Učenje i poučavanje u kurikularnom pristupu:

Akcijsko istraživanje kao stvaralačka praksa učitelja

snjezana_pavic

Snježana Pavić

Sažetak

Od svih oblika stručnih usavršavanja, upravo akcijsko istraživanje dovodi do stvarnih promjena u nastavnoj praksi. Akcijska su istraživanja vezana za problem iz prakse i imagemijenjaju rutinu poučavanja u koju nastavnici s vremenom upadnu. Propitujemo sami sebe, razvijamo samokritičnost i spremni smo promijeniti svoju nastavu.

U radu se razmatra pojam formalnog i neformalnog akcijskog istraživanja, važnost društvenog konteksta te se navodi primjer iz provedenog akcijskog istraživanja kroz poticanje kreativnosti u učenju engleskog jezika.

Ključne riječi: akcijsko istraživanje, formalno i neformalno akcijsko istraživanje, društveni kontekst, kreativnost.

Što je formalno, a što neformalno akcijsko istraživanje?

Akcijsko istraživanje u školi je sustavno istraživanje koje provode učitelji sa suradnicima i učenicima sa svrhom prikupljanja informacija radi unaprjeđenja prakse. Tim se procesom proučava vlastito poučavanje i procesi učenja kod učenika.

Učitelji nesvjesno provode mnoga akcijska istraživanja tijekom svog radnog vijeka, no radi imagese o neformalnim akcijskim istraživanjima. Provode „pokuse“, unoseći izmjene i nove ideje u svoju praksu zbog usavršavanja vlastite nastave. Takva istraživanja nisu sustavna i rezultati nisu nigdje objavljeni te se ponekad pokazuju tek kao primjeri dobre prakse na županijskim vijećima.

Formalno istraživanje podrazumijeva pokazivanje rezultata svoje stručnosti i „proizvodnju“ novih znanja. B. Bognar u svom radu “Ostvarivanje suštinskih promjena u odgojnoj praksi posredstvom akcijskih istraživanja” navodi kako upravo akcijska istraživanja “pružaju učiteljima mogućnost praćenja i objavljivanja rezultata svog djelovanja unapređujući pritom svoju odgojnu praksu te obogaćujući pedagošku teoriju novim stvaralačkim rješenjima”.

Formalno i neformalno istraživanje usporedila sam s plesanjem: da bi se naučilo dobro imageplesati, potrebno je imati dobrog/u instruktora/icu. Potrebno je imati i poticajne partnere u plesu (kritički prijatelji) te svu potrebnu tehničku podršku (ravnatelj i škola). Potrebno je i voljeti ples i plesati i radi sebe (profesionalno usavršavanje) i radi publike (poboljšanje prakse), biti intrizično motiviran/a i sklon/a stvaranju vlastitih koraka (kreativan/a). Neformalan ples plešete samo radi sebe, poboljšavate ga i radite na njemu, možete bez instruktora i nemate namjeru pokazivati svoje plesne korake javnosti.

Dr. B. Bognar, pionir akcijskog istraživanja u Hrvatskoj, bio je moj plesni instruktor. On je dao strukturu, sustavnost i disciplinu plesanju. Konstruktivno je kritizirao moje korake u procesu, čitao moje istraživačke dnevnike, pisao povratne informacije, savjetovao i preporučao literaturu. Ohrabrivao me i istovremeno poticao na razmišljanje, čitanje, pisanje i dolaženje do vlastitih ideja i zaključaka.

Društveni kontekst akcijskog istraživanja

Da biste u potpunosti razumjeli proces akcijskog istraživanja, smatram da ga je potrebno prvo provesti. Na samom početku mora biti jasan problem, tj. izazov, zatim cilj istraživanja, kriteriji kojima ćemo provjeriti ostvarenost rezultata, a koji mogu biti utvrđeni pomoću različitih izvora podataka (radovi učenika, ankete, upitnici, sustavno promatranje), vrijeme ostvarivanja i aktivnosti koje će se provoditi.

U provedbi formalnog akcijskog istraživanje važna je suradnja aktivnog istražiimagevača/čice i voditelja/ice. Naglašavam ulogu voditelja/ice i vođenja: osoba koja je stručna, bavi se akcijskim istraživanjima i može odgovoriti na mnoštvo teorijskih pitanja tijekom istraživanja koja će postavljati učitelj, praktičar. Pitanja koja su se pojavljivala u mojem istraživanju odnosila su se na kreativnost: kako prepoznati, potaknuti, koji su elementi praćenja, gdje u literaturi pronaći nešto više o kreativnosti, zatim pitanja koja se odnose na planiranje i provođenje istraživanja, načine prikupljanja informacija, analiziranje podataka, donošenje zaključaka, interpretiranje rezultata i pisanje izvješća.

Potrebna je i stalna suradnja s kritičkim prijateljem/ima jer sustavno pomažu provedbi istraživanja. Odnos s kritičkim prijateljima jača spremnost na pomoć i međusobno povjerenje, međusobno uvažavanje, slušanje, razumijevanje, usmjerenost na rezultat. Takav imageodnos dovodi do jačanja osobnih, socijalnih i stručnih kompetencija učitelja/ice. Kritički prijatelj ne mora biti osoba koja radi u istoj školi, niti osoba koja predaje isti predmet. Komunikacija i suradnja, a isto tako i poznanstvo s mojim kritičkim prijateljicama, krenulo je preko Moodleovog foruma, virtualnog prostora na internetu, gdje smo dijelile naša iskustva i uzajamno pomagale dati bolji uvid u našu praksu. Osobno sam ih upoznala tek nakon provedenog istraživanja, prilikom predstavljanja naših prezentacija na Pestalozzi konferenciji u Zagrebu.

