utjecaj svjetlosti punog spektra kao i pojedinih boja na zdravlje (općenito i vezano za pojedine bolesti) ljudi te o povijesnom razvoju saznanja o tim temama. Nama je zanimljivo dugogodišnje istraživanje, pionirski rad dr. Harmona[1], provedeno u školskom sustavu Texasa (SAD). Cijeli je posao počeo 1938. g. a nastavljen je u četrdesetim godinama 20. st. Obuhvaćen je bio impresivan broj od 160 000 djece i više od 4 000 školskih učionica. U početnoj fazi napravljena je inventura tjelesnih i psihičkih poteškoća s kojima su se djeca susretala. Također su ispitani i mogući uzroci tih problema koji su povezani s učionicama u kojima su boravili. Preliminarnom analizom tih podataka utvrđeno je da se do kraja osnovne škole kod više od polovice djece razviju prosječno dva nedostatka koje je moguće spriječiti. Povezivanjem tih nedostataka i raznih faktora u učionicama ustanovljeno je da je dobar dio tih poteškoća povezan s tjelesnim aktivnostima izazvanim utjecajem svjetlosti na oči. Na temelju tih spoznaja su 1942. g. pokrenuta istraživanja kako bi se suzbili negativni fizički faktori u okruženju same učionice. 1946. g. nalazi svih tih istraživanja su iskorišteni kao osnova za planiranje eksperimentalnog centra čiji bi cilj bio optimalni razmještaj rasvjete i dekora kako bi se uz što manje napora polučili što bolji rezultati. U jednu od škola uvedene su odgovarajuće promjene te je provedeno polugodišnje eksperimentalno istraživanje.

Dječji problemi koji su smanjeni:

tablica1

Iako nitko ni u jednom centru nije pokušavao istraživati nastavni plan i program, obrazovne metode i oblike rada, uz ta očita poboljšanja tjelesnog zdravlja, uočeni su i određeni usporedivi rezultati na području obrazovnih postignuća.

Još jedan istraživač kojeg dr. Liberman u svojoj knjizi prilično često spominje je dr. John Ott[2] koji je u svojim, prvim radovima je ispitivao utjecaj svjetla na život laboratorijskih miševa. Istraživanja su održana istovremeno na nekoliko vrhunskih medicinskih fakulteta i kliničkih bolnica i pokazala su da su miševi koji su živjeli pod ružičastom ili dnevnom bijelom fluorescentnom rasvjetom živjeli prosječno 7,5 odnosno 8,2 mjeseca dok su miševi pod prirodnim nefiltriranim svjetlom bili znatno zdraviji i živjeli prosječno 16,1 mjesec. Na temelju ovog ali i drugih ispitivanja dr. Ott je zaključio da je prirodna svjetlost važna za život i zdravlje ne samo biljaka, već i životinja, a time i nas, ljudi. Prema savjetima ovog istraživača jedna je tvrtka uspjela, dodavanjem određene fluorescentne tvari koja proizvodi tri vrste ultraljubičastog zračenja istih omjera kao što je to i kod Sunčeve svjetlosti, razviti prvu fluorescentnu cijev punog spektra.

1973. g. Ott i Ekološki institut za istraživanje zdravlja i svjetlosti proveli su istraživanje u četiri učionice namijenjene prvašićima u Sarasoti, u Floridi. U dvije su učionice, od ukupno četiriju učionica bez prozora, postavili fluorescentnu rasvjetu punog spektra, a u druge dvije učionice, koje su služile kao kontrolni uzorci, postavljena je klasična hladno bijela fluorescentna rasvjeta. Skrivenim sporo snimajućim fotoaparatima, za koje nisu znali ni učitelji (koji su, inače, znali za istraživanje) ni učenici, snimani su slučajni nizovi fotografija i učenika i učitelja. Rezultati su bili zanimljivi. Pod hladno bijelom klasičnom fluorescentnom rasvjetom neki od učenika su pokazivali hiperaktivnost, umor, razdražljivost i rastresenost, dok su se u učionicama s rasvjetom punog spektra, u roku od mjesec dana, ponašanje učenika, njihov rad kao i obrazovna postignuća u značajnoj mjeri unaprijedili. Osim toga, dio učenika s posebnim potrebama, koji su patili od izražene hiperaktivnosti, čudesno su se umirili i nadvladali neke od svojih problema s učenjem i čitanjem.

Još jedan zanimljiv pokazatelj je i razvoj karijesa. Kod djece u učionicama s rasvjetom punog spektra razvila se tek jedna trećina zubnog karijesa koji se razvio kod djece u učionicama sa standardnom hladno bijelom fluorescentnom rasvjetom. Ovo je, inače, potvrđeno i u nekoliko drugih istraživanja 1938. g.[3] i 1939. g.[4]

Također su zanimljiva razna istraživanja[5] koja pokazuju određeno djelovanje boja na naš tlak, otkucaje srca, brzinu disanja i sl.

Cijela tablica u obliku slike

U svjetlu svih ovih činjenica, znajući da se i u našim školama barem povremeno moraju promijeniti pregorjela, oštećena rasvjetna tijela, a učionice povremeno obojiti/okrečiti, možda bi se i kod nas moglo otići korak dalje i razmisliti o tome kako na odgovoran, sustavan i znanstveno utemeljen način unaprijediti zdravlje i olakšati rad i učenika i nastavnika u obrazovnim ustanovama.

Literatura

http://info.thevisiontherapycenter.com/discovering-vision-therapy/bid/83035/Syntonic-Phototherapy-Yielding-Eye-Opening-Results
http://www.collegeofsyntonicoptometry.com/home.html
http://www.female.hr/dobivate-li-dovoljno-sunceve-svijetlosti/471/
http://www.covd.org/Home/AboutVisionLearning/tabid/102/Default.aspx
http://www.oepf.org/page/map
http://www.holisticmedicine.org/


[1] D. B. Harmon: „ The Coordinated Classroom“ (Grand Rapids, Michigan: American Seating Company, 1951.

[2] J. N. Ott: „Exploring the Spectrum“ (film dr. Johna Otta)

[3] E. C. McBeath i T. F. Zucker: „The Role of Vitamin D in the Control Dental Caries in Children“, Journal of Nutrition 15 (1938.): str. 547.

[4] B. R. East: „ Mean Annual Hours of Sunshine and Incidence od Dental Caries“, American Journal of Public Health 29 (1939.): str. 777.

[5] G. Trexler: „The World of Light, Color, Health and Behaviour (Fairfield, IA: vlastita naklada, 1985.)

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Obrazovanje i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Svjetlost….boje….učenici….obrazovanje

  1. Povratni ping: Profesionalni razvoj | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.