Faktori rizika boli u leđima

kod školske djece i nastavnika te metode samopomoći

ana_debeljak

Ana Debeljak

Promotrimo li učenike dok sjede u školskim klupama, primijetit ćemo da vrlo često pokazuju loše držanje tijela. Kada se tome pridoda činjenica da su djeca vrlo rano izložena radu i igri na neprilagođenom računalu te vrlo malo uključena u sportske aktivnosti, može se pretpostaviti kolike zdravstvene probleme sa sobom nosi loše držanje položaja tijela i tjelesna neaktivnost.

Koje su dugoročne posljedice lošeg držanja tijela pri radu na računalu, postaje interes istraživanja u mnogim zemljama gdje se prate generacije djece koje su se koristile računalom od najranijeg doba razvoja mišića i kostiju.

Danas velik broj razvijenih zemalja bilježi porast tretmana bolnih leđa kod djece. Poremećaj držanja se kod školske djece može uspješno prevenirati vježbama za korekciju držanja te prilagodbom radnog prostora. Za to je, pak, potrebna dobra suradnja medicinskih ustanova, škola, nastavnika i roditelja.

Ključne riječi: poremećaj držanja, bolna leđa, vježbe

Uvod

Može se reći da nema čovjeka kojeg bar jedanput nisu zaboljela leđa. Otprilike 80 % stanovništva razvijenih zemalja pati od bolova u leđima u nekom životnom razdoblju (Keros i Ćurković, 2002.).

Nekad su bolovi u leđima bili rezervirani isključivo za radno aktivnu populaciju te su bili rijetkost kod mlađih od 20 godina. Međutim, danas se sve veći broj školske djece (posebice u dobi puberteta) žali na bolove u vratnom i križnom dijelu kralješnice te na glavobolju.

Cilj ovog članka je ukazati na učestalost boli u leđima, dati kratki pregled njenog uzroka te ponuditi jednostavne i praktične metode pomoći za učenike i nastavnike.

Učestalost boli u leđima

Nedovoljno kretanje te loše držanje tijela pri sjedenju i stajanju, čest su uzrok boli u leđima. To je dokazano mnogim istraživanjima od kojih izdvajamo ono koje su proveli Kosinac i Banović (2007.) među 305 učenika u dvije osnovne škole u Splitu. Učenici su bili u dobi od 6,5 do 8,5 godina. Zaključak istraživanja govori o velikoj učestalosti lošeg držanja u djece juvenilne dobi.

Kratenová i dr. (2007.) u Češkoj provode istraživanje na 3 600 učenika pri čemu je loše držanje utvrđeno kod 40 % učenika. Učenici su u prosjeku provodili oko 14 sati tjedno za računalom ili TV-om.

Jovović (2008.) govori o rezultatima sistematskih pregleda koji upućuju na opadanje tjelesnih i funkcionalnih sposobnosti mladih.

Dobiveni rezultati ovih (i mnogih sličnih) istraživanja mogu poslužiti kao smjernica u ergonomskoj prilagodbi radne okoline te poticanju tjelesne aktivnosti.

Uzrok boli u leđima

Naša kralješnica uistinu zavrjeđuje najveću moguću pozornost jer cijelog života, danju i noću, nosi teret tijela te sudjeluje u gotovo svim kretnjama, podnosi trčanje, skokove, podizanja tereta. Nije, stoga, začudno da se kralješnica povremeno pobuni pa uzvraća bolima, kadšto i pri kihanju (Keros, 2002.).

Veći dio dana, od ustajanja do povrataka u krevet, ljudi su uglavnom u flektiranom položaju (položaj savijene kralježnice prema naprijed) i rijetko idu u ekstenziju (položaj naginjanja prema natrag). Velik broj ljudi radi sjedeći. Leđa su Slika 1. Prikaz položaja kralješnice i pritiska na diskus kod lošeg držanja pri sjedenjneprekidno u prisilno svinutom položaju, a zbog lošeg držanja tijela mišići su sve napetiji i bolniji.