Moje akcijsko istraživanje u praksi

Provela sam akcijsko istraživanje s učenicima petog razreda u trajanju od pet mjeseci. Problem, tj. izazov od kojeg sam krenula odnosio se na kreativnost u poučavanju glagolskih vremena.

Istraživanje je bilo refleksivno i sustavno. Spontanost i kreativnost pribavili su mi nove uvide i ideje tijekom procesa. U početku nisam imala čvrsti plan o tome kako uključiti gramatiku u kreativne aktivnosti stoga sam očekivala probleme i pitanja te sam odlučila riješiti to „u hodu“. Proces istraživanja bio je proces od tri međusobno isprepletena, uzastopna koraka, a svaki od njih se razvijao i otvarao nova pitanja i poglede. Bile su to, prema glagolskim vremenima: Present Continuous, Present Simple i Past Simple faze.

imageSlika 1. Ciklusi istraživanja (Coghlan and Brannick, 2001; prema McPherson i Nunes, 2002)

U prvoj se fazi javilo pitanje o stvaranju grupa i pitanje kako motivirati učenike da pažljivo slušaju jedni druge. U drugoj sam fazi imala malo veće nedoumice: kako promijeniti uobičajen način postavljanja pitanja koji traži jedan točan odgovor, kako i ocjenjivati li kreativnost te kako osmisliti zanimljive testove. U trećoj sam se fazi bavila govornim i pisanim prezentacijama učenika, kako poticati kreativno pisanje te pitanjem davanja povratne informacije, kao što su kontrolna i informativna retroakcija. Kontrolna retroakcija kaže da je zadaća npr. dobra ili loša. Informativna retroakcija govori što čini zadaću dobrom ili lošom. Neka sam od pitanja mogla sama riješiti, oko nekih sam morala razgovarati s kritičkim prijateljima i čitati literaturu. Neka od pitanja ostala su neodgovorena i tema su mojih sljedećih istraživanja. To su vrednovanje, testiranje, retroakcija. S jednim sam pitanjem krenula u novo istraživanje: Poticanje vršnjačkog vrednovanja i samovrednovanja.

Kreativan pristup u istraživanju

Jasno je da kreativan pristup nije odmah djelovao; bilo je potrebno neko vrijeme da promijenim svoju praksu, da shvatim što uopće kreativnost u nastavi znači – ne odlučujem sama o nastavnim aktivnostima, već u to trebam uključiti i svoje učenike.

Izvor kreativnosti je u djeci, moj je zadatak bio stvaranje uvjeta za oslobađanje te kreativnosti. Morala sam naučiti organizirati proces poučavanja koji učenicima petog razreda omogućava dovoljno vremena, prostora i slobode, tako da imaju uvjete za oslobađanje mašte i za originalnost. Morala sam naučiti, a zatim i pokazati da ne postoji samo jedan točan odgovor, da postoji puno mogućih rješenja, da je svaka ideja dobra i vrijedna, a posebno da na ovom stupnju nije važno ako pogriješe. Krenula sam s grupnim aktivnostima, uključivala višestruke inteligencije, razvijanje talenta i stavljala naglasak na individualne snage učenika – što oni vole i uče s najviše lakoće. Dr. Branko Bognar pomagao mi je da ostanem fokusirana na predmet istraživanja i poticao je moju kreativnost.

imageimage

Mali je broj učitelja koji znaju prepoznati, ohrabriti i potaknuti dječji entuzijazam prema stvaranju ideja i razmišljanja van zadanih okvira. Torrance (1965, str. 304) navodi da u većini razreda dijete koje izražava neobičnu ideju ili nudi neobičan proizvod preuzima i „određeni rizik“. Primjer u provedenom istraživanju je učenik koji je u školu donio grudnjak i periku da bi prezentirao A Day in life of a teacher. Nasmijala sam se originalnosti i iskoristila priliku uvođenja dvije nove riječi na engleskom jeziku. Učenik je dobro procijenio ljudsku kvalitetu odnosa učenika i učitelja te ozračje povjerenja.

Umjesto usađivanja znanja učenike je potrebno poticati i davati im što više mogućnosti za izražavanje vlastitih ideja, otkrivanje znanja i raditi na kompetencijama poput učiti kako učiti, komunicirati, misliti izvan zadanih okvira, učiti u timu, rješavati probleme, razvijati kritičko mišljenje (NOK, 2010).

Naglasak na kompetencijama očigledan je u sljedećem primjeru iz provedenog istraživanja (usvajanje prošlog glagolskog vremena).

