Projekt Vijeća Europe Explore and Act for Human Rights

anja_zadravec

Anja Zadravec

Sažetak:

Obrazovanje za ljudska prava danas je nužnost svakog društva. U Hrvatskoj se o obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo govori od sredine prošlog desetljeća, a od 1999. godine uvodi se Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Međutim, istraživanja ne pokazuju zavidne rezultate njegova provođenja, stoga, Ministarstvo od sljedeće školske godine uvodi Građanski odgoj kao izborni predmet. Kako će se poučavati, tko će ga poučavati i s kakvim materijalima, još nije poznato. U ovom će članku ukratko biti prikazan projekt Vijeća Europe pod imenom Explore and Act for Human Rights čiji je cilj postići implementaciju i jačanje ljudskih prava u obrazovnom sustavu, i to boljim razumijevanjem funkcioniranja europskog sustava zaštite ljudskih prava. Možda će upravo rezultat ovog projekta, a to su materijali za poučavanje o ljudskim pravima, biti jedan od mogućih sadržaja novog predmeta Građanski odgoj.

Ključne riječi: Europski sud za ljudska prava, građanski odgoj, ljudska prava, nastavni materijali, Vijeće Europe

Obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo u Hrvatskoj

Važnost obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo već je nebrojeno puta isticana kao nužna pretpostavka stvaranja multikulturnoga i sigurnoga društva u kojem svatko, bez obzira na svoje različitosti i posebnosti, ima jednaka prava. U Hrvatskoj se od jeseni u osnovne škole uvodi Građanski odgoj kao izborni predmet, iako već od 1999. godine postoji Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Program je donijela Vlada RH i obuhvaća dotadašnja iskustva stečena provođenjem takvog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama. Program obuhvaća odgoj za ljudska prava, demokratsko građanstvo, identitetni i interkulturni odgoj i obrazovanje, odgoj za mir i nenasilno rješavanje sukoba, odgoj za održivi razvoj, odgoj za sprječavanje predrasuda i diskriminacije, istraživanje humanitarnog prava i sl. Predviđeno je da se taj program može ostvarivati na nekoliko načina: interdisciplinarno – kroz sve predmete koji obrađuju teme bliske ovim temama, kao izborni predmet, kao izvannastavne aktivnosti u vidu projekata građanskog odgoja te kao izvanškolske aktivnosti, sustavno kroz cjelokupni školski plan i program.

Rezultati istraživanja objavljeni u publikaciji Demokracija i ljudska prava u osnovnim školama: teorija i praksa skupine autora iz 2010. pokazuju kako nastavnici drže kako je priprema učenika za ulogu aktivnih i odgovornih građana/ki jedna od najvažnijih zadaća škole, kako s takvim obrazovanjem treba početi što ranije i kako ga treba u većoj mjeri ugraditi u postojeće nastavne predmete. Istovremeno, u toj pripremi sebe vide kao sekundarne, a roditelje kao primarne čimbenike. Međutim, na postavljeno pitanje u istraživanju „Koliko su načela obrazovanja za demokratsko građanstvo prisutna u obrazovnom sustavu?“ (Batarello,I. et all, 2010. str. 63) samo 50% ispitanih nastavnika potvrđuje da HNOS značajno doprinosi odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo. Gotovo 50% ispitanih nastavnika ne može procijeniti promiče li Prijedlog NOK-a obrazovanje za demokratsko građanstvo. Također, oko 50% ispitanika slaže se da Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo promiče ideju demokratskoga građanstva na primjeren način, a otprilike isto toliko ih ne može procijeniti provodi li se taj program u hrvatskim školama.

Iako su roditelji, obrazovni stručnjaci i sama djeca prepoznali potrebu i želju za obrazovanjem za ljudska prava i demokratsko građanstvo, ipak treba poraditi na metodama i sadržajima kojima bi se to ostvarilo.

Projekt Explore and Act for Human Rights

council_of_europe_logo11Ovaj je projekt pokrenulo Vijeće Europe koje je jedna od najstarijih međunarodnih institucija koja podupire međunarodnu suradnju u promoviranju i zaštiti ljudskih prava. U skladu sa svojom tradicijom djelovanja, pokrenut je i ovaj projekt čiji je glavni cilj postići implementaciju i jačanje ljudskih prava u obrazovnom sustavu boljim razumijevanjem europskog sustava zaštite ljudskih prava i funkcioniranja mehanizama njegove zaštite, kao što je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Na ovom projektu, na inicijativu prof. dr.sc. Vedrane Spajić-Vrkaš (Filozofski fakultet u Zagrebu) i dr. sc. Ivane Radačić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), sudjeluje 10 studenata prava (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i ukupno 10 studentica pedagogije, psihologije i sociologije (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski studiji u Zagrebu). U projekt su uključeni i studenti Sveučilišta u Glasgowu (pravni fakultet) pod vodstvom dr. Jima Murdocha te studenti Više pedagoške škole iz Luzerna pod vodstvom dr. Petera Kirchschlaegera.