Slika 1. Prikaz položaja kralješnice i pristiska na diskus kod lošeg držanja pri sjedenju

Jedan od najčešćih uzroka boli u leđima jest pritisak diskusa (međukralješničnih ploča) na korjenove živaca na izlazištu iz kralješične moždine. Diskusi se normalno nalaze između kSlika 2. Prikaz položaja kralješnice kod pravilnog sjedenjaralješaka te služe kao amortizeri, odnosno ublaživači udaraca. Pritisak diska na živac nastaje kada dugotrajno lošim položajem tijela uzrokujemo pomake diska iz ležišta. Tu svoj doprinos daju i slabi mišići oko kralješnice uslijed tjelesne neaktivnosti.

Slika 2. Prikaz položaja kralješnice kod pravilnog sjedenja

Ako se rad u sjedećem položaju odnosi na rad na računalu, onda su vrlo česti i problemi s vratom, ramenim obručom, problemi s trnjenjem lakta i ručnog zgloba kao i problemi s očima.

Kako si možemo pomoći?

Ukoliko se ne poštuju ergonomski principi, čovjek je izložen nizu rizičnih čimbenika što je potvrđeno u tisućama epidemioloških istraživanja, laboratorijskih ispitivanja i povijesti bolesti. Krajnji je rezultat razvoj niza bolesti mišićnog i koštanog sustava. Stoga je važno maksimalno prilagoditi radnu površinu. Važno je također prilikom dužeg sjedenja ustati i kratko se razgibati što je preporučljivo i jednostavno izvesti i u učionici.

Pravilno sjedenje

Sjedenje je najgori neprijatelj kralješnice od svih položaja kojima se suvremeni čovjek izlaže u svom tromom životu. Kad već moramo sjediti, možemo si pomoći prilagodbom i dobrim odabirom stolice.

Za sjedenje su najprikladnije stolice čiji naslon svojim oblikom bSlika 3. Pravilno sjedenje prilikom rada na računalulago prati prirodnu zakrivljenost slabinske kralješnice. Trebao bi biti dovoljno visok i dovoljno širok da može podržavati cijelu širinu leđa, a sjedalo dovoljno duboko da podržava cijelu duljinu bedara. Kad bi bilo dublje, kralješnica bi ostala bez oslonca. Sjedalo treba biti na visini koja stopalima omogućava da su čvrsto na podu. Bedra su vodoravna, a potkoljenice okomite u odnosu na pod.

Slika 3. Pravilno sjedenje prilikom rada na računalu

Svatko tko provodi dosta vremena sjedeći, treba dobro dizajniranu stolicu.

Ovdje se postavlja pitanje kako u školskim uvjetima omogućiti maksimalno povoljan položaj kralješnice, kako za učenike tako i za nastavnike.

Trebamo se pridržavati sljedećih pravila koja zahtijeva naša kralješnice. To su:

  • Treba sjediti uspravna trupa.
  • Osloniti se na naslon sjedala i taj položaj održavati.
  • Ako smo u mogućnosti, dobro je na slabinski (donji) dio kralješnice staviti jastučić.

Slika 4. Prilagodba oslonca stavljanjem jastučića
Slika 4. Prilagodba oslonca stavljanjem jastučića

  • Ako radimo na računalu, visina vrha zaslona treba biti u ravnini s očima.
  • Kompjuterski miš treba biti smješten uz tipkovnicu na ergonomskoj podlozi (ukoliko nemamo adekvatnu podlogu, dovoljno je osloniti ručni zglob na mekanu podlogu).

Također se savjetuje okrenuti stolicu i osloniti se na njezin naslon jer se time rasterećuje kralješnica (Tanner, 2003.).

Vježbe istezanja

Vježbe istezanja zauzimaju važno mjesto u održavanju i poboljšanju pokretljivosti te su neophodne kod dugotrajnog sjedenja.

Istezanje leđa, mišića vrata i ramena preporučljiva su svaka 2 – 3 sata kod dugotrajnog sjedenja. Kod učenika se istezanje može provoditi i za vrijeme nastave u trajanju od nekoliko minuta što, osim dobrobiti za kralješnicu, pozitivno utječe i na koncentraciju.

Ovdje ćemo staviti naglasak na vježbe koje možemo izvoditi u učionici u stojećem položaju .