U navedenom primjeru učenici su imali mogućnost interdisciplinarnog pristupa (povijest, sport, glazba, film). Omogućeno je samostalno učenje i učenje na temelju suodlučivanja, pružena im je mogućnost izbora sadržaja, metoda i oblika rada (višestruke inteligencije). Takvim pristupom ne jačaju samo kreativnost nego i samopouzdanje, samostalnost, odgovornost. Naglasak je na učenju u timu, na međusobnoj podršci, pomoći i uvažavanju. Neposredni je cilj bio koristiti prošlo vrijeme u engleskom jeziku, ali na kreativan i djeci smislen način.

image

Zaključak

Provodeći istraživanje proširivala sam vlastito praktično znanje, istovremeno učila i poučavala, osmišljavala nastavne postupke za poticanje kreativnosti. Uživala sam u istraživanju kao što uživam i u plesu. Događalo se da glazba ponese i moje učenike i mene; često nismo čuli školsko zvono petkom peti sat i nastavili smo s aktivnostima i sljedeći, šesti sat.

Nastava organizirana tako da sami učenici smišljaju aktivnosti bila je vrlo zanimljiva i poučna učenicima. O tome svjedoče njihove izjave dane u istraživačkom intervjuu na kraju akcijskog istraživanja: „Engleski je super, puno se zabavljamo, radimo puno projekata i puno je bolje od obične nastave. Meni je puno pomoglo.“ , „Meni su sada vremena jasnija.“ (Iz transkripcije intervjua, osobne bilješke, 11. svibnja 2010.).

I za učenike i za učitelje presudna su motivacija i interes u samom procesu istraživanja. Akcijsko istraživanje nije obveza nego izazov, ne provodi se samo radi dobivanja rezultata kojima se nadamo i ne provodi se na učenicima nego s učenicima. Istraživanje može odvesti i u sasvim drugom smjeru. U mojem istraživanju nije postignuto sve očekivano: učenici i dalje čine iste pogreške kao i prijašnje generacije s nastavcima i pomoćnim glagolima u učenju glagolskih vremena. Međutim, učenici su povezali učenje glagolskih vremena sa svojim osobnim iskustvom i životnim situacijama koje su sami stvarali. Postignuto je i neplanirano: veća govorna i pisana izvedba učenika, niska anksioznost i veće samopouzdanje.

Uživala sam u provedbi istraživanja i naučila puno o kreativnosti učenika i kako ih poticati. Također sam razvila tehnike poučavanja i proširila praktično znanje. S obzirom da sam dovoljno intrinzično motivirana, da su me procesi refleksije oduševljavali, hrabrili i poticali na daljnji istraživački rad, smatram da je akcijsko istraživanje izazov koji treba sijati među učiteljima.

Literatura

Bognar B. (2009). Ostvarivanje suštinskih promjena u odgojnoj praksi posredstvom akcijskih istraživanja., Odgojne znanosti, Vol. 11 No 2 (18)
Maggie McPherson, José Miguel Baptista Nunes, (2002) “Supporting educational management through action research”, International Journal of Educational Management, Vol. 16 Iss: 6, pp.300 – 308
Nacionalni okvirni kurikulum, MZOS 2011.
Pavić S. (2010.) Poticanje kreativnosti u nastavi engleskog jezika
Starko, A. J. (2005). Creativity in the classroom: Schools of Curious Delight. New Jersey: Lawrence Erlbaum Associates, Inc., Publishers.
Torrance, P. (1965). Rewarding Creative Behavior: Experiments in Classroom Creativity. Englewood Cliffs: Prentice-Hall.
Akcijsko istraživanje i profesionalni razvoj učitelja i nastavnika, zbornik AZOO 2011.
Stvaralaštvo učitelja

George Orwell: 1984

Što znamo o romanu kojemu dugujemo pojam „Velikog Brata“?

sonja_delimar

Sonja Delimar

Sažetak

Posao je nastavnika književnosti i materinskog jezika razvijati učeničke kompetencije čitanja te pismenog i usmenog izražavanja, a sredstvo koje vodi tom cilju trebala bi biti lektira. Problem je, i svi ga dobro poznajemo, što naši učenici pod utjecajem suvremene tehnologije koja im nudi neograničenu količinu zabave ne vole čitati lektiru. Izazov je pronaći lektiru koju će učenici voljeti čitati, u kojoj će naći dovoljno motivacije da drugačije (kritički) pristupe suvremenoj tehnologiji s kojom žive ili čak tu zabavnu, i učenicima omiljenu, tehnologiju upotrijebiti kako bismo njihovu pozornost skrenuli i na dobru knjigu. U sljedećem tekstu govorimo o spoju takve lektire i tehnologije, zašto je i kako ponuditi učenicima te predstavljamo neke rezultate bavljenja njome.

Ključne riječi: lektira, George Orwell: 1984, kompetencija čitanja, razumijevanje pročitanoga, odnos jezika i mišljenja, obrazovanje za kritičko razmišljanje, slobodna aktivnost, kviz.

Zašto se truditi motivirati učenike da čitaju?

O važnosti i nužnosti čitanja beletrističkih djela (lektire) u srednjoškolskoj dobi jedva da je potrebno govoriti. Čitanje je neizmjerno važno za ovladavanje jezikom, a u Nacionalnom kurikulumu (Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje) na 31. stranici, kada se govori o jezično-komunikacijskom području obrazovanja, piše: „Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je svim ostalim područjima i predmetima tijekom odgoja i obrazovanja (…). Ovladanost jezikom (poglavito materinskim, ali i drugim stranim jezikom) temelj je za učenje tijekom cijeloga života. Kao sredstvo izražavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni, duhovni, društveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaženje i napredovanje u osobnomu životu i široj zajednici te odgovorno djelovanje u društvu i prirodi.“

Problemi koji su nam svima poznati

Ipak se svi nastavnici književnosti susreću s problemom motiviranja učenika za čitanje lektire i obogaćivanje svoga jezika. Svi znamo da učenici lektiru doživljavaju nezanimljivom i da je gotovo nitko ne čita iz zadovoljstva i užitka, a to je vrlo zabrinjavajuće ako se ima na umu Schopenhauerova izreka da ono „što proturječi srcu, ne ulazi u glavu“.

