A zdravlje?

ana_ivaković

Ana Ivaković

Sigurnost je jedna strana medalje rada na računalu, a zdravlje se nalazi s druge strane te iste medalje. Gledajući tako, ne smije se nikako zanemariti niti jedna od njih jer obje imaju podjednaku važnost.

Razvoj tehnologije modernom čovjeku donosi zdravstvene probleme kakve nije mogao ni zamisliti, ali i omogućuje niz medicinskih istraživanja kako bi, idući ukorak s razvojem, ostao relativno zdrav i primjereno mu se prilagodio. Danas postoji niz novih medicinskih izraza koji opisuju objektivne probleme vezane uz rad na računalu. Prije desetak godina rijetko ste mogli čuti izraze (ili ih uopće niste mogli čuti) kao što su: suho oko, moderni rahitis, diskomoguglacija, cyberhondrija.

Surfajući različitim internetskim stranicama, sigurno ste naletjeli na one koje su posvećene nekim aspektima zdravlja vezanim neposredno ili posredno uz rad na računalu.

Zadovoljstvo koje osjećamo primajući niz informacija koje nas zanimaju (ili koje nas ne zanimaju, ali ih nismo uspjeli izbjeći), dovodi nas to toga da manje – više zanemarujemo neke važne činjenice vezane uz naše zdravlje.

Prva upozorenja kako raditi za računalom i kako prevenirati zdravstvene probleme, dobili ste od svog učitelja informatike. Sjećate li se: kako treba sjediti, kada odmoriti oči i kako ih odmoriti, kako držati miša, koje vježbe raditi da se probudi cirkulacija u rukama i tijelu.

Kada ste zadnji put poveli računa o tome? Nemojte računati trenutak kada ste, primjerice, kupovali novi monitor.

imageEvo, sada je trenutak da neke zanimljive stvari pročitate na jednom mjestu i razmislite o tome kada sljedeći put budete dugo radili za svojim računalom. Pitajte se što dobivate, a što gubite. Ako mislite da i ne gubite puno, znajte kako je vaše zdravlje i zdravlje vaše djece previše dragocjeno, a da biste zbog kratkotrajnog zadovoljstva rada na računalu (surfanje internetom, posjećivanje nekih vama dragih stranica, društvenih mreža, igranje igrica i sl.) to dovodili u pitanje.

U odnosu na vrijeme 20. stoljeća, danas se vodi više računa o izgledu zahvaljujući propagandi različitih medija. I svi bi htjeli biti vitki, u psihofizičkoj formi, vječno mladi.

Prema istraživanju Jeana-Philippea Chaputa, koje je iznio na Međunarodnom kongresu o pretilosti u Stockholmu, rad na računalu, računalne videoigrice i gledanje televizije može vas udebljati. Računala vas mogu udebljati i to ne samo zato što, sjedeći za njima, ne vježbate tijelo. Istraživanja pokazuju da gledanje u monitor u nama budi želju za slatkim, a vjeruje se i da je mentalni stres izazvan radom za računalom jedan od glavnih uzroka promjene šećera u krvi i razine hormona koje „uvjeravaju“ mozak da je potrošio previše kalorija te da ih mora obnoviti. Jean-Philippe Chaput sugerira svima koji sjede za računalima da redovito rade pauze od gledanja u monitore ako žele održati normalnu težinu.

Ako radite za računalom, pogledajte pažljivo kolege i kolegice oko sebe i uvjerite se koliko je točna ova tvrdnja. Jesu li ljudi koje poznajete (ili možda i vi sami), a koji stvarno puno rade za računalom, skloni višku kilograma te su „ugodno“ zaokruženi?

Istovremeno mlade djevojke, koje provode više vremena na popularnim društvenim mrežama, imaju veću vjerojatnost razvijanja poremećaja prehrane, poteškoća s hranom i probleme s percepcijom vlastitog tijela, ističu istraživači sa Sveučilišta u Haifi. Tim Yaela Latzera ispitivao je djevojke u dobi od 12 do 19 godina – njihove TV ukuse i navike na internetu. Rezultati su pokazali kako je dužina vremena provedena u pregledavanju Facebooka povećala rizik od bulimije i anoreksije te izaziva nezadovoljstvo vlastitim fizičkim izgledom. Zabrinjavajuće je stvaranje negativnog odnosa prema hrani te poticanje trenda mršavosti kao imperativa među mladima. Ovo istraživanje je pokazalo kako roditelji imaju i potencijal i sposobnost da spriječe razvoj poremećaja hranjenja i bolestan odnos prema hrani u mladih ovisnika o Facebooku.

