Osvrt na Državni stručni skup

za stručne suradnike pedagoge iz ugla studentice

svijetlana_skrobo

Svijetlana Škrobo

Od 7. do 9. svibnja 2012. u Osijeku je Agencija za odgoj i obVVV3razovanje organizirala Državni stručni skup za stručne suradnike pedagoge s temom: Profesionalni razvoj u školi – mogućnosti i izazovi, s naglaskom na jačanje unutrašnjih potencijala škole kroz stručno usavršavanje i podršku profesionalnom razvoju. Državni stručni skup održan je u hotelu Osijek, na samoj promenadi uz Dravu te su sudionici skupa u stankama mogli uživati u lijepom vremenu i suncu uz kavu i sok, ali i druga osvježavajuća pića. Smiješak

Na skupu je sudjelovalo 340 stručnih suradnika pedagoga iz osnovnih i srednjih škola VVV6diljem Republike Hrvatske, a neka od predavanja o mogućnostima i izazovima profesionalnog razvoja, stručnom usavršavanju i profesionalnom razvoju održali su prof. dr. sc. Vlatko Previšić, prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović, Darko Tot, dipl. soc. ped., prof. dr. sc. Petar Bezinović, prof. dr. sc. Vlatka Domović, doc. dr. sc. Branko Bognar, izv. prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, savjetnici Agencije za odgoj i obrazovanje, pedagozi iz prakse i drugi.

Uvodnu riječ uputila je prof. Ivana Biljan, viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge, rekavši da je stručno usavršavanje iznimno važno za svaku školu jer VVV4školu čine ljudi. Također, za početak nam je dovela izvrsne goste: učenike glazbene škole u Osijeku koji su nam pripremili ugodnu zabavu, svirajući neka od poznatijih djela. Nakon toga, pozdravnu riječ uputio je i Davor Brust, voditelj odsjeka za školstvo, u ime grada Osijeka i gradonačelnika. Rekao je kako nikad nije vidio toliko puno pedagoga na jednom mjestu i sad mu je izuzetno drago da je uspio prisustvovati skupu i vidjeti to, što je izazvalo pljesak i izmamilo osmijeh na lica brojnih pedagoga. J Nakon njega, obratila nam se predstavnica Osječko-baranjske županije, VVVSvjetlana Rauš, koja je poručila da je potrebno preventivno djelovati i razvijati suradničke odnose među mladima. Sukladno tome, naglasak je na ekipiranju stručnog tima u svim školama – ne samo postojanje pedagoga u školama, već i psihologa, ali i rehabilitatora. Zadnje obraćanje prije početka predavanja imao je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko Filipović, prof., koji je naglasio kako pedagozi imaju svoju posebnu zadaću te da trebaju gledati pozitivno na sve što rade, a isto tako se trebaju što više stručno usavršavati.

Škola koja se vraća svom iskonu, pedagogija prijateljstva

Prvo predavanje bilo je predavanje prof. Vlatka Previšića, koji je započeo govoreći kako nije baš zahvalno govoriti o tako složenoj temi te kako su promjene u hrvatskom školstvu svakako nužne, no one trebaju biti postupne – ne prespore, nego uravnotežene te ne bi smjele izazivati šokove, kako kod učitelja, tako i kod učenika. Ono što je bitno upitati se jest kakva je to današnja škola? Priprema li djecu i mlade za izazove današnjice? Jer živimo u post-tranzicijskom vremenu, a ono traži veliku odgovornost škole, istaknuo je prof. Previšić. Naglasio je da su stručni suradnici, pedagozi, ti koji se moraju rješavati tradicionalnih školskih mitova, ali i prolaznih vrijednosti. Danas je bitno u središte staviti filozofsko pitanje, a to je pitanje pojma cijelog čovjeka. Profesor je istaknuo kako trebamo odrediti koji su to okviri učenja u školi te naglasio kako škola treba biti škola igre, druženja te imati funkciju stjecanja samopouzdanja i samopoštovanja kod djece. Trebamo se pitati kako i što obrazovati i kako i što poučavati? Današnji školski programi su pretrpani, rekao je prof. Previšić. VVV1Nastava treba biti aktivan organizirani proces suradničkog odnosa, dakle učenici bi trebali što više sudjelovati u organiziranju nastave, davati svoje ideje pri stvaranju kurikuluma. Sukladno tome, prof. Previšić smatra da se na fakultete treba uvesti kolegij Pedagogija prijateljstva, koji je na tragu već postojeće Interkulturalne pedagogije. Učenike zamara hladni predavački ton učitelja u kojem nema ni traga prijateljstvu, u kojem učenici osjećaju da su pasivni, a ne aktivni sudionici nastave, a suvremeni kurikulum bi trebao štititi učenika à svrhovito putovanje malim koracima. Problem koji je profesor uočio u našem školstvu jest što je škola usmjerena na kognitivnu stranu, a zanemaruje se ona emocionalna, socijalna i kreativna strana te je to potrebno mijenjati, a oni koji su nosioci tih promjena su obrazovni radnici, istaknuo je prof. Previšić. Nadalje, primijetio je kako se danas obrazovni radnici, među njima i stručni suradnici, boje vlasti te je istaknuo kako u takvom strahu nema mjesta za tražene promjene.