U predgovoru svoje knjige U obranu čitanja (U obranu čitanja: Čitatelj i književnost u 21. stoljeću, Algoritam), Meta Grosman, autorica koja se desetljećima bavi proučavanjem čitanja i usvajanja književnosti, napisala je ono što i nastavnici primjećuju – da se, unatoč sve češćim upozoravanjima na važnost čitateljske sposobnosti i šire pismenosti, u cijelom svijetu primjećuje opadanje pismenosti, a uz to i znatno smanjenje zanimanja za čitaimagenje beletristike, kao i smanjenje samoga društvenoga ugleda književnosti. Tako je i kod naših gimnazijalaca sve češća pojava neznanja dubinskog čitanja teksta i nejasnog izražavanja složenijim rečenicama, što je, naravno, posljedica toga da oni sve manje čitaju književna djela. Premda smo svi svjesni da ne možemo učiniti ništa da smanjimo kobni utjecaj tehnološkog razvoja koji nudi neograničene količine zabave (vizualno potpomognute priče, glazba, videoigre) i time utječe na smanjenje zanimanja za čitanje, moramo nastojati našu nastavu čitateljskih sposobnosti učiniti što privlačnijom našim učenicima. Na imagesreću, ima kvalitetnih lektira koje, ako se učenicima ponude na odgovarajući način, još uvijek privlače njihovu pozornost. Kao moguće rješenje sve se više spominje i davanje učenicima mogućnosti da čitaju lektiru po svom izboru jer je iznimno važno da oni tu lektiru pročitaju cjelovito, uživajući u njoj i uklapajući je u svoja iskustva (Vidi: Meta Grosman: U obranu čitanja, Algoritam, Zagreb, listopad, 2010.).

Koju lektiru ponuditi i kako motivirati učenike za čitanje?

Uvjerili smo se da je jedna od lektira koju će učenici čitati s uživanjem i uzbuđenjem Orwellova knjiga 1984. o kojoj je već bilo riječi u Pogledu kroz prozor u vezi s tipičnim problemima u nastavi pismenosti: poveznica na članak.

Kako bismo učenike motivirali za čitanje, možemo ih pitati što misle o emisiji Big Brother (o kojoj svi nešto misle, iako se nadamo da je ne prate redovito) i znaju li odakle potječe taj pojam „Velikog Brata“ te koje su mu konotacije, kao i jesu li ikada čuli za izraz newspeak.

Nedavno smo u novinskom članku mogli čitati o zabrinutosti stručnjaka jer britanski tinejdžeri u svom svakodnevnom govoru koriste tek oko 800 riječi (književnost ne čitaju, ne dopisuju se, komuniciraju kraticama) i postoji bojazan da oni neće biti sposobni obavljati imagesvoje buduće radne zadatke. Njihov je govor nazvan teenspeek (Poveznica na članak o tinejdžerima u Velikoj Britaniji) prema Orwellovu newspeaku ( u 1984., osiromašeni jezik koji nastaje po nalogu Partije i totalitarnog sustava kojim se želi kontrolirati mišljenje pojedinca i spriječiti Misaoni zločin, najtežu vrstu zločina u tom društvu, ograničavajući mišljenje pojedinca osiromašivanjem jezika koji pojedinac smije koristiti). Pretpostavlja se da je sve siromašniji rječnik tinejdžera rezultat suvremene komunikacije (Facebook, MySpace, različiti blogovi, forumi, elektronička pošta ili SMS). Kao nastavnica književnosti i jezika nastojim staviti naglasak na dio knjige koji govori o tome kako je želja svakog totalitarnog sustava kontrolirati jezik pojedinaca kako bi lakše kontrolirao što ti pojedinci misle, odnosno na koji način osiromašeni jezik može ograničiti mišljenje pojedinca i kako oni koji ne rade svjesno na obogaćivanju svog jezika sami pristaju na takav proces. Učenicima je naročito bliska tema gubljenja privatnosti u današnjem svijetu koji je sa svih strana nadziran pa je zanimljivo vidjeti kako oni doživljavaju načine kontroliranja pojedinca u današnjem svijetu i uočavaju li suvremenost romana (pitanja za raspravu: Pokušaj aktualizirati djelo – koja su Orwellova predviđanja ostvarena u današnjem svijetu? Navedi oblike kontrole pojedinca u današnjem društvu – npr. kamere, kartice, birokracija, škola, policija, tajne službe, kontrola elektroničke pošte, kontrola korištenja interneta…).

Ako nam je namjera osvijestiti učenike za kritičko mišljenje, roman je sa svojom kritikom nametnute i sveprisutne ideologije savršen izbor, a nije nevažno da nam nudi zanimljivu i uzbudljivu priču.