Pojam „suho oko“ javlja se kod dugotrajnog gledanja u monitor. Okulisti upozoravaju kako, gledajući u monitor, ljudi rjeđe trepću okom i tako sprječavaju normalno vlaženje očiju. To dovodi do iritacije oka i problema čak i s dioptrijom. Nakon odmora očiju dioptrija se vraća na normalu (prema eksperimentalnom ispitivanju). Što se dešava kada čovjek godinama napreže oči, možemo samo pretpostaviti. Problem s fenomenom suhog oka okulisti rješavaju umjetnim suzama koje se kapaju u oči. Ako niste zagovornik raznih farmaceutskih novotarija, tada je rješenje vrlo jednostavno – trepćite ili svakih nekoliko minuta dignite pogled s ekrana, zagledajte se malo u daljinu i trepnite, pomognite svojim očima da vas dobro, dugo i zdravo služe.

Iako je treptanje osnovna preporuka, svjesno treptanje često nije moguće, stoga je potrebno prilagoditi i neke uvjete u okruženju. Evo savjeta koji vam mogu pomoći:

image

  • kako biste istisnuli lipide iz žlijezda, ponekad blago izmasirajte zatvoreno oko kružnim pokretima dlana,
  • ventilatore na radnom mjestu i u vozilima smanjite na minimum i nikako ih nemojte usmjeravati prema glavi,
  • maksimalno izbjegavajte prostore sa suhim zrakom (klimatizirane),
  • računalo spustite za oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda.

Ako dugotrajno gledanje monitora, odnosno ekrana, ovako djeluje na odrasle, kako li je tek s djecom?

Što su djeca mlađa, boravak za računalom bi trebao biti kraći. Djeca vole igrice koje svojim bljeskovima i brzim akcijama mogu kod vulnerabilne djece izazvati neurološke probleme, čak i epilepsiju. Dakle, kada ograničavate boravak svog djeteta za računalom, to je prije svega iz zdravstvenih razloga. Možete instalirati zaštitu za odlazak na neke stranice i možete kontrolirati s kim je vaše dijete u kontaktu, dakle možete ograničiti i vrijeme boravka svog djeteta za računalom.

Rahitis je bolest za koju nas većina misli da je dio prošlosti. Na žalost, rahitis se vraća na velika vrata i to zahvaljujući boravku djece za računalom. Šokirani ste? Ne možete vjerovati? Britanski liječnici, koji su objavili da je rahitis opet postao uobičajena bolest, drže se statističkih podataka i zdravorazumskog objašnjenja. Ako dijete boravi u zatvorenom prostoru za računalom, tada nije na zraku i nema mogućnosti da se uz neophodnu pomoć sunčevog svjetla sintetizira tako potreban vitamin D koji je odgovoran i za čvrstoću naših kostiju.

image„Djeca sve duže ostaju u zatvorenom i igraju se pred računalima, umjesto da uživaju na čistom zraku“, kaže Simon Pearce, profesor na Sveučilištu u Newcastleu koji je vodio novo istraživanje o nedostatku vitamina D.

Zar ćemo se zbilja uskoro približiti izgledu iz nekadašnjih znanstvenofantastičnih filmova o vanzemaljcima, ali ćemo to biti mi, ljudi? Velika glava, velike oči, slabašno tijelo?

Osim na fizičkom planu, dugotrajan boravak za računalom izaziva i niz psihičkih i socijalnih promjena koje nisu ugodne.

Na internetske sadržaje vrlo se lako naviknuti, a odvikavanje može biti teško! Razbibriga surfanja internetom proširila se jednako koliko i izlasci u kafiće ili odlasci u kino. Kako je internet postajao dio zabavnog mainstreama, neki su psihijatri uočili porast broja ljudi koji se koriste internetom na opsesivan i nekontroliran način.

