Nastavne metode sustava kritičkog mišljenja u informatici/računalstvu

marina_mirkovic 

Marina Mirković

Cilj je svakog nastavnika u nastavnom procesu postići dobru nastavu koja obuhvaća raznolikost metoda, zanimljivu koncepciju, jasna pravila, dobru radnu atmosferu i primjerenu stručnu razinu. Nužna je dobra suradnja nastavnika i učenika na stručnoj i osobnoj razini. Učenici trebaju biti aktivni kako bi se formirali kao osobe. Osnovne metode u informatici/računalstvu su:

  1. metoda usmenog izlaganja,
  2. metoda demonstracije,
  3. metoda razgovora,
  4. metoda vježbi (praktičnog rada) i
  5. metoda čitanja i rada na tekstu.

Kako u nastavi ne bi dominiralo nastavničko predavanje kao kombinacija metode usmenog izlaganja i metode demonstracije te bi se omogućila primjena i ostalih metoda, Forum za slobodu odgoja nastavnicima pruža obrazovanje za primjenu novih, atraktivnih metoda.Forum za slobodu odgoja (Forum ili FSO) je nevladina, neprofitabilna ogranizacija aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine. Forumov osnovni cilj je predstaviti, upoznati i ohrabriti uvođenje obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav. Članovi Foruma su obrazovni stručnjaci, profesori i učitelji, ali i roditelji, studenti i učenici zainteresirani za probleme u obrazovanju te oni koji planiraju postati učitelji. Forumov cilj usredotočen je na uspostavu obrazovnog okvira i uvjeta za razvoj mladih ljudi kao kreativnih i informiranih pojedinaca što uključuje otvorenost i kritičko mišljenje.

Projekt „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“ (Reading & Writing for Critical Thinking Project – RWCT), čiji je nositelj FSO, namijenjen je podučavateljima koji traže načine kojima bi potaknuli i poboljšali proces obrazovanja. Poučavanje nastavnika ostvaruje se u osam cjelodnevnih Slika1radionica. Projekt pruža pomoć kojom se u nastavu uvode nove metode poučavanja čijom se primjenom potiče kritičko mišljenje. Te metode mogu se primijeniti u svim predmetima i na svim razinama obrazovanja pa tako i u nastavi informatike/računalstva. Cilj primjene novih metoda je uspostaviti razred u kojemu će se poticati i ohrabrivati otvorena i odgovorna interakcija. Korištenjem palete efikasnih metoda promiče se kritičko mišljenje te neovisno učenje u okviru cijelog kurikuluma. Učenici postaju odgovorni za svoje učenje, rade i uče u suradnji s drugima, pripremaju se za cjeloživotno učenje.

Slika 1: Promotivni letak projekta „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“ 

Sustav kritičkog mišljenja ne sadrži, kao tradicionalni nastavni sat, uvodni, glavni i završni dio sata, već ga čini okvirni sustav koji je obrazac metoda poučavanja primjerenih za početak, sredinu i završetak nastavnog sata: evokacija, razumijevanje značenja i refleksija pa ga zovemo ERR sustav.

Evokacija

Evokacija je prva etapa ERR sustava u kojoj se vrši nekoliko važnih kognitivnih aktivnosti. Učenici se aktivno prisjećaju svega što znaju o nekoj temi, preispituju vlastito znanje i ujedno povezuju poznato s nepoznatim. Učenike treba aktivirati kako bi došli do sadržajnog, trajnog i kritičkog razumijevanja. U ovoj etapi se od njih traži da razmisle što znaju o nekoj temi, da o njoj postavljaju pitanja i odrede svrhu učenja. Kroz početnu aktivnost izlučuju temelje osobnog znanja na koje se može dograditi novo znanje.

Razumijevanje značenja

U drugoj etapi učenici dolaze u kontakt s novim informacijama ili idejama. Zadaća je održati aktivnost, zanimanje i zamah postignut u etapi evokacije. Treba podržati pokušaje učenika da prate svoje razumijevanje. Od njih tražimo da istražuju i preispituju spoznaje te smisleno povezuju novo s poznatim. Rezultat ovog procesa je zaključivanje ili shvaćanje značenja.

