Biti pametniji, biti sigurniji

OS_VelikiB

Željka Marković-Bilić, Katarina Novak, Gordana Lohajner, Jelena Horvat i Lidija Kralj

naslovnaOva školska godina je u Osnovnoj školi Veliki Bukovec započela u znaku europskih projekata. Na natječaju Agencije za mobilnost i programe EU dobili smo financijsku potporu za dvogodišnji Comeniusov projekt „Be smart be safe“ u kojemu sudjeluju učenici iz Hrvatske, Francuske, Italije, Švedske i s Cipra.

U projekt će se uključiti oko 1500 učenika starosti od 10 do 15 godina, njihovi učitelji, roditelji i članovi lokalne zajednice. Cilj je podići razinu osviještenosti učenika o negativnim i pozitivnim stranama korištenja interneta, osposobiti učenike da koriste internet na primjeren, odgovoran i siguran način, uvesti promjene u poučavanje o sigurnijem korištenju interneta u svim predmetima, osposobiti učenike za sudjelovanje u međunarodnim projektima te im omogućiti upoznavanje, komuniciranje i suradnju s vršnjacima iz različitih europskih zemalja.

Dvogodišnja suradnja uključuje mnoštvo aktivnosti:

  • razvoj upitnika o postojećim stavovima i iskustvima učenika, učitelja i roditelja o korištenju interneta i e-sigurnosti,
  • razvoj izvannastavnih programa o internetskoj sigurnosti u svakoj partnerskoj školi i u suradnji sa svim partnerima,
  • održavanje predavanja, radionica i seminara za učenike, učitelje, roditelje i lokalnu zajednicu,
  • organiziranje aktivnosti uz Dan sigurnijeg interneta,
  • radni posjeti školama partnerima.

Rezultati projekata obuhvatit će knjižice sa savjetima o sigurnosti na internetu, digitalni časopis i časopis u klasičnom obliku, smjernice za prihvatljivo korištenja interneta i mobilnih uređaja u školi, nekoliko kratkih filmova te mrežnu stranicu projekta (besmartbesafe.eu) na kojoj će biti objavljene sve navedene aktivnosti.

Susret u Hrvatskoj

Prvi radni posjet, u okviru kojega se družilo 50 učenika i učitelja iz 5 zemalja, održan je u OŠ Veliki Bukovec od 24. do 27. listopada 2012. Budući da je vrijeme trajanja posjeta bilo CIMG1348kratko (tri radna dana), vrlo je važna bila organizacija aktivnosti kako bi gosti uz projektne zadatke imali priliku upoznati kulturu, običaje i neke znamenitosti sjeverozapadne Hrvatske. Cijeli kolektiv OŠ Veliki Bukovec, učenici, roditelji, tvrtke, poduzetnici i lokalno stanovništvo udružili su snage i sinergijom ostvarili nezaboravan doživljaj za sve goste. Obitelji naših učenika ugostile su djecu pruživši im domaći ugođaj, a privatni poduzetnici rado su podržali projekt donacijama i poklonima za goste. Zaista je bio izuzetan osjećaj vidjeti sve te ljude angažirane oko projekta i dolaska gostiju. Vjerujemo da su gosti na najbolji mogući način doživjeli hrvatsku gostoljubivost i toplinu.

Interaktivni sadržaji, društvene mreže i foto potraga

Tijekom prvog dana održana je radionica o izradi interaktivnih sadržaja korištenjem zondleprograma Zondle. Sudionici su najprije mogli vidjeti Zondle „u akciji“ tijekom ekipnog natjecanja (Team Play) o poznavanju država sudionica projekta. Kao posebni sudionik videokonferencijski nam se iz Škotske pridružio i sam autor programa, Dough Lapsley. Nakon upoznavanja programa učenici su, podijeljeni u međunarodne skupine, dobili zadatak izrađivati svoje igre u Zondleu. Neke od tema o kojima su nastale igre bili su virusi i računalni rizici, opasnosti na društvenim mrežama, zaštita autorskih prava i plagijati, prijevare preko elektroničke pošte te zaštita osobnih podataka. Uz stvaranje zanimljivih obrazovnih sadržaja, učenici su usvojili i razumjeli moguće rizike različitih načina korištenja internetskih programa.

Tema druge radionica bile su društvene mreže. Učenici su u skupinama razgovarali o temama poput korištenja društvenih mreža u obrazovanju, roditeljskoj zaštiti i kontroli, uvjetima korištenja društvenih mreža, online komunikaciji i zaštiti privatnosti te ovisnosti o društvenim mrežama. Zaključke su prezentirali pred cjelokupnim projektnim timom i gostima iz CARNeta, skrenuvši pažnju na određene aspekte korištenja društvenih mreža i pokazavši dobro znanje o mogućnostima korištenja, ali i o nedostacima tih istih mreža. Učitelji su nakon prezentacija komentirali kakva je politika korištenja društvenih mreža u njihovim državama. Učenici su, na kraju, zaključili da teško mogu zamisliti život bez njih, dok učitelji smatraju da treba dogovoriti jasna pravila o njihovom korištenju u školama.