internetOvisnici o internetu zaboravljaju i/ili zanemaruju ono što se smatra „normalnim životnim navikama“. Kako bi se mogli posvetiti svom hobiju, oni počinju zanemarivati stvarne prijatelje i stvarnu komunikaciju, smanjuju količinu spavanja, neredovito se i nekvalitetno hrane, fiziološke potrebe eliminacije obavljaju zajedno s računalom u krilu ili na podu, zanemaruju osobnu higijenu i izgled. Pojedinci u potpunosti zamijene stvaran svijet virtualnim te ga doživljavaju intenzivno u svakom pogledu kao i pravi život. Klasifikaciju ovisnosti možemo pripisati onim korisnicima koji sve više vremena provode na internetu, a kada iz objektivnih razloga to ne mogu, osjećaju veliko nezadovoljstvo. Dolazi do gubitka osobne kontrole, poricanja problema, lažnih isprika, osjećaja krivnje, ali i nemogućnosti da nešto promijene svojom voljom. Reakcija na spriječenost kontakta s računalom kod ovisnika izaziva loše raspoloženje, nervozu, razdražljivost, nesanicu, znojenje, lijenost te stav kako je život bez računala jednostavno besmislen. Stručnjaci za ovisnosti rekli bi kako se radi o školskom primjeru simptoma ovisnosti.

Mnogima virtualni svijet služi kao bijeg iz realnosti. Osobe naglašenog senzibiliteta, depresivne osobe ili one koje se nisu u mogućnosti objektivno ili subjektivno nositi s izazovima stvarnosti, sklonije su „zakačiti“ se za internet. Postoje slučajevi kada pojedinac ne odlazi na posao, fakultet ili u školu, kad dolazi do problema u učenju ili se ne obavljaju roditeljske obaveze kako bi se moglo ostati uz ekran svog računala. U konačnici se pojedinci prestaju formalno obrazovati, ostaju bez posla, dolazi do razvoda i niza životnih problema.

Psihologinja Kimberly S. Young osmislila je ljestvicu kojom možete procijeniti svoju potencijalnu ovisnost o internetu.

Tvrdnje su sljedeće:

  1. Pretjerano sam zaokupljen internetom (mislim o njemu i dok je ugašen).
  2. Da bih postigao zadovoljstvo, potrebno je ulagati sve više vremena.
  3. Osjećam gubitak kontrole nad korištenjem interneta.
  4. Osjećam uznemirenost i razdražljivost kada pokušam skratiti provedeno vrijeme na internetu ili prestati se koristiti internetom.
  5. Internet mi je način bježanja od problema ili emocija s kojima se teško nosim (bespomoćnost, krivnja, anksioznost, depresija).
  6. Lažem članovima obitelji i prijateljima da bih prikrio koliko sam zaokupljen internetom.
  7. Ugrožavam ili riskiram gubitak važnih odnosa, posla, školovanja ili karijere zbog interneta.
  8. Unatoč velikom ulaganju novca, i dalje ustrajavam na internetu.
  9. Prolazim apstinencijsku krizu kada je internet isključen (porast depresivnosti i anksioznosti).
  10. Ostajem na internetu dulje nego što sam planirao.

Ako ste, rješavajući iskreno ovu ljestvicu, sakupili 4 pozitivna odgovora – imate problem!

imageJoš 2008. godine kineski su liječnici proveli istraživanje na 1300 korisnika koji su dnevno provodili više od 6 sati na internetu. Došli su do zaključka kako ta ovisnost najviše pogađa osobe u dobi od 18 do 30 godina te kako su neki od simptoma ovisnosti i žudnja za uključivanjem na internet, ali i mentalna ili fizička bol kada korisnik nije u mogućnosti biti online.

Razlika između poznatih i ove ovisnosti je u tome što u organizam ne unosimo nikakve tvari, već korištenjem određenih tehničkih sredstava postižemo određeni stupanj zadovoljstva i ugode. Iako se nudi mogućnost liječenja, problem je u tome što nije moguća potpuna apstinencija. Računalo je postalo potreba svakodnevnog života u razvijenijim zemljama.

Psiholog Zoran Šimić je u svom istraživanju naglasio kako se „kod tehnološke ovisnosti ne stvara fiziološka ovisnost, kao kod alkoholizma ili narkomanije, već samo psihološka“. U svom istraživanju naveo je tipove ovisnosti o internetu koje dijeli po sadržaju i aktivnostima:

  • ovisnici o informacijama,
  • ovisnici o računalnim igrama preko interneta,
  • ovisnici o chatu (brbljanju),
  • ovisnici o porukama e-pošte,
  • ovisnici o cyber seksu,
  • ovisnici o kockanju preko interneta,
  • ovisnici o kupovini preko interneta.

