Nove mrežne stranice – Osnove programiranja u jeziku C++

Sanda Šutalo

Tijekom višegodišnjeg rada u srednjoj školi uočila sam da učenicima učenje osnova programiranja predstavlja poprilično velik problem. Stoga sam, iz godine u godinu, nastavno gradivo nastojala učiniti što pristupačnijim, a opet, ne izostaviti bitno.

Kao posljedica dugotrajnog traženja pravog puta nastali su materijali koje sam odlučila podijeliti s učenicima i kolegama nastavnicima. Nastavno gradivo osnova programiranja i osnova korištenja jezika C++ prvenstveno namijenjeno učenju u četverogodišnjim strukovnim školama, ali uz mogućnost primjene i u svim ostalim potrebama, oblikovala sam u formi mrežnih stranica. Isti je sadržaj ponuđen i u obliku PowerPoint prezentacija, s mogućnošću da se prezentacije preuzmu sa spomenutih mrežnih stranica.Materijali su nastali u suradnji s dr. Darkom Grundlerom, profesorom sa TTF-a u Zagrebu koji je u svemu pomagao savjetom i stručnim znanjem te me poticao u radu. Također je u potpunosti stručno korigirao kompletni sadržaj materijala na čemu mu se od srca zahvaljujem.

Uvodno o mrežnim stranicama

Za oblikovanje mrežne stranice koristila sam Google mrežna mjesta (Google Sites) jer nude besplatan i jednostavan način rada. Adresa mrežnih stranica je http://sites.google.com/site/sandasutalo/ .Po pokretanju stranica prikazuje se naslovnica koja, uz osnovne informacije o stranicama, nudi jednostavnu navigaciju te popis ponuđenih PowerPoint prezentacija s kratkim opisom sadržaja svake od njih. Prezentacije nastavnicima mogu poslužiti prilikom tumačenja nastavnog gradiva, a učenicima za učenje, ponavljanje i provjeru znanja. Moguće ih je pregledati ili preuzeti na svoje računalo odabirom naslova željene prezentacije koji je ujedno i poveznica.

Slika 1. Početna stranica

O sadržaju mrežnih stranica

Budući da su ove stranice prvenstveno namijenjene učenicima srednjih četverogodišnjih škola, ponuđeni materijali prate Nastavni plan i program predmeta Računalstvo za četverogodišnje strukovne škole. Materijali su podijeljeni u pet cjelina:

• Programski jezici,
• Osnove programiranja,
• Osnovne programske strukture,
• Programiranje u C++,
• Vježbenica (zbirka riješenih zadataka).

Slika 2. Djelomični prikaz sadržaja

Svaka od glavnih cjelina otvara se u podcjeline što omogućava lakše pronalaženje željenog sadržaja. Cjeline u kojima se tumači novo gradivo popraćene su odgovarajućim riješenim primjerima koji korisnicima materijala omogućavaju lakše savladavanje sadržaja. Osim cjelina u kojima se tumači novo gradivo, postoje i vrlo opsežne cjeline Vježbenica (1, 2, 3) u kojima se nalaze zadatci s rješenjima. U svim je cjelinama ponuđeno gotovo 100 riješenih zadataka.

Slika 3. Za svaki zadatak ponuđeno je rješenje

Pseudojezik u državnoj maturi iz informatike

Pregledavajući Ispitni katalog za državnu maturu i Ogledni ispit državne mature iz informatike (spomenuti dokumenti nalaze se na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja) uočila sam da se u pojedinim zadatcima koristi posebno osmišljen pseudojezik. Budući da se u raznim školama za učenje osnova programiranja koriste razni programski jezici, a ponegdje se pseudojezik niti ne spominje, smatrala sam da bi bilo dobro učenicima olakšati pripreme za polaganje ispita državne mature tako da ih se upozna s pravilnostima pseudojezika pripremljenog za tu svrhu. Stoga je u cjelinama Primjena pseudojezika i Osnovne programske strukture (Pravocrtna struktura, Grananje, Petlja) kroz niz primjera pokazana njegova primjena.

Slika 4. Prikaz i primjena pseudojezika kroz primjere

Prihvaćenost stranica

Stranice sam objavila sredinom siječnja 2010. godine. Prilikom objavljivanja uključila sam ih i u sustav Google Analytics da bih mogla pratiti kako su prihvaćene, koristi li ih itko te koji su sadržaji među traženijima.

Rezultati rada sustava Analytics jako su me iznenadili već tijekom prvog mjeseca postojanja materijala. Danas, deset mjeseci nakon objavljivanja, podatci Analyticsa govore sljedeće:za period od 10 mjeseci zabilježeno je preko 12 000 posjeta gotovo 8 000 različitih korisnika. Bounce Rate od 49.43 % nije loš jer se iz tog podatka može zaključiti da je gotovo polovina posjeta stranicama pobudila interes kod korisnika i rezultirala pregledom barem još jedne od stranica (posjetitelj nije odustao pogledavši naslovnicu). Stoga zadovoljava i prosječno vrijeme korištenja stranica od oko 5 minuta te prosječni pregled preko 5 stranica od strane svakog korisnika.

Slika 5. Prihvaćenost stranica

Za kraj

Odaziv korisnika i pokazani interes za ponuđene materijale su me jako iznenadili i razveselili. Ovi su podatci potvrdili moja razmišljanja o tome da su ovakvi materijali doista potrebni korisnicima. Ovako lijepi rezultati su mi isto tako dali poticaj za daljnji rad te potvrdili da nisam uzalud potrošila vrijeme i trud.