Stručne ekskurzije Društva energetičara Požega

marina_mirkovic

Marina Mirković

Članovi Društva energetičara Požega, među njima i nekoliko nastavnika Tehničke škole u Požegi, dugi niz godina kroz stručne ekskurzije obilaze proizvodna i energetska postrojenja. Posjećene su brojne elektrane u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama. Posebna pažnja posvećena je brizi za okoliš, što članovi prenose na širu zajednicu, a nastavnici učenicima.

Službeni početak rada Društva smatra se prosinac 1974. godine, kada se održao prvi tečaj za energetska zvanja koja su bila potrebna u vođenju energetskih objekata u (tada) Slavonskoj Požegi. Nakon toga dolazi do masovnijeg uključivanja ljudi koji se bave energetikom te 1978. godine organizira se osnivačka skupština uz sudioništvo pedesetak članova. Društvo energetičara tada organizira stručne tečajeve za polaganje ispita energetskih zvanja, kao i stručne ekskurzije. U tom periodu Društvo je posjetilo TE Šoštanj, Tvornicu kotlova Maribor, Šećeranu Osijek, „Đuro Đaković“ Slavonski Brod, TE Osijek.

Rad Društva zamire početkom domovinskog rata, a nastavlja se krajem 1997. godine. Danas Društvo broji 105 aktivnih članova, pretežno strojarske i elektrostruke svih profila zanimanja – od majstora, tehničara i inženjera. Predsjednik Društva energetičara Požega je gospodin Drago Duvnjak, dipl. inž. strojarstva.

Društvo energetičara Požega u svom radu stavlja naglasak na uključivanje mladih. Temeljni zadatak je poticanje i uključivanje osoba energetske struke, sudjelovanje u utvrđivanju prijedloga na području iskorištavanja i upotrebe svih Slika 1vidova energije. Budući da je trend razvoja „zelene“ tehnologije i strategije sve više raširen u Republici Hrvatskoj kao i zemljama Europe, nužno je nastavnike, a potom i učenike pripremiti za nove tehnologije kojim će se postići energetska učinkovitost uz brigu o zaštiti okoliša. Naglasak je na obnovljivim izvorima energije i ulaganjima u izgradnju vjetroelektrana, hidroelektrana, kao i elektrana na drvnu biomasu.

Slika 1. TE Plomin

TE Plomin 2 sa svojih 210 MW instalirane snage sudjeluje s 12,6 % u ukupno instaliranoj Slika 2snazi hrvatskih termoelektrana. Koristi kondenzacijsku turbinu čiji je kondenzator hlađen morskom vodom. Ugljen se kupuje na svjetskom tržištu, dovozi brodovima i istovaruje u plominskom zaljevu. Od luke do odlagališta, ugljen se prevozi cijevnim transporterom u potpuno zatvorenom sustavu.

Slika 2. Razgled postrojenja TE Plomin (2008. godine)

Slika 3Svi kruti ostatci sagorijevanja ugljena, odnosno obrade otpadnih voda, odvoze se kamionima u tvornicu cementa. U blizini elektrane izgrađeno je 5 mjernih stanica za mjerenje kvalitete zraka.

Slika 3. Odlagalište ugljena TE Plomin

Slika 4Termoelektrana Tuzla ima ukupnu instaliranu snagu od 715 MW, a prosječna godišnja proizvodnja iznosi oko 3100 GWh, uz godišnju potrošnju ugljena oko 3,3 milijuna tona.

Slika 4. Termoelektrana Tuzla (posjet 2005. godine)

HE “Đerdap” najveća je hidrotehnička građevina na Dunavu, ukupne dužine 1278 m, koju koriste i održavaju Republika Srbija i Rumunjska prema sporazumu i konvencijama o izgradnji i korištenju.

Snaga elektrane je 1026 MW, a u nju je ugrađeno šest hidroagregata snage po 190 MVA, s Kaplanovim turbinama, čiji je promjer oko 9,50 m.

Slika 5Slika 6
                     Slika 5. Brana HE «Đerdap»           Slika 6. Posjet HE «Đerdap» (2007. godina)

Građani Beča proizvode milijun tona otpada godišnje s godišnjim porastom od 0,6 do 3,5 %. To odgovara količini od 625 kg godišnje po stanovniku. Otpad koji se ne može ni izbjeći ni odvojiti, ekološki se zbrinjava u spalionicama smeća te pretvara u energiju.

Bečka spalionica komunalnog i neopasnog industrijskog otpada nalazi se u centru grada u Spittelauu, ujedno je i gradska toplana, a opskrbljuje jednu čSlika 7etvrtinu grada strujom, grijanjem i toplom vodom. Građevina je u potpunosti prilagođena svim ekološkim standardima, a istovremeno je izuzetno privlačna turistima. Članovi Društva energetičara posjetili su je 2003. godine.

Slika 7. Umjetnost i tehnologija spojili su se u zgradi spalionice smeća u Beču

Umjetnik Friedensreich Hundertwasser, koji je od 1998. radio na njenom redizajnu, stvorio je bajkovitu građevinu višebojne fasade, s terasastim vrtovima, pošumljenim krovovima, neobičnim prozorima, a vizurom grada prevladava tamnoplavi dimnjak s osvijetljenom zlatnom kupolom.

Na lokaciji Vrataruša u zaleđu Senja izgrađen je Vjetropark Vrataruša, koji je po instaliranoj snazi najveći vjetropark u ovom dijelu Europe. Prostire se na 5,8 kvadratnih kilometara, a postavljeno je četrnaest vjetrogeneratora pojedinačne snage 3 MW. Njihova ukupna instalirana snaga iznosi 42 MW. Godišnje proizvodi oko 125 milijuna kWh.  