Refleksija

Refleksija je treća etapa u kojoj učenici stvarno usvajaju novo znanje i u njoj dolazi do trajnog učenja. Od učenika se očekuje da vlastitim riječima počnu izražavati nove postavke i informacije jer najbolje pamte ono što razumiju u vlastitom kontekstu. Potrebno je omogućiti razmjenu ideja između učenika, čime se proširuje njihov rječnik te ih izložiti raznim shemama dok grade vlastitu. Od učenika se traži da iznova razmišljaju o idejama s kojima su se susreli i značenju koje su shvatili, te da propituju, tumače, primjenjuju, raspravljaju i proširuju to značenje na novo područje aktivnosti.

Metode ERR sustava

Početna metoda brain storming
Pisani razgovor
Petominutni sastav (slobodno pisanje)
Razmisli/u paru razmijeni
Grozdovi
Metoda INSERT
Kategorizacijski pregled
Vennov dijagram
Kockarenje
Konceptualna tablica
T-tablica
Ispremiješane rečenice
KWL tablica
Mreža diskusije
Debata
Suradničko učenje
Metoda slagalice

Slika2 Slika3
Slika 2. Učenici izmjenjuju iskustva i odgovore u paru      Slika 3. Prikaz grozdova vezanih uz pojam datoteka

      Slika4
Slika 4. Vennov dijagram s usporedbom svojstava datoteka i mapa

Slika5 Slika7 Slika 5. Izrada konceptualne tablice programskih petlji   Slika 6. Radovi ekspertnih grupa s temom oblikovanja teksta

           Slika6 
Slika 7. Debata s afirmacijskom i negacijskom ekipom

Analiza primjene novih metoda u nastavi

Nastavne metode EER sustava koriste se u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima. Sve je veći broj nastavnika koji završavaju RWCT seminar Foruma za slobodu odgoja prema preporukama kolega i ravnatelja škola. Premda navedene metode imaju veću primjenu u nastavnim predmetima jezične i društvene kategorije, uz određenu prilagodbu mogu se primijeniti i u tehničkim i prirodnim predmetima. Više pažnje treba posvetiti ocjenjivanju i vrjednovanju učeničkoga rada odnosno učeničkog samovrjednovanja.

Najpopularnije metode u nastavi su oluja mozgova, grozdovi, INSERT metoda, suradničko učenje, slagalica i KWL tablica. Njihovom su primjenom u nastavi i radu nastavnika uočene promjene: ostvarena je ležernija i zanimljivija nastava, opće poboljšanje, veće sudjelovanje i motiviranost učenika, bolja komunikacija s učenicima te bolja radna atmosfera. Nažalost, sve metode zahtijevaju više vremena za pripremu nastave.Nastavnici su aktivniji i zauzetiji u pripremi i provedbi nastave. Pomažu učenicima u njihovim projektima, potiču individualni i rad u grupama, potiču i slušaju diskusije učenika na zadanu temu.

Uočene su i znatne promjene kod učenika: aktivnije sudjelovanje, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera, opušteniji pristup nastavi. Poboljšao se je i odnos prema nastavniku, želja za učenjem, veća je zainteresiranost. Učenici ostvaruju bolju suradnju s razrednim kolegama i imaju bolji pristup prezentiranim informacijama. Za vrijeme nastave svi učenici imaju priliku izraziti što misle ili znaju, učiti u suradnji s drugima, koristiti literaturu i aktivno sudjelovati u zanimljivoj nastavi.

Navedene nastavne metode i strategije najbolje potiču kreativnost učenika i nastavnika. Nastavnici koji koriste alternativni oblik poučavanja bolji su poticatelji kreativnosti svojih učenika od učitelja koji još uvijek koriste tradicionalan način poučavanja.Svim nastavnicima savjetujem da završe RWCT seminar. Primjena novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj je aktivnije sudjelovanje učenika, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera. U komibnaciji s e-učenjem omogućeno je dodatno poboljšanje nastavnog procesa u kojemu dominira učenik i njegove aktivnosti uz mentorstvo nastavnika.

Literatura:

  • E. Terhart: Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.
  • J. L. Steele, K. S. Meredith, C. Temple, S. Walter: Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, vodiči kroz projekt (I.-VIII.), Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2001. 
  • E. Jensen: Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje), Educa, Zagreb, 2003. 
  • W. Mattes: Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike), Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. 
  • Forum za slobodu odgoja, mrežna stranica http://www.fso.hr/forumM/
Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Nastavne metode i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.