Zadatak studenata bio je odabrane slučajeve, koji su dospjeli na Europski sud za ljudska prava, obraditi na način da učenici srednjih škola, na temelju njih, mogu učiti o ljudskim pravima i o europskom sustavu zaštite ljudskih prava. Studenti su radili prema predlošku Vijeća Europe koji se sastoji od dva dijela: pravni dio u kojem se objašnjavaju pravne činjenice i specifičnosti slučaja koji se obrađuje. Taj je dio predviđen za nastavnike kako bi mogli razumjeti pozadinu slučaja prije nego li ga krenu obrađivati. Drugi se dio odnosi na nastavnu jedinicu, plan nastavnog sata (ili nastavnih sati, ovisno o prirodi slučaja) s detaljno razrađenim ciljevima i zadatcima nastavnih aktivnosti, opisom metoda, socijalnih oblika rada, aktivnostima, pripremljenim materijalima za učenike i nastavnike za izvedbu sata, pitanjima za vrednovanje te smjernicama za dodatno istraživanje slučaja. U Hrvatskoj na svakom slučaju rade dva studenta: jedan student prava i studentica pedagogije, psihologije ili sociologije.

Svaki od pravnih slučajeva koje su studenti obrađivali, bio je predmet kršenja jednog od članaka Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tako su, primjerice, neki od slučajeva koje su studenti obrađivali sljedeći: slučaj Oršuš protiv Hrvatske, koji je primjer kršenja članka 2, 1. Protokola Konvencije prava na obrazovanje bez diskriminacije, zatim Šečić protiv Hrvatske, kao primjer kršenja članka 3 Konvencije (pravo na zaštitu od nehumanog i ponižavajućeg ponašanja), članka 14 Konvencije zaštita od diskriminacije, slučaj Lautzi protiv Italije koji je primjer kršenja članka 2, 1. Protokola i članka 9 iz Konvencije – pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijesti te drugi.

Na primjerima tih i drugih slučajeva, učenici će u srednjoj školi učiti o pravima sadržanima u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te o mehanizmima njihove zaštite i funkcioniranju Europskog suda za ljudska prava. Učit će, na njima zanimljiv način, kroz različite aktivnosti kao što su: didaktičke igre, debate, radovi u grupama, u paru, gledanje dokumentaraca i sl. Publikacija sa svim objavljenim nastavnim jedinicama koje naprave studenti iz triju zemalja, Hrvatske, Škotske i Švicarske, trebala bi do kraja godine biti objavljena na stranicama projekta, a u planu je, također, publikacija s radovima studenata iz Hrvatske, na hrvatskom jeziku za hrvatske srednje škole.

Projekt je našim studentima omogućio razvoj profesionalnih vještina, razmjenu informacija i iskustava sa studentima iz Škotske i Švicarske te sudjelovanje na, dosad, dva važna PHLsimpozija kojima je cilj promovirati obrazovanje za ljudska prava: Simpozij Ljudska prava u obrazovanju: Sloboda izražavanja u učionici koji je održan 24. – 25. 11. 2011. u Strasbourgu, a na kojemu su studenti mogli slušati mnoge poznate stručnjake iz ovog područja (Ivana Radačić, Vedrana Spajić-Vrkaš, Mitja Sardoč, Jim Murdoch, Peter Kirchschlaeger, Massimo di Rienzo, Olena Rodionenko i dr.) koji su govorili o iskustvima u svojim zemljama i Simpozij o obrazovanju za ljudska prava – Materijali za obrazovanje za ljudska prava koji je održan u Luzernu 28. 4. 2012. godine, a na kojemu su studenti, iz već spomenutih zemalja, razmjenjivali iskustva rada na ovom projektu iznoseći probleme s kojima su se susretali te tražili odgovore i dogovor s odgovornima za provedbu ovog projekta u svrhu što ranijeg i kvalitetnijeg ostvarivanja projekta.

Ono što slijedi jesu „pilot projekti“ u hrvatskim školama: nastavne jedinice koje su studenti napravili ići će na vrednovanje u školsku praksu gdje će se vidjeti kako zapravo učenici reagiraju na takav nastavni materijal i utvrdit će se problemi i prijedlozi za poboljšanje materijala. Na kraju, nakon provjere u praksi, nastavne će se jedinice objaviti u obliku publikacije, najvjerojatnije u elektroničkom obliku.

Sudjelujući u ovom projektu kao studentica pedagogije, mogu reći da je sama ideja projekta odlična i plemenita, iako se možda čini da učenici srednjih škola (u kontekstu europskog srednjeg školstva to podrazumijeva dob između 11 i 18 godina) ne mogu u potpunosti shvatiti sustav zaštite ljudskih prava koji osigurava Vijeće i Sud u Strasbourgu. Zbog toga studenti nemaju nimalo lak zadatak, trebaju, u što boljoj mjeri, približiti te komplicirane sudske slučajeve učenicima i pokušati postići da učenici razumiju temeljne koncepte bitne za učenje o ljudskim pravima. Posebno mi je iskustvo, kao studentici, bilo sudjelovati na prethodno spomenutim simpozijima i slušati o postignućima na području obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo, kao i imati mogućnost razmjene iskustva s kolegama iz Škotske i Švicarske. Sudjelovanje na ovom projektu svakako je jedno pozitivno iskustvo koje za mene kao studenticu znači priliku za učenje i usavršavanje nekih, već postojećih, kompetencija koje sam razvijala tijekom svog studija. Nadam se da će projekt ostaviti traga i u hrvatskom školstvu te da će sav trud uložen u stvaranje nastavnih materijala prepoznati i nadležni za uvođenje tih nastavnih materijala u srednjoškolske učionice.

Literatura:

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Projekt Vijeća Europe Explore and Act for Human Rights

  1. Povratni ping: Povratak u školu | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.