Digitalni gradovi

marina_mirkovic

Marina Mirković

O digitalnim gradovima sve češće saznajemo iz svjetskih i domaćih medija. Razvoj e-gradova s pametnim tehnologijama zanimljiva je tema o kojoj se može raspravljati s učenicima te ih potaknuti na analizu karakteristika digitalnog grada u njihovu okruženju i, naravno, omogućiti razvoj kreativne vizije budućnosti grada u kojem žive.

Slika 1Digitalni grad predstavlja oblik informacijskog prostora koji se odnosi na određeni fizički prostor u gradu. Digitalni gradovi pokrivaju široko područje digitalnih mreža i programa koji omogućuju razne aspekte socijalnog i ekonomskog života u gradovima.

Slika 1. Brojne su svjetske izložbe i skupovi
na kojima se analiziraju
modeli budućih digitalnih gradova

Budući da je internet glavna pokretačka snaga informacijskog društva, potrebno je povećati njegovo korištenje, tj. učiniti ga dostupnim svakom građaninu, u svakom domu, školi, poduzeću i državnoj upravi. To se može postići povećanjem širine pojasa pristupa, smanjenjem cijene usluga i povećanjem sigurnosti njegovog korištenja.

Istovremeno je potrebno raditi i na uvođenju novih programa i stvaranju digitalnih sadržaja te stimulirati razvoj elektroničkog rada i trgovine. Nužan je razvoj modela e-javne uprave koji omogućuje interaktivnu komunikaciju građana s lokalnom samoupravom i pružanje kvalitetnijih usluga građanima pomoću interneta. E-javna uprava građanima omogućava pristup informacijama o projektima lokalne samouprave, aktivnije sudjelovanje u donošenju odluka na lokalnoj razini, podnošenje zahtjeva za obavljanje usluga uz uštedu vremena. Očekuje se razvoj niza projekata koji će unaprijediti život građana: e-obrazovanje, e-zdravstvo, e-knjižnica, e-poslovanje i drugo.

Svaki digitalni grad, prema svojim ciljevima, ima različitu arhitekturu, organizaciju i usluge. Gradska mreža kao telekomunikacijska infrastruktura mora osigurati širokopojasnu infrastrukturu za dugoročne potrebe.

Danas većina ljudi živi u gradovima. Do 2050. godine u gradovima na Zemlji živjet će više od 70 posto svjetskog stanovništva. Mnogi gradovi diljem svijeta već su implementirali „pametnu“ tehnologiju i započeli s ulaganjem u budućnost.

Slika 2Moderne IK tehnologije sve više ulaze u svakodnevni život. Njihovim korištenjem znatno se smanjuju troškovi, snižava stopa kriminala (kamere koje vide i dokazuju prekršaje), bolje je regulirano parkiranje, noćni život, pronalaženje hotela, restorana, službenih vozila, ali i sve je manje gužvi, manje prometa pa tako i manje zagađenja. Umjesto ulaganja novca u rješavanje problema, ulaže se u preventivu, odnosno tehnologiju.

Slika 2. Osnova svakog digitalnog grada je primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije u svim elementima infrastrukture grada

IBM već neko vrijeme radi s gradovima diljem svijeta na projektima uvođenja inteligentnih sustava koji će ih učiniti pametnijima i koji će gradovima omogućiti održivi razvoj. U budućnosti će zdravstveni djelatnici znati točno gdje, kako i kada se bolest pojavila i počela širiti – pa čak i koja će četvrt sljedeća biti pogođena bolešću. Susrest ćemo se i s pojavom „zdravog interneta” na kojem će anonimne medicinske informacije sadržane u elektroničkim bolesničkim kartonima biti sigurno razmjenjivane među liječnicima kako bi se ograničilo širenje bolesti.

Gradovi će morati instalirati pametne vodovodne sustave kako bi smanjili gubitke vode bar za pedeset posto. Isto tako, trebat će se ugraditi i pametna kanalizacija koja će ne samo spriječiti zagađenje rijeka i jezera, već će vodu moći pročišćavati sve dok ne bude ponovno pitka. Gradovi će moći smanjiti broj hitnih slučajeva, poput kriminala i katastrofa ili ih čak i spriječiti. IBM radi i na dizajnu pametnih sustava nasipa koji štite gradove od katastrofalnih poplava.

IBM proizvođačima i distributerima električne energije pomaže u unošenju digitalne inteligencije u njihove mreže. Te pametne mreže koriste se senzorima, brojilima, digitalnim kontrolama i analitičkim alatima kako bi automatizirale, nadgledale i nadzirale dvosmjerni energetski tok od elektrane do utičnice.

Slika 3Gradovi Singapore, Brisbane i Stockholm već rade na smanjenju prometnih gužvi i zagađenja zraka primjenom inteligentnih rješenja u sustavima javnog prijevoza u koje su ugrađeni alati kojima mogu upravljati gradskim prometom na mjestima gdje se dogode nezgode.