Slika 8Slika 9
                 Slika 8. Vjetropark Vrataruša         Slika 9. Pokraj vjetroelektrane na senjskoj buri (2009. godine)

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne 2010. godine bila je domaćin predstavnicima Društva energetičara iz Požege. Osnovni Cilj posjeta HE „Rama“ bio je upoznavanje s objektom, posebno načinom njegove izgradnje, ali i uporabe. Prvo mjesto posjeta bio je objekt Brane koja je svojim izgledom i načinom gradnje zadivila goste. Domaćin rukovoditelj HE „Rama“, dipl. inženjer Ivo Dedić goste je u kraćim crtama upoznao s objektom, njegovim radom i značajem kao i s objektom u kojemu je smješten sustav upravljanja i od kojega, tunelom dugim 9,5 km, dolazi voda na turbine koje su smještene u strojarnici na Marinoj Pećini.

Slika 10. Turbina HE «Rama»

Nuklearna energija je i dalje nezamjenjiva za sve države koje imaju velike energetske potrebe, a male prirodne izvore. Posebna dvojba oko nuklearne energije pokrenuta je nakon potresa u Japanu i eksplozije u reaktoru nuklearne elektrane Fukushima Dai-ichi. Od tada je krenula jaka medijska kampanja za globalno odustajanje od atomske energije i zatvaranje postojećih elektrana.

U travnju 2011. godine Društvo energetičara posjetilo je Nuklearnu elektranu Krško.

Domaćini su organizirali predavanje u Kulturnom domu u centru Krškog gdje je smješten informativni centar NE Krško. Nakon pregleda filma o radu elektrane, inženjer Bruno Bach održao je predavanje uz prezentaciju. Prikazani su podatci o izSlika 11gradnji NE Krško i njenim zgradama. Objašnjeni su dijelovi i djelovanje reaktora s rashladnim krugovima, reaktorske posude i gorivog elementa. Prema shemi elektrane objašnjen je način rada. U predavanju, pažnja je posvećena radioaktivnom otpadu i zaštiti okoline.

Slika 11. Predavanje o Nuklearnoj elektrani «Krško»

Nakon predavanja uslijedio je posjet NE Krško. Uz velike sigurnosne mjere i posebne kartic koje omogućuju pristup zgradama i pogonima elektrane, posjetitelji su vođenim obilaskom razgledali klasični – nenuklearni dio elektrane, između ostaloga turbogenerator i rasklopno postrojenje. U obilasku prostora elektrane uočene su turbinska zgrada, zgrada za rukovanje gorivom, privremeno skladište za nisko i srednje Slika 12radioaktivni otpad, reaktorska zgrada i ostale zgrade tehnološkoga procesa. Posjećena je upravljačka soba i objašnjen rad operatera. Obilazak je završio posjetom protočne brane na rijeci Savi u blizini koje je postrojenje za zahvat rashladne vode.

Slika 12. Shema djelovanja NE «Krško»

Godišnja proizvodnja NE Krško prelazi 5 milijardi kWh. Slika 13Priključena je na 400-kilovoltnu mrežu za opskrbu potrošačkih središta u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji. Izgradnja elektrane počela je 1974. godine, a u probni rad krenula je 1981. godine.

Slika 13. Ispred NE «Krško»

U rujnu 2011. godine organiziran je posjet Brodogradilišta „Uljanik“. Domaćin, gospodin Denis Jambrošić iz Uljanikovih Odnosa s javnošću, posjetiteljima je omogućio obilazak pogona i postrojenja brodogradilišta koje djeluje već od 1856. godine. Pulsko je brodogradilište razvilo tehnologiju gradnje trupa iz dva dijela te spajanjem dviju polovica u moru. Uljanikovi stručnjaci projektiraju, sastavljaju i izrađuju različite vrste brodova, među kojima su jaružari na vlastiti pogon koji omogućavaju jaružanje nataloženog pijeska, krutog podmorja, stijena i sličnih taloga morskog dna. Proizvode se i višenamjenski brodovi za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera, brodovi za prijevoz željezničkih vagona, brodovi za prijevoz nafte i naftnih prerađevina te za prijevoz rasutih tereta.

Slika 14Članovima Društva energetičara Požega posebno je bila zanimljiva obrada limova kao i obilazak navoza za porinuće brodova.

Slika 14: Posjet Brodogradilištu «Uljanik»

Uljanik Brodogradilište d.d. utvrdilo je i usvojilo politiku upravljanja okolišem, kako bi se na taj način promoviralo i poticalo primjenu učinkovitih aktivnosti na očuvanju i zaštiti okoliša, poboljšanju kvalitete života te doprinijelo konkurentnosti na tržištu.

Svim nastavnicima, inženjerima koji imaju mogućnosti organiziranja stručnih predavanja i ekskurzija, preporučujem što veće sudjelovanje kako bi stečeno iskustvo prenijeli svojim učenicima, a po mogućnosti, i njih uključili u obilaske pogona i postrojenja. Takvi posjeti trajno ostaju u sjećanju, a neprocjenjivo znanje pruža demonstracija prirode i tehnologije u cilju poboljšanja kvalitete življenja i čuvanja okoliša.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Stručne ekskurzije i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Stručne ekskurzije Društva energetičara Požega

  1. Povratni ping: IT Pogled | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.