Nekoliko ideja za razredu nastavu

clip_image002

PROFILOV Newsletter

Vesela abeceda

Stručni skup HPKZ-a, Opatija, ožujak 2012.
Andrea Škribulja Horvat predstavlja razredni projekt
Igrom do čitanja i pisanja
Može li čitanje i pisanje djeci biti veselje i izazov?

Odgovor na to pitanje dobila sam ostvarujući razredni projekt sa svojim prvašićima u nekoliko generacija djece. Projektom Igrom do čitanja i pisanja potiče se razvoj vještina čitanja i pisanja, razvijaju se komunikacijske vještine, socijalne kompetencije i prijateljski odnosi.
Projekt se sastoji od nekoliko manjih cjelina, a ovdje predstavljam jedan njegov dio: VESELU ABECEDU.
Vesela abeceda razredni je spomenar koji ima svako dijete. U njemu se nalaze stranice s imenima djece, poredane abecednim redoslijedom (A – Anita, B – Boris…). Svako dijete ima svoju stranicu spomenara.
Osim stranica s imenima djece sastavni su dio spomenara i stranice naslovljene: škola, roditelji, učiteljica, naši potpisi. Na stranicama slova abecede kojima ne počinju dječja imena nalaze se zagonetke, brojilice, bojalice…
Tijekom usvajanja slova učenici međusobno razmjenjuju spomenare i ispunjavaju „svoju stranicu” u spomenaru svojih prijatelja.
Dakle, može li djeci čitanje i pisanje biti veselje i izazov? Može!
Ostvarujući ovaj projekt djeca su se veselila pisanju i ispunjavanju spomenara, osmišljavanju sadržaja „svoje stranice”, crtanju i bojanju, razmjenjivanju spomenara te čitanju poruka svojih prijatelja.
Izazov im je bilo rješavanje zagonetki i pitalica i osmišljavanje najboljeg rješenja za „svoju stranicu”.
Spomenar su ponosno pokazivali ukućanima i prijateljima iz drugih škola, a roditelji su ga sačuvali kao uspomenu na početak školovanja svoga djeteta. Projekt Igrom do čitanja i pisanja predstavljen je i na stručnom skupu Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora u Opatiji u ožujku 2012. godine.

clip_image004

Sanja Škreblin predstavlja projekt

I prvašići istražuju

„S prvašićima se ne može istraživati”, reći će skeptici. „Premali su”, složit će se neki drugi s njima. „I nisu još ni pravi čitači”, dodat će treći. A tek brojanje… Sve je to istina. Mali jesu, a čitanje i računanje još su u zametku u njihovim glavicama. No i oni mogu biti i pravi mali znanstvenici, samo što za male znanstvenike treba osmisliti i mala istraživanja.

Osobna čistoća tema je koja nam pruža mogućnost vrlo jednostavnog istraživanja. Svakom djetetu u petak damo dvije tablice koje tijekom vikenda trebaju ispuniti.

Prva se tablica odnosi na dnevno održavanje čistoće njih samih i njihova doma. Djeca tijekom jednog dana vikenda prate koliko su puta toga dana oprali ruke, umili se, oprali zube, istuširali se i oprali noge.

OZNAČI CRTICOM U TABLICI SVAKI PUT KADA OBAVIŠ NEKU RADNJU OSOBNE ČISTOĆE.

tablica1

Prate i koliko se puta u njihovu domu taj dan pralo suđe, brisalo stol, melo podove i usisavalo. Svaki put kada je radnja obavljena, u tablicu upišu samo crticu, a navečer ih onda trebaju prebrojiti i upisati broj ponavljanja za svaku radnju.

CRTICOM OZNAČI SVAKI PUT KADA NETKO OD UKUĆANA ČISTI DOM.

tablica2

Drugu tablicu učenici trebaju ispuniti uz pomoć odraslih. U tablicu trebaju upisati koliko puta tjedno odrasli peru kosu, tuširaju se, kupaju se, režu i čiste nokte, obuku čisto donje rublje, čiste hlače i majice. Upišu i koliko se puta tjedno u njihovom domu pere rublje i čiste podovi.