Konačno, roman nam pokazuje na koji način svaki totalitarizam nastoji kontrolirati jezik pojedinca i kako se jezik pojedinca i njegovo mišljenje mogu reducirati ( s gledišta nastavnika jezika i književnosti to je najbitnija tema) i zato je izvrstan ako učenicima želimo osvijestiti na koji su to način “granice našega jezika ujedno i granice našega svijeta”.

Ako im ponudimo grubu antiutopiju Georgea Orwella (tinejdžeri su u svojoj pobuni protiv utemeljenih vrijednosti i autoriteta često skloni mračnim i bizarnim temama) u kojoj mogu pročitati ovaj ulomak: “Novozbor se doista razlikovao od većine drugih jezika po tome što mu je rječnik svake godine postajao sve manji umjesto sve veći. Svaka je redukcija bila dobitak, jer što je manje bilo područje izbora, to je manja bila napast da se razmišlja”, to bi moglo snažno djelovati na razvijanje svijesti naših učenika o potrebi obogaćivanja vlastitog jezika ako žele obogaćivati proces svog mišljenja. Naši učenici i u današnjem svijetu tehnologije i Facebooka, žele biti misleća bića i vole kad im priznamo ravnopravnost u procesu promišljanja i tumačenja svijeta. Tada su voljni i poslušati naše preporuke o čitanju lektire.

Kako obraditi lektiru?

Imajući na umu sve navedene značajke Orwellova romana (koji nije u popisu obvezne lektire), odlučila sam naći način da taj roman obradimo izvan redovne nastave – na satovima razredne zajednice ili (u budućnosti) u okviru slobodne aktivnosti čitateljskog kluba.

Svaki je učenik dobio (izvukao) jedno pitanje / temu na koju se morao usmjeriti tijekom čitanja, a zatim o njoj napraviti kratko izlaganje ili prezentaciju. Svi su učenici bili upoznati sa svim temama kako bi unaprijed bili svjesni složenosti tematike koju roman nudi i kako bi prepoznali važne teme kad na njih naiđu. Nakon što su svi učenici pročitali djelo, svi su dobili priliku za kratko izlaganje. Glasno smo pročitali najdojmljivije ulomke. Učenici su dobili zadatak da svaki od njih osmisli nekoliko pitanja za kviz. Na kraju smo pitanja objedinili u kviz čije rješavanje zahtijeva vrlo detaljno poznavanje djela.

Kviz smo obradili u papirnatoj formi i u formi PowerPointa s ponuđena 4 odgovora od kojih je samo jedan točan. U međuvremenu, kad je nastajao ovaj članak, autorica je, zahvaljujući Pogledu kroz prozor (poveznica na članak) i kolegici Lidiji Kralj, naučila koristiti i kviz s uporabom više računalnih miševa i jedva čeka da tu mogućnost iskuša i u razredu.

Prilažemo pitanja za analizu i interpretaciju romana, nekoliko videozapisa čitanja najdojmljivijih ulomaka (čita ih učenik 3. razreda) kao i sve raznovrsnosti kviza u kojemu želimo svim čitateljima da uživaju!

Stručni skupovi Sigurnost i zaštita djece na internetu

viktorija_hrzica

Viktorija Hržica

Krajem lipnja, za učitelje i nastavnike informatike i računalstva, održani su međužupanijski stručni skupovi s temom Sigurnost i zaštita djece na internetu koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek. Skupovi su održani 27. lipnja u Lužanima za Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju, 28. lipnja u Josipovcu za Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju te 30. lipnja u Vukovaru za Vukovarsko-srijemsku županiju. Na skupovima je prisustvovalo više od 200 učitelja i nastavnika.

tamaraS osnovama Informacijske pismenosti i vrednovanjem informacija – prisutne je upoznala savjetnica za stručne suradnike knjižničare Tamara Zadravec, prof. Kroz svoje izlaganje te kroz rad u skupinama, prisutne je uputila u samu srž problema i vrlo uspješno ih pozvala na suradnju sa školskim knjižničarom.

ivanaMediji kao odgojno sredstvo i sredstvo zlostavljanja – bila je tema s kojom je prisutne upoznala Ivana Biljan, prof., viša savjetnica za stručne suradnike pedagoge. U svome izlaganju iznijela je mnogo podataka vezanih uz temu popraćenih iskustvom i posebno skrenula pozornost na dvostruku ulogu medija u našim životima, ali i životima naše djece.

S temom Djeca i mladi u riziku društvene mreže – prisutne je updarkooznao gospodin Darko Ćorković, MUP, Policijska uprava Osječko-baranjska. Prisutni su upoznati s predostrožnim programima i aktivnostima koje provodi policija te s osobama u njihovim županijama koje se bave ovim područjem. U svome je predavanju gospodin Ćorković iznio mnoštvo podataka, ciljano po županijama te je prisutne upozorio na određene zakone i zakonske odredbe kojih se djelatnici u školama trebaju pridržavati i kome se, u slučaju potrebe, mogu obratiti.

Poslije ovih izlaganja na red je došlo izvanredno predavanje gospodina Tomislava Ramljaka, tomislavpredsjednika Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. U svome predavanju Mogućnost zaštite djece od neprimjerenih sadržaja na internetu koje nudi Centar za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, gospodin Tomislav Ramljak upoznao je prisutne s aktivnostima Centra te ponudio neka rješenja koja mogu pomoći učiteljima, ali i roditeljima kako bi se smanjile opasnosti kojima su djeca izložena na internetu.