Vježbe istezanja:

1. Iz stojećeg položaja podizati ramena, zadržati ih podignutima 2- 3 sekunde pa opustiti.

Slika 5

2. Ispreplesti prste na potiljku te spajati lopatice, zadržati ih kratko spojene te opustiti.

Slika 6.

3. Ispreplesti prste te istegnuti ruke prema naprijed, a zatim istegnuti isprepletene prste prema natrag.

Slika 7.

4. Nagnuti glavu prema prsima, zadržati kratko tako da se osjeti istezanje mišića stražnje strane vrata, a zatim nagnuti glavu unatrag i kratko zadržati.

Slika 8.

5. U stojećem položaju nagnuti se što je više moguće prema natrag. Paziti da se koljena ne savijaju. Ravnotežu je potrebno održavati oslanjanjem ruku na bokove.

Slika 9.

Vježbe za oči

Prilikom dužeg rada na računalu treba napraviti nekoliko vježbi za oči kako bismo izbjegli, odnosno ublažili njihovo zamaranje i isušivanje. Potrebno je povremeno treptati kako bi se osiguralo normalno vlaženje oka.

Polaganim pomicanjem pogleda gore – dolje, lijevo – desno aktiviramo mišiće pokretače očne jabučice. Također se preporučuje, tijekom rada na računalu, napraviti pauzu te zaklopiti oči s obje šake i zadržati se u tom položaju nekoliko sekundi. Preporuka je, kad god je moguće, izlagati oči danjem svijetlu.

Računalo u službi osobnog trenera

Svi smo doživjeli da vrijeme provedeno na računalu proleti, a da se naše tijelo tek kasnije pobuni. Kao podsjetnik da napravimo pauzu pri radu i izvedemo nekoliko vježbi, mogu nam poslužiti brojni računalni programi.

Jedan od takvih programa je Stretch Break.

Radi se o programu koji se instalira na računalo te se prema zadanim postavkama aktivira i prikazuje vježbe. Prilikom rada na računalu, uz naše dopuštenje, program prikazuje vježbe preko animiranog voditelja. Korisnik može mijenjati postavke aktiviranja, trajanja i redoslijeda vježbi, a novije verzije programa nude i vježbe joge s relaksirajućom glazbom.

Program je izrađen prema preporukama zdravstvenih profesionalaca kojima je bio cilj potaknuti ljude koji dugotrajno rade na računalu da povremeno razgibavaju ruke, noge, leđa, vrat i ramena te uklone osjećaj zamora iz očiju.

Osim dobrobiti za naše zdravlje, program ima i veliku motivacijsku i obrazovnu vrijednost, posebice za učenike.

Zaključak

S obzirom da učenici provode dobar dio dana u školi i u sjedećem položaju, važno je da nastavnici prepoznaju problem te da im ponude načine održavanja pravilnog položaja tijela, ergonomsku prilagodbu radnog prostora te opuštanje napetih mišića pomoću nekoliko jednostavnih vježbi istezanja koje se vrlo lako izvode u učionici.

LITERATURA:

  • Durrigl, T. (1997): Reumatologija. Medicinski fakultet. Zagreb. (str. 43 – 48.)
  • Jovović, V. (2008): Mehnički uzroci i posledice poremećaja statike lokomotornog sustava. Glasnik antropološkog društva Srbije. Novi Sad. Vol.43, (str. 349 – 355)
  • Keros, P., Ćurković, B. (2002): Križobolja. Medicinska biblioteka. Zagreb (str. 7 – 84)
  • Kosinac, Z., Banović, I. (2007): Povezanost između nekih pokazatelja nepravilnog tjelesnog držanja i skolioze u djece juvenilne dobi. Život i škola. (str. 37 – 48)
  • Kratenová, J., Zejglicová, K., Malý, M., Filipová, V.(2007.): Prevalence and risk factors of poor posture in school children in Czech Republic. The National Institute of Public Health, Srobárova 48, Prague 10, 100 42, Czech Republic. kratenova@szu.cz
  • Tanner, J. (2003): Zdravija leđa. Makronova. Zagreb.(116 – 150)
Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Zdravlje i označen sa , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Faktori rizika boli u leđima

  1. Povratni ping: Zajednički Pogled | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.