—————————————-

RAZGOVARAJ S UKUĆANIMA I U TABLICU UPIŠI KOLIKO PUTA TJEDNO:

tablica3

tablica4

U ponedjeljak slijedi razredna analiza. Uspoređuju se podaci pazeći pritom da netko ne bude ismijan ili povrijeđen. Izvode se zaključci o tome koliko puta dnevno učenici našeg razreda peru ruke, zube, noge, te koliko se puta dnevno pere posuđe ili brišu podovi u našim domovima. (Učiteljica ili učitelj može izračunati prosjeke ili jednostavno za svaku radnju možemo odabrati broj koji se najčešće ponavlja.)
Zatim se prouče podaci i o tjednom održavanju čistoće, pa možemo odrediti koliko se često pere rublje, čiste nokti i provode sve radnje koje smo proučavali na tjednoj razini.
Analizirajući prikupljene podatke učenici će na zanimljiv i vrlo jednostavan način usvojiti pojmove čistoća i osobna čistoća. Kada se u razgovoru o rezultatima praćenja koristimo još i nazivima doba dana i dana u tjednu, u nastavi smo proveli izvrsnu unutarpredmetnu korelaciju nastavnih sadržaja prirode i društva, a da i ne spominjemo korelaciju s matematikom.
Što se istraživanja tiče, sve su etape prisutne: ishodišno pitanje i plan istraživanja ponudili smo im mi, no učenici sami prikupljaju podatke (povlače crtice za obavljenu dnevnu radnju) i obrađuju ih (broje crtice, međusobno uspoređuju podatke), a zaključak se izvodi zajednički.
Nadam se da će kod većine djece posljedica ovog malog istraživanja biti primjena zaključaka u praksi i bez onog stalnog roditeljskog natezanja: „Jesi li oprala/oprao zube?” Bar na neko vrijeme. clip_image006 

Nataša Svoboda Arnautov predstavlja izvannastavnu aktivnost

Europa u školi

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj često govorimo o pristupanju naše domovine Europskoj uniji. Djeca o tome slušaju u medijima, razgovaraju s roditeljima i starijim članovima obitelji. Zato bi i školska sredina trebala biti okružje u kojem učenici mogu saznati informacije o europskoj tradiciji i sadašnjici.
Upoznajući europske školske sustave susrela sam se praksom koja tijekom jedne školske godine pruža mogućnost upoznavanja jedne europske zemlje. Upoznajući drugačiju kulturu, navike, život ljudi učenici bolje razumiju i svoju tradiciju i običaje. Stoga sam odlučila u školi u kojoj radim osnovati skupinu izvannastavne aktivnosti „Europa u školi”.

Na našim druženjima „putujemo” Europom i upoznajemo se s europskim zemljama. Istražujemo običaje, znamenitosti, način školovanja, tradiciju, kulturu pojedinih naroda.
Djeca se s pojedinim državama i njihovim posebnostima upoznaju istražujući:

slikovne zapise: zemljovide, državne zastave i grbove, fotografije koje prikazuju ljude, gradove, prirodno okruženje, kulturno-povijesne znamenitosti, turističke znamenitosti, znamenite osobe iz povijesti, sporta, kulture i sl.
zvučne zapise: himne, popularnu i narodnu glazba pojedinih zemalja i sl.
audio-vizualne zapise: dokumentarne filmove, obrazovne emisije
tekstualne zapise: časopise, knjige, udžbenike, turističke prospekte
razne predmete koji simboliziraju pojedinu državu: suvenire, nošnje i sl.

U školi često organiziramo tematske izložbe, kvizove znanja, sudjelujemo u raznim priredbama na kojima u glazbeno-scenskim nastupima pokušavamo prikazati i predstaviti bogatu europsku kulturu i tradiciju.

U ovoj školskoj godini odabrala sam dva projekta: Na lijepom plavom Dunavu i Advent u Europi.