Srijeda poslijepodne bila je rezervirana za upoznavanje Velikog Bukovca. Kako bi šetnja, uz zabavni i turistički, imala i obrazovni karakter, učenici su tsetnjarebali pronaći određene objekte u selu korištenjem pripremljenih uputa. Od učenika se očekivalo snalaženje na karti i u prostoru, dobro oko za uočavanje detalja te prikupljanje digitalnih sadržaja za izradu filma. Nakon razgledavanja crkve sv. Franje Asiškog u kojoj se nalaze jedne od većih i boljih orgulja u ovome dijelu Europe i komentara o izgledu crkava u njihovim zemljama, bili smo spremni slijediti upute. Naši su gosti imali priliku vidjeti način života ljudi u selu. Posebno su znatiželjno promatrali traktore na ulicama i fotografirali različite motive po dvorištima, a učiteljima su bile zanimljive različite biljke koje ne rastu u njihovom kraju (primjerice, orasi na sjeveru Švedske i bundeve na Cipru). Uz puno razgovora i smijeha, u dva i pol sata šetnje, učitelji su s puno uspjeha svladali neke hrvatske fraze i čitali imena ulica, uspoređujući način života u svojim državama, vrijeme (u Švedskoj je tada bilo -5°C, na Cipru 26°C dok smo mi šetali uz prohladnih 10°C). Razgledavanje je završilo na Eko-etno selu Franje Asiškog, ekološkom imanju gdje su glavne zvijezde bili patuljasti poniji, a domaćini su nas počastili zdravim voćnim grickalicama i ekološki spravljenim voćnim sokovima.

Usporedbe kurikuluma i rezultata upitnika

PA258362Drugi dan međunarodne školske suradnje iznjedrio je rezultate koji se mogu smatrati početkom kvalitetnijeg korištenja interneta. Naime, raščlamba rezultata učeničkog upitnika o korištenju interneta i sigurnosti prilikom korištenja društvenih mreža, koju su zajednički pripremili međunarodni timovi, pokazala je njihove stavove i iskustava o izazovima interneta i društvenih mreža. Budući da upitnici uključuju podatke zabilježene među ispitanicima vrlo udaljenih i različitih kultura od Cipra, preko Hrvatske, Francuske, Italije pa do Švedske, možemo reći da smo prikupili relevantne podatke.

Prva analiza pokazala je da dnevno najviše vremena internet koriste Šveđani, a najmanje Talijani. Uspoređujući odgovore na pitanje „Jeste li bili informirani o pravilima sigurnog surfanja internetom?“, uočili smo da je postotak informiranih u svim zemljama veći od 80 %, ali u raspravi uz to pitanje primijećeno je da učenici nisu sigurni o kojim pravilima se radi te kako i kada ih slijediti. Na upit o izvorima informacija o sigurnom i odgovornom korištenja interneta, većina učenika iz svih zemalja navodi školu, a zatim prijatelje i obitelj. Ti rezultati ujedno stavljaju jasan naglasak na odgovornost i obavezu škole u obrazovanju učenika za primjereno korištenje modernih tehnologija.
PA258361Na upit o korištenju društvenih mreža postotak učenika koji imaju korisničke račune na njima kretao se od 62 % u Francuskoj, 78 % u Hrvatskoj, 79 % u Italiji, 87 % na Cipru do 100 % u Švedskoj.
Analize rezultata upitnika radili su učenici, čime su dobili priliku razgovarati o različitim rezultatima između država te usporediti školska i kućna pravila koja su djelomično i odredila njihove odgovore.

Dok su učenici uspoređivali prikupljene podatke, učitelji su raspravljali o sličnostima i razlikama kurikuluma o sigurnijem korištenju interneta u njihovim zemljama. Iako smo na prvi pogled očekivali poprilično slične planove i programe, razlike među zemljama su poprilično velike. U Francuskoj je Ministarstvo obrazovanja propisalo stroga pravila, načine korištenja pa i zabrane za korištenje interneta i mobilnih uređaja u školama. Njihov kurikulum ne uključuje informatiku kao zaseban predmet, nego je obrađivanje tema o sigurnijem internetu predloženo svim predmetima, dok zapravo ovisi o sklonostima pojedinih učitelja – hoće li ili ne obraditi te teme. Za desetogodišnjake su obavezne lekcije o e-sigurnosti. Njihovi ispiti za „maturu“ uključuju i provjeru digitalnih kompetencija učenika. Zanimljivo je da svaki učenik svake godine potpisuje ugovor o korištenju i ponašanju na internetu.

