Međužupanijski stručni skup – Osnove rada s programima Microsoft Exspression Studija – Designom i Blendom

viktorija_hrzica

Viktorija Hržica

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, 1. srpnja 2010. godine u Srednjoj školi Valpovo održan je Međužupanijski stručni skup s temom Osnove rada s programima Microsoft Exspression Studija – Designom i Blendom. Skup je organizirala viša savjetnica za informatiku i računalstvo Viktorija Hržica, prof., a predavači su bili Davor Šokac, učitelj mentor i Marijan Antolović, profesor mentor. Na skupu je, iako je vrijeme bilo vruće i održavali su se upisi u srednje škole, sudjelovalo oko četrdesetak učitelja i nastavnika informatike i računarstva iz svih slavonskih županija.

Cilj je skupa bio predstaviti osnove rada s programima Microsoft Expression Studija – Designom i Blendom. Na početku predavanja sudionicima je ukratko objašnjeno sučelje programa i radno okruženje, a nakon toga su održane radionice u kojima su kroz zanimljive i raznovrsne vježbe upoznati s radom u oba programa.

Kroz radionicu o Microsoft Expression Designu učitelje i nastavnike proveo je prof. Davor Šokac koji je vrlo jednostavnim jezikom i na zanimljivim vježbama sudionike osposobio za samostalno korištenje tog programa. Cilj radionice – upoznati učitelje i nastavnike s alatom za izradu i obradu grafičkih elemenata potrebnih za izradu, uređivanje i oblikovanje web stranice, u potpunosti je ostvaren. Više informacija možete pronaći na adresi http://www.slideshare.net.

design

Želite li samostalno naučiti Microsoft Expression Design pogledajte obrazovni sadržaj objavljen u okviru programa „Suradnici u učenju“.

Microsoft Expression Blend je alat za stvaranje novih i atraktivnih programskih rješenja za osobna računala (Windows) i za izvršavanje u mrežnom pregledniku. Omogućava rad u okruženju koje povezuje radnu površinu i Web te kombinira dizajnerske elemente s velikim brojem naprednih alata. Kroz radionicu Microsoft Expression Blenda sudionike je proveo prof. Marijan Antolović, vrlo se uspješno nadovezujući na prethodnu radionicu. Zbog kratkoće vremena sudionicima je predstavljen samo dio naprednih alata i mogućnosti programa. Usprkos tome, polaznici su izradili jednostavne interaktivne animacije te dobili upute kako izraditi složenije animacije te gdje i za što se mogu koristiti. Više informacija možete pronaći na adresi http://www.slideshare.net.

blend

 

Želite li samostalno naučiti Microsoft Expression Blend pogledajte obrazovni sadržaj objavljen u okviru programa „Suradnici u učenju“.

 

Da je skup ostvario svoj cilj, pokazale su evaluacije učitelja i nastavnika, koji su u njima naveli da su na vrlo jednostavan i zanimljiv način upoznati s dva nova programa koja mogu koristiti u redovnoj i izbornoj nastavi te u različitim izvannastavnim aktivnostima. Posebno je dobro ocijenjeno to što su predavači bili njihove kolege, dva vrsna nastavnika koji su programe predstavili na način na koji ih je lako koristiti u nastavi. Poteškoće koje su učitelji i nastavnici naveli uglavnom su se odnosile na vremenske uvjete – vrućinu.

Evo kako su učitelji i nastavnici ocijenili skup:

skup Evaluacija skupa

Izdvajam neka zapažanja:

1. Tijekom skupa ostvario/la sam svoje profesionalne ciljeve…

  • Naučila sam raditi s programima Design i Blend
  • Upoznavanje novog radnog alata koji će mi koristiti u daljnjem radu
  • Rad s grafikom
  • Saznao sam nešto novo i korisno
  • Stručno sam se usavršavao vezano uz grafičku obradu
  • Upoznati nove alate
  • Osnovno snalaženje u programima.

2. Najviše mi je koristilo…

  • Praktičan dio
  • Sve prikazano
  • Praktično korištenje programa
  • Upoznavanje s novim programom
  • Naučila sam neke nove načine rada s dizajnom i animacijama koje ćemo iskoristiti u radu
  • Upoznavanje s Expression Designom
  • Što sada znam kako se radi u tim programima!
  • Mogućnosti primjene u praksi.