Tijek aktivnosti u projektu Na lijepom plavom Dunavu
Na zemljovidu Europe istražili smo gdje su izvor i ušće rijeke Dunav. Pratili smo tok rijeke i tako utvrdili kroz koje države protječe. Te države „označili” smo na zemljovidu tako da smo na prostor države zataknuli državnu zastavu te zemlje. Zastave su učenici nacrtali i obojili na papiriću koji su zalijepili na čačkalicu. Utvrdili smo da Dunav izvire u pokrajini Schwarzwald kod mjesta Donaueschingen na jugozapadu Njemačke. Nastaje od dvije male rijeke Breg i Brigach. Teče prema istoku i protječe kroz: Njemačku, Austriju, Slovačku, Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Rumunjsku, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Nakon puta od 2850 km ulijeva se u Crno more u Rumunjskoj tvoreći veliku deltu na granici s Ukrajinom. Delta Dunava zaštićeno je područje koje je UNESCO 1991. godine označio kao svjetsku baštinu.

Tok rijeke mogli su vidjeti na powerpoint prezentaciji koja prikazuje izvor rijeke i krajolike kroz koje protječe sve do svog ušća.

Djecu je zanimalo što znači riječ Dunav. Istražili smo i saznali da je Dunav ime navodno dobio po Danubiusu koji je bio rimski riječni bog.

Potrudili su se saznati kako Dunav glasi na ostalim jezicima: na njemačkom Donau, na engleskom Danube, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na rumunjskom Dunarea, na hrvatskom, srpskom i bugarskom Dunav.

Nakon što su čuli i istražili osnovne podatke o rijeci, krenuli su u istraživanje nabrojanih država. Dobili su kartu na kojoj su države kroz koje protječe Dunav prikazane samo obrisnim crtama koje određuju granice. Zadatak je bio unutar karte ucrtati Dunav, veće gradove kroz koje protječe i najvažnije znamenitosti država po kojima su prepoznatljive. Naučili su da Dunav protječe kroz nekoliko velikih gradova: Beč, Bratislavu, Budimpeštu i Beograd.
Služi kao prirodna granica na više od 1000 km svog toka. Neke države imaju samo jednu obalu, a druga je na području druge države. To su uočili ucrtavajući rijeku na slijepoj karti. Dunav svojim tokom protječe kroz više klimatskih zona i raznolik okoliš. Zato su na karti zalijepili i fotografije Dunava u pojedinim krajevima. Tako su mogli uočiti raznolikost pejzaža kroz koje Dunav protječe.
Te pejzaže djeca su oslikavala te smo tako u projekt uvrstili i likovnu kulturu.

Johann Strauss mlađi skladao je u 19. stoljeću jedan od najljepših valcera Na lijepom plavom Dunavu. Austrijanci ga smatraju svojom neslužbenom himnom. Ta skladba bila nam je zvučna kulisa tijekom gotovo svih sati rada na projektu. Najhrabriji su odlučili napraviti i plesne korake uz ovu prekrasnu skladbu.

Tijekom rada na ovom projektu koristili smo se slikovnim, zvučnim, audio-vizualnim zapisima poput atlasa, zemljovida, enciklopedija, interneta, turističkih prospekata, fotografija, zvučnih zapisa himni država i skladbi koje potječu iz nabrojenih država. U radu su nam pomogli i neki stručni suradnici. Učitelj plesa djeci je pokazao plesne korake u valceru, učiteljica glazbene kulture nam je pomogla u prikupljanju CD-a s glazbom, a učiteljica geografije nam je ustupila zidne zemljovide Europe i dokumentarne filmove.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja. Tada ćemo ostalim učenicima naše škole prikazati sve što smo istražili i saznali o ovoj predivnoj rijeci. clip_image008 Članci su originalno objavljenu u Profilovom proljetnom newsletteru kojeg možete pogledati na Profilovim stranicama.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u PROFILOV Newsletter i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Nekoliko ideja za razredu nastavu

  1. Povratni ping: Pogled na oazu mira | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.