Primjeri iz prakse

Na skupovima su prikazani uspješni primjeri iz prakse, koji su imali za cilj potaknuti prisutne da u svojim školama osmisle predostrožne programe i pridruže se obilježavanju sljedećeg Dana sigurnijeg interneta.

Kako je izgledalo na skupovima, donosimo vam kroz foto-albume.

 

Skup je bio izuzetno koristan i dobro prihvaćen, što je vidljivo iz vrjednovanja:

tablica1

tablica2

Prenosim neke od izjava sudionika:

Tijekom skupa ostvari-la/o sam svoje profesionalne ciljeve…

  • upoznat sam s temama koje su primjerene i važne za rad u školi (rad s djecom i mladima)
  • upotpunio sam svoje znanje vezano za sigurnost djece na internetu, oblike prijetnji, savjete za predostrožnost i sl.
  • dobila sam neke nove ideje za nastavu, SZU, nastavničko vijeće
  • tema je jako zanimljiva i korisna za naš rad, predavači su bili izvrsni
  • saznala sam načine sigurnijeg korištenja interneta, zaštite djece pri korištenju mreže, kako riješiti probleme, prijaviti zlostavljanje, program SINI
  • unaprijedila sam znanje vezano uz mogućnost zaštite učenika od neprimjerenih sadržaja, radnji i osoba
  • dublje sam analizirao utjecaj medija, korištenja društvenih mreža bez nadzora i dr.
  • s većom pozornošću ću pratiti rad učenika na internetu, a pogotovo sudjelovanje na Facebooku
  • informiranje o sadržajima važnim za nastavu i odgojnu praksu
  • ugodna atmosfera i poticajna okolina.

Najviše mi je koristilo…

  • niz informacija o načinu zaštite djece i privatnog područja života od negativnih strana medija
  • čuti preporuke i savjete gospodina Ramljaka (CNZD) i gospodina Ćorkovića (MUP)
  • iskustvo drugih – njihovi pogledi na određene pojave i događanja o kojima sama nisam razmišljala, rješenja problema koje su predložili
  • podatci dobiveni od pripadnika MUP-a
  • suradnja s MUP-om
  • primjeri iz prakse
  • vježba u grupama
  • informacije o štetnostima i putovima zlouporabe interneta prema djeci
  • predavači izvan sustava MZOŠ – policija, udruge, radi proširenja kontakata i područja rada na predostrožnosti nasilja na internetu.

U svom daljnjem radu mislim da je moguće…

  • više upoznavati djecu, roditelje i ostale nastavnike o štetnostima i opasnostima na internetu te nastojati zaštititi djecu
  • primijeniti neke dobivene informacije u radu i prijenosu informacija roditeljima, kolegama i učenicima
  • trajno obrazovati učenike, roditelje, nastavnike o sigurnosti i zaštiti djece na internetu
  • organizirati u svojoj nastavi predavanje Sigurnost i zaštita djece na internetu na ovaj način
  • iskoristiti većinu savjeta kako bi se poboljšala sigurnost učenika. Prvenstveno propitati njihova iskustva kako bih se znala postaviti ubuduće
  • više brinuti o vremenu koje učenici provedu u pretraživanju i korištenju računala
  • „Dugotrajan boravak u igri računalom je zločin prema svom slobodnom vremenu i napredovanju – moderno ropstvo ne samo danas nego i sutra“.
  • veća suradnja s policijskom upravom, odsjekom za predostrožnost – organiziranje predavanja u školi za djecu i roditelje
  • informirati roditelje o bitnim sadržajima na roditeljskim sastancima. Osmisliti i bolje obraditi sigurnost na internetu kroz nastavu
  • uklopiti u sate razrednika i roditeljske sastanke osobe iz MUP-a na temu Sigurnost na internetu.

CARNetove vijesti

CARNet

CARNet

Petnaest godina CARNetovog CERT-a

Dana 19. srpnja prije petnaest godina, u okviru Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet, uspostavljen je CARNetov Computer Emergency Response Team (CERT). Cilj uspostave CARNetovog CERT-a, kao i CERT-ova u drugim zemljama, bio je prikupljanje podataka o računalno-sigurnosnim incidentima i njihovu rješavanju surađujući s mjerodavnim institucijama u Republici Hrvatskoj te podizanju svijesti društva o važnosti računalne sigurnosti u cjelini. Više

CARNetov studijski posjet privukao prijave sudionika širom Europe

Iako je CARNetova prijava za studijski posjet prošle godine prihvaćena na natječaju u okviru Programa za cjeloživotno učenje Europske komisije, bila je potrebna prijava potrebnog broja polaznika kako bi se studijski posjet doista održao. Više

Radio Student dostupan preko IPv6 protokola

Dana 30. 5. 2011. CARNet je putem IPv6 protokola pokrenuo redovito emitiranje Radio Studenta, dostupnog na ovom linku (samo IPv6!). Više

Nova usluga automatske provjere ranjivosti

Nacionalni CERT nudi uslugu automatske provjere ranjivosti vlasnicima internetskih usluga u Republici Hrvatskoj koji posjeduju svoju poslužiteljsku i mrežnu infrastrukturu. Usluga provjere ranjivosti nije predviđena za CARNetove ustanove članice ili tijela državne uprave. Više