Naveo je kako su istraživanja pokazala najviše ovisnika o chatu i e-pošti, a najmanje o kockanju i kupovini preko interneta. Smatra kako 5 – 10 % čitave hrvatske populacije možemo okarakterizirati kao ovisnike. Prema istraživanju agencije GfK procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 1,3 milijuna korisnika interneta starijih od 15 godina te, prema tome, ima 130 000 ovisnih o internetu, bez obzira na spol u dobi od 20 do 30 godina.

Cilj terapije ovisnika o internetu je potencirati zanimanje za razne druge aktivnosti u slobodno vrijeme kao što su sport, boravak u prirodi i aktivnosti u prirodi.

U Kini je 2008. zabranjena upotreba elektrošokera koja se provodila u njihovoj klinici za odvikavanje na oko 3 000 pacijenata ovisnih o internetu. Iste godine u Kini je ova ovisnost i službeno registrirana kao psihička bolest. 300 milijuna Kineza koristi internet, a njih 40 milijuna igra internetske igrice.

U časopisu American Journal of Psychiatry 2008. godine su objavljeni rezultati južnokorejskog istraživanja u kojemu je istaknuto kako svaki student prosječno provede oko 23 sata tjedno uz računalne igre. Smatraju kako 1,2 milijuna studenata treba savjetovanje u vezi manjeg korištenja interneta, 210 000 djece u dobi od 6 do 19 godina zahtijevaju liječenje, njih 80 % trebalo bi uzimati psihofarmake zbog depresivnog poremećaja koji prati ovisnost, dok bi za 20 – 24 % bila preporučljiva hospitalizacija. Navode kako je bilo slučajeva (10) da su ljudi umrli od ugrušaka zadobivenih zbog predugog sjedenja u internetskim kafićima i ubojstava povezanih s igranjem igara. Jedan je 24-godišnjak preminuo od iscrpljenosti nakon 86 sati uzastopnog igranja online igara, a jedan je ubijen u sukobu oko online igre.

imageZbog svih tih razloga u južnokorejskim se školama uvode preventivni programi. Obrazovali su 1 043 savjetnika u liječenju internetske ovisnosti, osnovali 190 bolnica i centara za liječenje. Slično je i u Kini gdje 14 % adolescenata (oko 10 milijuna) imaju pozitivne kriterije za poremećaj ovisnosti.

Britanski psihijatri u reviji Advances in Psychiatric Treatment procjenjuju da na internetske ovisnike otpada 5 do 10 % korisnika interneta. Istraživanja su ukazala da su najčešće žrtve visokoobrazovani, introvertirani muškarci kojima se u novije vrijeme približavaju sredovječne žene.

„Budući da su informacije podražaji koji aktiviraju naš centar za raspoloženje, postali smo ovisnici o sustavu koji posreduje informacijama, internetu”, kaže engleski psiholog dr. David Lewis. Ističe kako je nepovezanost s internetom osobito stresna kad su ljudi u pokretu jer su suočeni s potrebom donošenja brojnih kratkoročnih odluka. Smatraju da nemaju dovoljno aktualne podatke te da nisu u stanju donijeti ispravne odluke ako ne pristupe internetu. Dr. Lewis uvodi novi pojam diskomoguglacija. Diskomoguglacija je osjećaj otuđenosti od interneta. I da vas ne zavara ta naporna riječ – diskomo se odnosi na to da ne možete uspostaviti komunikaciju, a guglacija zapravo dolazi od riječi google – dakle, ne možete googlati!

imagePotreba za kontinuiranim praćenjem novosti i održavanjem kontakta s bližnjima i jest razlog goleme popularnosti uređaja poput Blackberryja, iPhone a i drugih smartphoneova i dlanovnika opremljenih tehnologijama za bežično spajanje.

Budući da se mnogo ljudi internetom koristi u sklopu obavljanja poslova i obrazovanja, teško je odijeliti prekomjerno od normalnog korištenja. Mogući je kriterij upravo patnja koju izaziva odvojenost od interneta u slobodno vrijeme. Ako nema apstinencijske krize, nema ni ovisnosti jer zdravi korisnici, koliko god vremena provodili online, ne pate kad nisu na mreži. Ovisnosti se može pristupiti lijekovima, razgovornom terapijom ili kombinacijom i jednog i drugog. Jedan cilj terapije mora biti ublažavanje neugodnih osjećaja koji se javljaju u sklopu apstinencijske krize dok je istovremeno potrebno osobu voditi prema smanjenju izloženosti internetu do razumne mjere. Smanjenje broja sati provedenih na internetu postaje moguće čim odvojenost od računala prestane biti izrazito bolna.