Djelotvorna podrška profesionalnom razvoju učitelja – cjeloživotna perspektiva

Drugo predavanje održala je prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović koja je naglasak stavila na profesionalnu kompetenciju te nam je izvrsno objasnila razliku između početnika i eksperta. Isto tako, prof. Vizek Vidović objasnila je koji su to koraci koji nas vode od početnika do eksperta te koji su pristupi učenju najprimjereniji pojedinom razdoblju profesionalnog razvoja. Navela je rezultate jednog istraživanja s naslovom Učitelji su važni, koje kaže da učitelji doprinose 30% u razvoju dječjih potencijala. To je samo znak da treba što više ulagati u obrazovanje učitelja te se ugledati na druge zemlje koje to rade jer žele da učitelji učinkovitije poučavaju učenike. Postavila je pitanje publici kako razlikuju početnika od eksperta, a jedna pedagoginja odgovorila je kako početniciVVV2 probleme nastoje riješiti na teorijski način, dok eksperti djeluju instinktivno, odnosno poučeni iskustvom. Prof. se složila s time te je dodala kako eksperti imaju i teorijska znanja, ali i iskustvena, dok početnici još nisu dosegli visoku stručnu razinu izvedbe. Neke od osobina početnika koje su navedene: manja količina deklarativnog znanja, površinsko povezivanje informacija, sporost u izboru i primjeni postupka pri rješavanju problema, lošija raspodjela vremena, nisko samopouzdanje, teškoće u snalaženju u novoj situaciji itd. Naravno, osobine eksperta su potpuno suprotne od osobina početnika pa tako oni imaju više samopouzdanja, dubinski povezuju činjenice, brzo izabiru i primjenjuju postupke rješavanja problema te se mogu dobro usmjeriti na problem, navela je prof. Vizek Vidović.

Put od početnika do eksperta sastoji se od nekoliko faza (Dreyfuss, 1986; Fullan, 2001, Huberman, 1995):

0. Laik (osobni potencijal i motivacija za profesiju, neformalne teorije o učenju i poučavanju, idealiziranje profesije, nejasna očekivanja o karijeri)

1. Početnik (kruto pridržavanje naučenih pravila; slaba osjetljivost za okruženje; racionalno odlučivanje na temelju stečenog znanja)

2. Napredni početnik (aktivnost vođena općim načelima izvedenim iz iskustva, percepcija situacije još ograničena; pojedini aspekti i obilježja situacije promatraju se izolirano)

3. Osposobljeni učitelj (aktivnosti djelomice sagledava u dugoročnoj perspektivi; razvija opća načela ponašanja, odlučuje planski, lako rabi standardne i rutinske procedure)

4. Uspješan/iskusan učitelj (sagledava situaciju holistički, uočava bitne aspekte i odstupanja od normale, povezuje iskustva u jedinstven scenarij, polazi od plana ali u djelovanje uključuje i intuiciju)

5. Ekspert (intuitivno i dubinski shvaća situaciju, intuitivno prilagođava spoznaje i vještine trenutačnoj situaciji, analitički pristup samo u novim situacijama, ima spoznaju o mogućem).

Kada je riječ o pristupima učenju, prof. je naglasila da bi škola trebala biti kao zajednica koja uči te da je iskustveno učenje bitno, no da samo iskustvo nije nikog ništa naučilo – treba uključiti i misli, tj. refleksiju. Svoje predavanje završila je indijskom izrekom: „Promjeni se vrata otvaraju samo iznutra.“

