Bajkovit sat hrvatskog jezika

elena_kovacic

Elena Kovačić

imageMašta je važnija od znanja, rekao je, ni manje ni više, jedan od najvećih znanstvenika ljudskog roda, Albert Einstein. Mašta se, između ostalog, razvija čitanjem, slušanjem i pričanjem bajki. Bajke su važan dio djetinjstva i već generacijama očaravaju djecu nudeći im priču koja ih ponese u svijet mašte. One su prvi djetetov dodir s književnošću. Lijepim rečenicama i stalnim moralnim porukama na najjednostavniji način uvode dijete u svijet te promiču dobrotu i pozitivne vrijednosti. Slušajući i čitajući bajke, djeca, kao i odrasli, razvijaju bogat unutrašnji život koji postaje vrlo poticajan za njihov kasniji razvoj kao individualca.

image„Bajke su priče u kojima je sve moguće, u kojima žive vještice i divovi, a junak ili junakinja uvijek prolazi kroz jednu ili više kušnji ili opasnosti, priče obiluju strašnim scenama i stanjima, da bi završile sretnim krajem. Djeca trebaju bajke kako bi se lakše suočila i prevladala svoje strahove, konflikte i teškoće odrastanja, strah od napuštenosti, samoće i beznađa ili niz sukoba u procesu sazrijevanja i integracije ličnosti kao, primjerice, onaj između nagona i razuma, mašte i realnosti. Bajke arhetipskim jezikom mašte, fantazije i snova komuniciraju s djecom na svjesnom i podsvjesnom nivou i pružaju im nadu i vjeru da će sve dobro završiti i za njih, da se ne trebaju bojati bilo koje vrste «čudovišta» iz njihovih stvarnih života ili snova. Za djecu je posebno važan sretan kraj svake bajke, da su svi junaci, kraljevne i kraljevići na kraju sretni, veseli i mladi i da dugo, dugo žive, pa i do danas, i da su sve zle maćehe, proždrljive vještice, bezdušne polusestre, divovi i zli čarobnjaci zasluženo kažnjeni. Ili koliko god to izgledalo naivno, princ i princeza koji se na kraju bajke vjenčaju, naslijede kraljevstvo i vladaju u miru i sreći, za dijete simboliziraju najvišu mogućnost postojanja. Jer i dijete želi uspješno i mirno upravljati svojim kraljevstvom – vlastitim životom uz najpoželjnijeg partnera koji ga neće napustiti.“ (B. Bettelheim, 2004.)

Bajke možemo naći u nastavnom planu i programu od prvog do osmog razreda. One se interpretiraju kao književna djela, kao lektirna djela, na njima se uči vještina usmenog i pisanog izražavanja i do petog razreda učenici su već dobro upoznali svijet bajke. Potaknuta izjavom Alberta Einsteina: „Ako želite da vam dijete bude pametno, čitajte mu bajke! Ako želite da bude još pametnije, čitajte mu bajke još više!“, te knjigom Stvaralačko pisanje (Delač, Mioković), željela sam s učenicima petog razreda napraviti jedan neobičan, bajkovit sat.

Taj mjesec su učenici čitali kao obveznu lektiru Bajku o ribaru i ribici A. S. Puškina. Nakon interpretacije književnog djela, planirala sam u blok satu spojiti znanje iz književnosti, pročitanu lektiru, scenske improvizacije s pisanim izražavanjem i sve to malo začiniti računalom. Zanima vas zašto su učenici bili oduševljeni?

imageRanije sam najavila da ćemo se baviti bajkama i da učenici moraju na sat hrvatskog jezika doći odjeveni kao lik iz bajke. Naravno, bilo je pitanja mogu li doći kao „stari dedeki“, klaunovi, gusari… ili odjeveni u neki kostim koji im je ostao od maškara. Dobili su uputu da mogu odabrati bilo koji lik kojeg su susreli u književnom djelu ili filmskoj bajki, ali da moraju točno znati iz koje su bajke i koji će lik predstavljati. Ne moraju biti u potpunosti kostimirani, mogu imati samo neki rekvizit karakterističan za taj lik.

Uzbuđenje kojim su me učenici taj sat dočekali bilo je veliko, a bili su oduševljeni što sam i ja došla kostimirana u imagekraljicu. Sat sam započela vođenom maštom kako su se svi današnji likovi našli u mojem kraljevstvu u Bajkozemlji i da bih sad željela da mi se svaki lik predstavi. Svi su dolazili pred moj stol, tj. tron i rekli nekoliko riječi o sebi (kako se zovu, iz koje su bajke, što najviše vole/mrze, kakvi su im planovi za budućnost i slično). Nakon toga su se učenici složili u grupe (izvlačenjem kartončića sa slikom predmeta ili lika iz bajke) jer sam ih kao kraljica zamolila za pomoć u svojem kraljevstvu. Ponovili smo što je bajka te su se sve skupine preselile u informatičku učionicu, gdje su ih dočekali nastavni listići sa zadacima. Svaki zadatak uključivao je rad na računalu. Učenici su se dobro organizirali pa je jedan pisao tekst, drugi tražio podatke na internetu, treći sve nadgledao i uz užurbani rad nakon dvadesetak minuta, učenici su bili spremni za prikazivanje svog rada ostalima. Bilo je tu dnevnika, pisama, opisa, popisa, igrokaza i učenici su se stvarno potrudili te zaslužili svaku pohvalu.

Pitala sam učenike što se još sve radi na kraljevskom dvoru te sam između ostalih odgovora čula i da se priređuju gozbe i ples. Objašnjavam im što je to ples menuet i projiciram im snimku kako se on pleše.

Pozivam ih natrag u dvorsku salu (učionicu) u kojoj će biti svečanost. Na stolovima su ih dočekali kraljevski kolači (kupovni keksi), a zamolila sam svoje goste da probaju otplesati i menuet. Bilo je tu šale i smijeha, a nakon plesa svaki lik mogao je reći kako se osjećao u Bajkozemlji. Vođenom maštom ponovno su se našli u učionici i ponovno su bili učenici petog razreda, no zadovoljstvo na njihovim licima nije se dalo sakriti. Neki su učenici odmah pitali kad ćemo ponovno raditi nešto tako neobično. Uskoro…

Što sam postigla ovakvim korelacijskim pristupom bajki? Učenici su utvrdili što je bajka, ponovili elemente bajke, okarakterizirali likove, uvježbali pričanje, naučili što je dnevnik, pismo, igrokaz, ponovili opis lika, opis prostora, subjektivno i objektivno pripovijedanje, uvidjeli ulogu kostimografije, upoznali se s ljepotom klasične glazbe, pokušali uskladiti plesne pokrete, razvijali suradničke odnose, kreativnost te razvijali pozitivnu sliku o sebi i drugima.

Ovim satom sam dokazala da djeca vole bajke, a ni odraslima malo vilinske prašine ne bi škodilo.

Literatura:

S. DelačM. Mioković: Stvaralačko pisanje, Knjiga na stranom jeziku / Book in foreign language
Priručnik za stvaralačko pisanje u nižim razredima osnovne škole (Profil, 2008.)
Bruno Bettelheim : Smisao i značenje bajki (Poduzetništvo Jakić ,2004.)
Što je bajka?
Kako se piše dnevnik?
Izbor bajki za djecu: Knjiga na stranom jeziku / Book in foreign language
Vježba pisanja bajke

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Bajkovit sat hrvatskog jezika

  1. Povratni ping: Pogled dobrodošlice | Pogled kroz prozor

  2. Povratni ping: Pogled dobrodošlice! | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.