Američki psihijatar dr. Jerlad Block u reviji „American Journal of Psychiatry“ traži da se internetska ovisnost prizna kao klinički poremećaj. On tvrdi kako postoji 5 glavnih simptoma internetske ovisnosti:

  1. Gubitak vremenske orijentacije dok je osoba spojena na internet.
  2. Zanemarivanje temeljnih potreba kao što su prehrana i spavanje.
  3. Apstinencijska kriza kad nije moguć pristup internetu.
  4. Stalna potreba za sve boljom računalnom opremom i programima vezanim za surfanje i druge internetske operacije,.
  5. Pad djelotvornosti u poslu, obrazovanju, društvu ili obitelji.

On tvrdi kako ovisnici uspostavljaju prisan odnos s računalom te im on postaje značajna „osoba“, nalik životnom partneru.

U svojoj su studiji istraživači sa Sveučilišta Leeds otkrili da što više vremena ljudi provode na mreži, to su nesretniji. Oni koji su u najgorem stanju još su i depresivni i ovisni, a razlog je najvjerojatnije u tome što internetom zamjenjuju normalne društvene aktivnosti. Glavna sudionica istraživanja dr. Catriona Morrison naglašava kako internet ima veliku ulogu u modernom životu, no sve njegove dobrobiti prati i ona tamna strana. Govori kako je visok stupanj povezanosti između količine vremena provedenog na internetu i stupnja depresije. Ističe kako je istraživanje ukazalo na to da je pretjerano korištenje interneta povezano s depresijom, no ne znamo što dolazi prvo. Jesu li depresivni ljudi češće privučeni internetu ili upotreba interneta uzrokuje depresiju?

imageOvisnost o virtualnim prijateljima dijagnoza je koja prijeti korisnicima Facebooka. Oni svakodnevno stvaraju prividna prijateljstva, uvlače se u virtualni svijet i njegove iskrivljene vrijednosti te se otuđuju od svog stvarnog privatnog života.
Najveći problem kod Facebooka je neprestano nadmetanje u gomilanju takozvanih prijatelja, smatra David Smallwood, britanski psiholog.
„Imam gomilu prijatelja na internetu, a kad mi nešto zatreba, znam da se mogu obratiti samo jednom, a taj nema veze s Facebookom“, iskrena je jedna korisnica virtualnog “Kafića Uzdravlje”.

U Frankfurtu je pokrenuta inicijativa za liječenje ovisnosti o igranju igara na internetu, a naziv joj je „Sahrani svog avatara“.

Dobro ste pročitali, na virtualnom groblju za avatare u čiji su razvoj igrači ulagali godine truda, igrači koji se žele riješiti ovisnosti, sahranjuju svog avatara kako bi se sačuvala uspomena na njihova dostignuća.

Mada su inicijativu pokrenule vlasti grada Frankfurta, na stranicu herolymp.de dolaze mladi iz cijele Njemačke koji se žele zauvijek riješiti svog avatara.

Kada ste pročitali sve ovo, što možete zaključiti kao roditelji?

image

Ni računalo, ni televizor nisu najbolji prijatelj vašeg djeteta. Odlazak na internet sliči na odlazak u grad, navečer, u nepoznato. Kao roditelji želite znati kamo vaše dijete ide, s kim se druži, kada i kako će se vratiti kući.

Nalazi li se netko pred računalom cijelo vrijeme – znači da ne zna ništa bolje. Pokažite svom djetetu da to nije stvaran život.

Potrudite se pokazati djeci kako je stvaran život bolje mjesto od virtualnog koji je često tako isprazan.

Poveznice:

http://www.she.hr/zdravlje/rad-na-racunalu-deblja
http://www.dayline.info/index.php?option=com_content&task=view&id=15170
http://dalje.com/hr-zivot/ovisnost-o-internetu-moze-dovesti-do-razvoda-braka/2921
http://www.poslovni.hr/vijesti/ovisnost-o-internetu–bolest-ili-izmisljotina–97498.aspx
http://dalje.com/hr-zivot/dezuranje-na-drustvenim-mrezama-vodi-u-anoreksiju/339455
http://www.vecernji.hr/zivot/depresija-ovisnost-internetu-usko-su-povezani-clanak-91039

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Sigurnost na internetu i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na A zdravlje?

  1. Povratni ping: Zajednički Pogled | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.