Vijesti iz Delegacije Europske unije

delegacija_EU

Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj

2. Dani EU fondova

U organizaciji Ministarstva financija i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (slika1SAFU) u Zagrebu su 4. i 5. srpnja održani 2. Dani EU fondova. Cilj događanja bio je informirati sve zainteresirane posjetitelje o mogućnostima korištenja sredstava iz aktualnog IPA pretpristupnog programa kao i budućih fondova EU-a kroz individualne razgovore sa stručnjacima na info pultovima te podijeliti znanja i iskustvo o pripremi i prijavi projekata s potencijalnim korisnicima sredstava EU-a. Infopultevima su bile predstavljene sve komponente programa IPA, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova, SAFU te Delegacija Europske unije i Informacijski centar EU-a. U sklopu Dana EU fondova predstavljeno je i drugo izdanje publikacije Hrvatska u Europi, Europa za Hrvatsku koja donosi pregled provedbe i mogućnosti korištenja pretpristupnih programa EU-a u Republici Hrvatskoj.

Više na stranicama Delegacije, Ministarstva financija i SAFU-a.

Foto natječaj na temu sigurnih i zdravih radnih mjesta

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pokrenula je foto natječaj na temu sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu, a posebaslika2n fokus je na prevenciji rizika. Cilj je pokazati na koje načine poslodavci i zaposlenici mogu zajedničkim naporom spriječiti ozljede i bolesti vezane uz radno mjesto. Natječaju mogu pristupiti i profesionalni i fotografi amateri, a radovi se moraju predati do 31. kolovoza 2011. Najbolje radove odabrat će međunarodni žiri profesionalnih fotografa i stručnjaka na području zdravlja i sigurnosti. Dobitnik prve nagrade osvojit će €3.000,00, a druga i treća nagrada iznose €2.000,00, odnosno €1.000,00.

Više na stranici: www.osha-photocompetition.eu.

 

Natječaji za financijsku potporu

Tehnička pomoć u poslovnim statistikama i izrada dokumentacije o kvaliteti podataka

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje objavila je natječaj za pružanje tehničke pomoći u poslovnim statistikama i izradi dokumentacije o kvaliteti podataka. Projekt je osmišljen za provedbu strategije koja je usmjerena na sljedeća prioritetna područja: pripremne aktivnosti za uspostavu sustava kvalitete dokumentacije o kvaliteti podataka te na poslovne statistike, koje se pak sastoje od sljedećih potprojekata: energija, kratkoročne statistike i poslovne statistike (MEETS ). Prijaviti se mogu pravne osobe, međunarodne organizacije te pojedinci pod posebno propisanim uvjetima samog natječaja.

Rok za podnošenje prijava je 24. kolovoza 2011., a detalje možete pronaći ovdje.

Unapređivanje mobilnosti osoba koje rade s mladima sa svrhom učenja te pružanja podrške mladim nezaposlenim osobama

Izvršna agencija za obrazovnu, audiovizualnu i kulturnu politiku (EACEA) objavila je poziv na natječaj za nevladine organizacije te lokalna i regionalna javna tijela. Svrha natječaja je poticanje mobilnosti osoba koje rade s mladima te stjecanje novih vještina i sposobnosti s
ciljem obogaćivanja vlastitog iskustva u području rada sa mladima te jačanja kapaciteta organizacija uključenih u projekt. Prijaviti se mogu samo neprofitne organizacije: nevladine organizacije na razini Europe koje imaju članice iz barem osam zemalja u kojima se provodi program Mladi na djelu, te javna tijela regionalne ili lokalne razine.

Rok za podnošenje prijava je 1. rujna 2011.., a detalje možete pronaći ovdje.

Stručna praksa za studente u okviru programa Erasmus

Natječaj se odnosi na stručnu praksu studenata Sveučilišta u Zagrebu u inozemnoj ustanovi u državama članicama Europske unije u ak. god. 2011./2012. Mobilnost može trajati od 3 do 12 mjeseci. Važeće razdoblje u kojem se može realizirati aktivnost mobilnosti unutar programa Erasmus u akademskoj godini 2011./2012. je 01.06.2011. do 30.09.2012. Stručnu praksu studenti mogu obavljati u tvrtkama, ustanovama, organizacijama i ostalim subjektima koji imaju status pravne osobe, isključivo u državama članicama EU-a. Stručnu praksu nije moguće obaviti u zemljama koje nisu članice EU-a. Mogu se prijaviti redoviti i izvanredni studenti preddiplomskog, diplomskog ili poslijediplomskog studija, osobe sa statusom izbjeglica, osobe bez državljanstva ili s registriranim stalnim boravištem u Republici Hrvatskoj.

Rok za podnošenje prijava je 15. rujna 2011.., a detalje možete pronaći ovdje.

EU projekti u Hrvatskoj

Jačanje antikorupcijskih aktivnosti Carinske uprave Svečanost zatvaranja i prezentacija rezultata IPA 2008 twinning light projekta „Jačanje antikorupcijskih aktivnosti Carinske uprave“ održana je 22. srpnja u Informacijskom centru Europske unije. Cilj ovog projekta vrijednog 230.000 euslika3ra bio je osigurati učinkovitu provedbu antikorupcijskog zakonodavstva. Projekt je pružio značajnu podršku Carinskoj upravi Ministarstva financija kako bi u potpunosti mogla provesti Antikorupcijski program te uskladiti sustav sprječavanja korupcije sa standardima EU-a. Partner u provedbi ovog projekta bila je Porezna agencija Kraljevine Španjolske. Šef odjela za provedbu projekata Delegacije EU-a, Richard Masa, naglasio je da su postignuti važni koraci hrvatskih institucija u borbi protiv korupcije, te je dodao da je borba protiv korupcije bila jedna od najvažnijih točaka u ispunjavanju mjerila u poglavlju 23 (Pravosuđe i temeljna prava) u pristupnim pregovorima Hrvatske s EU-om. Također je naglasio da će konkretne mjere u borbi protiv korupcije podići razinu povjerenja građana u institucije.