Na Cipru je temi sigurnijeg interneta posvećeno nekoliko školskih sati u svakom razredu, a njihov pružatelj internetskih usluga objavljuje niz obrazovnih sadržaja o toj temi te priređuje godišnje natjecanje i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Posebnost Cipra je i u tome što Ministarstvo obrazovanja svakom učeniku osigurava 300 € za nabavu računala, no učenici ta računala ne koriste u školama. Posebnih školskih pravila za korištenje i zabranu mobilnih uređaja i interneta nema te to ovisi o pojedinoj školi odnosno učiteljima.
Iako u Švedskoj djeca započinju koristiti internet već u dobi od tri godine, ne postoji nacionalna strategija o korištenju interneta i internetskoj sigurnosti. Većina škola prošla je obuku o IKT-u, a škola naših gostiju sa sjevera Švedske donijela je i svoja pravila o korištenju IKT-a. Njihova je posebnost u tome što s Appleom surađuju na programu unutar kojeg svaki učenik njihove škole dobiva svoje prijenosno računalo i koristi ga cijelo vrijeme boravka u školi (nakon završetka školovanja ga vraća ili otkupljuje). Svaki učenik i njegovi roditelji sa školom potpisuju ugovor o primjerenom korištenju računala. Ovakvim je načinom omogućena nastava „jedan na jedan“, a naši švedski kolege kažu da se sve više javlja ovisnost o internetu jer je učenicima stalno dostupna bežična internetska veza. Ne postoji nacionalna strategija o autorskim pravima, nema posebnih podataka o e-sigurnosti, a tehnika se toliko brzo razvija da se promjene koje donosi ne stignu kvalitetno pratiti. Talijanski kolege ističu da njihovi učenici jako dobro razlikuju školsku mrežu gdje se ponašaju primjereno i poštuju sva dogovorena pravila, ali su privatno potpuno drugačiji.

Kulturološki aspekt

Iako se naš međunarodni projekt bavi internetskim prostorima, programima i mogućnostima, bilo je logično da ga nadopunimo aktivnostima koje se rade s konkretnim IMG_0311materijalom, rukama i potpuno bez tehničkih uređaja. Da bismo gostima približili Hrvatsku, organizirali smo radionicu izrade ukrasnih predmeta od kukuruzovine. Učenici i učitelji su sa zanimanjem i veseljem pratili upute i savjete kreativnih kolegica i uskoro su njihove ruke počele stvarati mala remek djela. Najkreativnija sudionica, koja je uz svoju kukuruznu lutkicu isplela i cijelu priču, nagrađena je domaćom tortom, koju je, naravno, podijelila sa svima. Koliko god je kukuruz uobičajena biljka u Hrvatskoj, toliko je našim gostima bio neobičan pa su zaželjeli da im u sljedeći posjet donesemo kukuruzni kruh.

Goste smo poveli i u obilazak Ludbrega i Varaždina te im tako predstavili povijesne, IMG_9370religijske i turističke znamenitosti našega kraja. Grad Ludbreg omogućio nam je turistički obilazak ludbreških znamenitosti, a gosti su se imali priliku upoznati i s radom Restauratorskog centra.
U naše se aktivnosti uključila i Varaždinska županija gdje je priređen prigodni prijem za sve sudionike projekta, a o našoj je županiji pričala Silvija Ladić, savjetnica za razvojne programe u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije. Uslijedilo je razgledavanje Varaždina, a popodnevni su izlet učenici završili druženjem u neformalnoj šetnji gradom baroka.

Dio naših europskih gostiju, Šveđani i Talijani, družio se s nama i u subotu. Kao dobri domaćini organizirali smo dan pun aktivnosti. Prvi nam je cilj bio kip sv. Vinka, najveći kip tog sveca na svijetu. Jutarnja magla sporo se dizala, rosa nam je lagano natapala cipele, a najsjeverniji su se gosti čudili mnoštvu vinograda kojih u Švedskoj gotovo i nema (nešto malo na jugu, ali kod njih ništa). Susretljivošću gospođe Ruže Zlatar, predsjednice Udruge „Ludbreško sunce“, drugi smo dio druženja preselili u Kuću sunca. Udruga se bavi podizanjem kvalitete života osoba s poteškoćama u razvoju te pomoć njihovim obiteljima.
Za dobro su se raspoloženje pobrinuli članovi tamburaškog sastava LUN MLA, bivši i sadašnji učenici naše škole. Osim pjesme i plesa „Klinček stoji pod oblokom“, koji smo učili prijašnji dan u školi, gosti su naučili još neke hrvatske plesove (s metlom, šeširima…). Uz pomoć roditelja, koji su ugostili naše posjetitelje, te mnoštva učiteljica, koje su pripremile zakusku i deserte, muški dio ekipe bio je zadužen za roštilj što je naišlo na opće oduševljenje. Tako je hrvatska gostoljubivost još jednom došla do izražaja. Kasno poslijepodne pozdravili smo se s gostima i otputili se svojim kućama veseleći se sljedećem druženju u Švedskoj, krajem ožujka. Do tada – „Be smart be safe” 🙂

LLP-logo

Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije.Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorica, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Biti pametniji, biti sigurniji

  1. Povratni ping: Izazov kreativnosti pred nama | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.