Zadnje plenarno predavanje u ponedjeljak, 7. svibnja, održao je Darko Tot, dipl. soc. ped., koji je govorio o strategiji Europa 2020. Rekao je kako je škola jedina institucija koja promovira čestite vrijednosti kao što su rad i sl. Naveo je 5 ciljeva strategije Europa 2020 i EU koji će biti pretvoreni u nacionalne ciljeve: za zapošljavanje, za istraživanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za obrazovanje i za borbu protiv siromaštva. Spomenuo je i konkretne stvari, kao što je omogućivanje prijenosnog računala svakoj školi od strane države, umjesto da se učitelji sami snalaze oko toga. Istaknuo je da je uloga učitelja u ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020 podržavati razvoj osnovnih kompetencija koje će mlade pripremiti za cjeloživotno učenje tijekom kojeg će kroz programe obrazovanja odraslih biti u mogućnosti razvijati i nadograđivati svoje kompetencije. Obrazovanje mora biti usmjereno na mlade, odnosno učenike te ih mora pripremiti za tržište rada i život u 21. stoljeću, istaknuo je.

U utorak, drugi dan skupa, najviše se radilo u sekcijama, odnosno predavanja su bila organizirana u 3 dijela: Jačanje unutrašnjih potencijala škole – podrška profesionalnom razvoju, vrednovanje kao pretpostavka razvoja i Stručno usavršavanje u funkciji profesionalnog razvoja. Ja sam bila u I. sekciji, a popis svih predavanja, kao i cijeli program, možete vidjeti ovdje.

Ako ste htjeli poslušati predavanje prof. dr. sc. Ladislava Bognara u srijedu ujutro, morali ste doći dosta ranije jer se dvorana napunila za tren – toliko da se tražilo mjesto više, s razlogom. Po meni, bilo je to najdirljivije predavanje na skupu i predavanje koje je zasigurno ostavilo najveći utisak kod svih, a to se moglo primijetiti i na licima drugih VVV5pedagoginja i pedagoga jer su nakon predavanja svi brisali suze s lica. Naslov predavanja bio je: Da sam ja pedagoginja, po uzoru na pjesmu Dragutina Tadijanovića – Da sam ja učiteljica. Predavanje je započeo objašnjavajući upravo otkud naziv predavanja te nam je pročitao pjesmu koju je sam napisao, a kasnije je nastavio s povijesnim pregledom pedagoga, odnosno kad se pedagog prvi put pojavio u školama, koja je bila njegova uloga i sl. Iznosio je svoja osobna iskustva, poteškoće s kojima se susretao, no naglasak je bio na tome kako nikad nije odustajao. Na sve moguće načine pokušao je što više motivirati sve prisutne pedagoginje i pedagoge da i oni gledaju pozitivno na svoj rad, da ne provode pedagogiju bez djeteta, da se ne zatvaraju u svoje sobe i čekaju da im dođe dijete ili učitelj, nego neka idu po hodnicima, traže i pomažu kome je pomoć potrebna. Prikazao nam je jedan video o Nicku Vujičiću, osobi koja se rodila bez udova, ali koja je puna energije, elana, volje za životom, koja motivira druge da budu sretni i zadovoljni svojim životom. Svakako preporučujem da pogledate video, makar ovu kratku inačicu, možete ga čak koristiti i u svojim školama, na satima razredne zajednice ili u sklopu nekog od predmeta. Priča je zaista motivirajuća i dirljiva i može vam pomoći, uvijek, kad se osjećate bespomoćno ili nesigurno.

Ovo je bio kratki pregled predavanja koja su meni bili najzanimljivija (ipak sam ja početnik Smiješak ), kao i moj prvi stručni skup pedagoga, a nadam se ne i zadnji. Zaista sam sretna što sam dobila mogućnost prisustvovati skupu jer sam čula puno toga novoga, što će mi pomoći kada se uskoro (nadam se J ) zaposlim, ali i kasnije u životu. Isto tako, srela sam neke od svojih bivših i sadašnjih profesora, neke od asistenata, ali i pedagoginje iz moje osnovne i srednje škole tako da je to još jedna od stvari koja mi se svidjela – imala sam priliku popričati s njima, više ne kao učenica nego kao buduća kolegica.

Iako se nekoliko puta ponavljalo kako je skup pretrpan sadržajima, ja bih zaista rekla da je skup bio bogat sadržajima i svatko tko je htio nešto naučiti, naučio je. Kasnije, nakon predavanja, moglo se naći vremena za šetnju Osijekom i osječkom Tvrđom, za sve one koji su htjeli uživati u lijepom vremenu i razgledavanju grada. Na kraju moram reći da mi je jako drago da je moj prvi Stručni skup pedagoga održan baš u Slavoniji, u Osijeku, u mom kraju, i ispunio je sva moja očekivanja, čak i više!

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Stručni skupovi i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Osvrt na Državni stručni skup

  1. Povratni ping: Najbolji smo | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.