Više na stranicama Delegacije i www.carina.hr.

e-Poslovanjem do veće konkurentnosti

IPA projekt „e-Poslovanje – Poboljšanje poslovne konkurentnosti putem elektroničkog pslika4oslovanja“, vrijedan preko 1,5 milijuna eura, predstavljen je 5. srpnja u Informacijskom centru Europske unije. Cilj ovog projekta koji je započeo u svibnju 2010. je poboljšati konkurentnost malih i srednjih poduzetnika povećanjem razine svijesti o važnosti elektroničkog poslovanja i trgovanja te povećanje korištenja elektroničkih alata u poslovanju kako bi se povećala mogućnost uspjeha na lokalnom i globalnom tržištu. Rezultati ostvareni tijekom dosadašnje provedbe su: odabrano je 10 poduzetničkih potpornih institucija za suradnju na projektu, pokrenuta je web stranica www.eposlovanje.eu, izrađeni su materijali za radionice i treninge, te je educirano 120 trenera za e-poslovanje usmjerenih ka usavršavanju elektroničkog poslovanja.

Više na stranicama Delegacije i www.eposlovanje.eu.

Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO)

Završna konferencija projekta „Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira” održana je slika56. srpnja u Zagrebu. Naslanjajući se na Europski kvalifikacijski okvir (EKO), Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je instrument za koordinaciju i povezivanje svih dijelova kvalifikacijskog sustava Republike Hrvatske, koji pruža temelj za jasnoću, pristupanje, stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, pazeći na interese pojedinca i društva. Projekt, financiran s 1,468,000 eura iz IV. komponente programa IPA – Razvoj ljudskih potencijala, je imao za cilj osigurati neprekidno poboljšavanje obrazovnog sustava u Hrvatskoj u pogledu prenosivosti i priznavanja kompetencija i kvalifikacija u skladu s potrebama tržišta rada na nacionalnoj razini / razini EU-a, kako bi se podržao sustav
transparentnosti i mobilnosti kao i zapošljivost hrvatskih građana.

Više na stranicama Delegacije.

Aarhuškom konvencijom do demokratskog društva

U Zagrebu je 9. lipnja pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića održana međunarodna konferencija „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana” koja jslika6e okupila stotinjak sudionika iz devet zemalja regije i Europske unije. Kroz panele i stručne rasprave predstavnici vlada Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Srbije govorili su o dobrim i lošim primjerima primjene Aarhuške konvencije i njezina tri stupa, a to su pravo pristupa građanima na informiranje, pravo javnosti na sudjelovanje u procesima donošenja odluka i pristup građanima pravosuđu u pitanjima okoliša. Europski stručnjaci okolišnog prava analizirali su trendove i dobre prakse iz Europske unije. Projekt „Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana’’, u sklopu kojega je organiziran i ovaj događaj, GONG provodi od početka 2010. godine zajedno s pet partnerskih udruga.

Više na stranicama GONG-a.

Zaštita okoliša prekograničnog područja

Sporazum o partnerstvu za projekt „Remedisanus“ potpisan je 20. lipnja. Projekt vodi Krapinskozagorska županija zajedno s hrvatskim i slovenskim partnerima – Zagorskom slika7razvojnom agencijom i Gradom Zaprešićem, Općinom Brežice, Općinom Sevnica, te slovenskim Institutom za okoliš i prostor. Glavni cilj projekta je zaštititi okoliš i očuvati prirodna i kulturna bogatstva prekograničnog područja te doprinijeti općoj zaštiti okoliša prekograničnog područja kroz mijenjanje postojećih navika štetnih po okoliš. Ukupna vrijednost projekta je 1,1 milijun eura, a sufinancira se iz Operativnog programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007.–2013. Aktivnosti koje će se provesti u sklopu ovog projekta su sanacija divljih odlagališta (30 odlagališta otpada s hrvatske i 30 sa slovenske strane), realizacija remedijacijskih pilot-projekata na području pet saniranih divljih odlagališta otpada (dva s hrvatske i tri sa slovenske strane), radionice za djecu vrtićke dobi (mogućnost ponovne uporabe otpadnih materijala za izradu igračaka), te edukacija osnovnoškolaca u sortiranju otpada.

Više na stranicama Zagorske razvojne agencije.

Najave događanja

5. RUJNA 2011.
EU Konferencija o mladima
Varšava

8. do 15. RUJNA 2011.
Tjedan cjeloživotnog učenja 2011.
Diljem Hrvatske

12. RUJNA 2011.
Konferencija o e-volontiranju
Varšava

21. RUJNA 2011.
Međunarodni dan mira
Diljem svijeta

16. – 22. RUJNA 2011.
Europski tjedan mobilnosti
Diljem Europe

26. RUJNA 2011.
Europski dan jezika
Diljem Europe