 

Slika 3. Računalno upravljanje i reguliranje
gradskog prometa građanima osigurava
siguran i brz prijevoz

Slika 4Gradovi diljem svijeta, između kojih je nekoliko u Italiji, na Islandu i Malti kao i u američkoj saveznoj državi Teksas, koriste „pametna“ električna brojila i druge instrumente koji im pomažu u održavanju stabilnosti električnih mreža, povećanju njihove učinkovitosti te integraciju obnovljivih izvora energije i primjenu električnih vozila.

Slika 4. Digitalna kontrola potrošnje električne energije omogućuje stabilnost energetskog sustava

Rotterdam će primijeniti sustav za nadzor i pametnije upravljanje vodoopskrbom i električnom energijom čime će postati prvi tzv. „Smart Delta City“ – prvi grad koji se koristi informacijama u realnom vremenu kako bi upravljao sustavima i infrastrukturom koje imaju utjecaj na klimatske promjene.

Kina troši milijarde dolara na gradnju superbrzih vlakova i razvoj željezničke mreže – do 2020. godine sagradit će 40 tisuća kilometara tračnica. Cilj je premjestiti ljude i robu u transportni sustav koji će potaknuti dalji gospodarski razvoj bez povećanja automobilskog i kamionskog prometa.

Tvrtka IBM objavila je suradnju s gradskom upravom grada Venecije na projektu izrade digitalnog turističkog vodiča – posebnog sustava koji će posjetiteljima omogućiti da pomoću svojih mobitela lakše nađu najkraći smjer do svih znamenitosti, ali i manje poznatih dijelova grada. Program koji se može preuzeti s interneta korištenjem besplatne bežične (tzv. Wi-Slika 5Fi) mreže koja prekriva cijeli grad, zove se TagMyLagoon. Program se sastoji od bogate baze podataka o brojnim znamenitostima Venecije i programa za navigaciju koja će pojednostaviti kretanje gradom i spriječiti gužve brojnih šetača i turista.

Slika 5. Turisti i stanovnici Venecije
pomoću bežične mreže i programa TagMyLagoon
neometano uživaju u njenim znamenitostima

U stvaranju pretpostavki za pametni, digitalni grad u Republici Hrvatskoj najviše su postigli Rijeka, Varaždin i Opatija, a u razvoju ih prate Zagreb, Split i Osijek.

Karakteristike hrvatskih e-gradova pogledajte u priloženoj prezentaciji „Razvoj digitalnih gradova u Hrvatskoj“.

U nastavu informatike/računalstva može se uključiti tema razvoja digitalnih gradova: s učenicima komentirajte razvoj vašeg grada. Analizirajte portal grada kao i mrežne stranice i online usluge tvrtki i službi u vašem gradu. Učenici mogu izraditi prezentacije u kojima će prikazati svoje viđenje digitalnih gradova kao i prikaz stanja svoga grada. Svakako će njihova kreativnost i mašta razviti zanimljive primjere primjene IK tehnologije u svakodnevnom životu grada.

Organizirajte posjet učenika gradskoj upravi kako bi se uz pomoć djelatnika upravnih odjela obrazovali o trenutnoj i planiranoj komunalnoj djelatnosti i gospodarenju u gradu. Učenici se mogu obratiti i članovima Savjeta mladih za pomoć u traženju odgovora i informiranju. Nužna je povezanost građana i lokalne samouprave, a zanimanje učenika za život u gradu priprema je za njihovo aktivno sudjelovanje u budućnosti razvoja i brizi o svom gradu.

Brojne inovacije izmijenit će gradove u budućnosti. Sustavi zdravstvene zaštite, pametni promet i pametne energetske mreže omogućit će pretvorbu gradova u pristupačne, dinamične i napredne zajednice. Infrastruktura 21. stoljeća ujedinjuje i automatizira digitalnu i fizičku stvarnost, čini je inteligentnijom i učinkovitijom.

Nužno je razviti suradnju između hrvatskih gradova u pokušaju da razvijeni digitalni gradovi svoja znanja i stečena iskustva prenesu dalje od svojih županija. Važno je prihvatiti tehnologiju, građanima pružiti usluge, a pri tome ih i obrazovati kako tu tehnologiju mogu iskoristiti i kako će bolje i ekonomičnije živjeti. Građani moraju uočiti dobit u primjeni modernih tehnologija i stvaranju pametnih gradova s poboljšanom kvalitetom za njihov život, ali i promicanje povijesne i kulturne baštine.

Literatura:

[1] Ž. Popović, Izgradnja digitalnih gradova, Revija, Ericsson Nikola Tesla, Zagreb, 2008.
[2] I. Rogić, D. Bagić, M. Požar, M. Vedriš, Urbani izazovi (Infrastruktura kao razvojni izazov u većim hrvatskim gradovima), Siemens d.d., Zagreb, 2008.
[3] Pametniji gradovi, IBM, mrežna stranica
[4] Web portal grada Rijeke, mrežna stranica
[5] Web portal grada Varaždina, mrežna stranica
[6] Web portal grada Opatije, mrežna stranica
[7] Web portal grada Zagreba, mrežna stranica
[8] Web portal grada Splita, mrežna stranica
[9] Web portal grada Požege, mrežna stranica

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Digitalni gradovi

  1. Povratni ping: Pogled u akciji po drugi put | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.