3. Poteškoće pri realizaciji…

  • Nije ih bilo
  • Klima u učionici, malo vremena za rad
  • Vrućina, spora računala
  • Užasna sparina u učionici
  • Vrućina i velik broj sudionika

4. U svom daljnjem radu mislim da je moguće…

  • Primijeniti sve naučeno
  • Unaprijediti svoje znanje
  • Iskoristiti stečeno znanje u aplikacijama koje već koristim
  • Primijeniti to u radu s učenicima
  • Koristiti ovaj program u specifičnim potrebama
  • Koristiti to u nastavi bar u 8. razredu!
  • Integracija Designa, Blenda i Weba
  • Razvoj interaktivnih programa za potrebe nastave
  • Iskoristiti danas naučene primjere u nastavi.

Međužupanijski stručni skup – Priprema računalne učionice i virtualizacija

viktorija_hrzica

Viktorija Hržica

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, 28. i 29. lipnja 2010. godine u OŠ „Antun Mihanović“ u Slavonskome Brodu održan je Međužupanijski stručni skup s temom Priprema računalne učionice i virtualizacija. Skup je organizirala viša savjetnica za informatiku i računalstvo Viktorija Hržica, prof., a predavač je bio gospodin Jasmin Klindžić. Na skupu je sudjelovalo više od trideset učitelja i nastavnika iz svih slavonskih županija što je potvrda prepoznavanja njihovih potreba.

Cilj skupa je bio poučiti učitelje i nastavnike kako si mogu olakšati svakodnevni rad i održavanje računalnih učionica pa je predstavljeno nekoliko načina za njihovo jednostavno održavanje i program za virtualizaciju pomoću kojega se na jednostavan način mogu instalirati i pokretati različiti programi i operacijski sustavi u „sigurnom“ okružju.

Tijekom dvodnevnoga skupa obrađene su sljedeće teme:

1. Priprema i instalacija operacijskog sustava WindowsXP/ 7 za instalaciju u računalnim učionicama

U okviru ove teme učitelji i nastavnici saznali su:

  • koji su elementi instalacije MS Windowsa XP/7 koji se mogu preskočiti i/ili isključiti kako bi se ubrzao proces instalacije operacijskog sustava,
  • kako koristiti program namijenjen prilagodbi MS Windows instalacije – nLite (više: http://en.wikipedia.org/wiki/NLite_and_vLite, http://www.nliteos.com/nlite.html),
  • kako dodati sigurnosne zakrpe i tzv. service pack na instalacijski medij MS Windows,
  • kako dodati pogonske programe (driver) na instalacijski medij,
  • kako uključiti instalaciju nekih uobičajenih programa (7-Zip, Adobe Reader, Avast antivirus, ImgBurn, Mozilla Firefox, Putty, WinSCP i slične) u instalaciju MS Windowsa i automatizirati proces njihove instalacije bez interakcije s korisnikom. Za instalaciju dodatnih programa moguće je koristiti mrežnu stranicu na kojoj se mogu odabrati željeni programi,
  • kako automatski dodati neograničeni broj korisničkih računa u MS Windows instalaciju,
  • kako dodati licencu (serijski broj) na instalacijski medij,
  • kako unaprijed odrediti vizualno sučelje, teme, prikaz radne površine i izbornika start za sve korisnike,
  • kako tako prilagođenu instalaciju pohraniti u .ISO datoteku i kasnije snimiti na CD.

U radioničkome dijelu sudionici su sami prilagodili instalaciju Windowsa, odabirući koje dijelove mogu preskočiti te koji će se programi instalirati. Rezultat rada bio je modificirani instalacijski mediji (u obliku .ISO datoteka) za MS Windows XP, inačica sa Service Packom 3 i MS Windowsima 7. Instalacijski mediji uključivali su dodatne programe i podešavanja različita od standardne instalacije navedenih operacijskih sustava. Pripremljena je instalacija instalirana u okruženju virtualnog stroja korištenjem besplatnog programa VMWare Player.

Više o ovome programu možete pronaći na adresi http://www.vmware.com/products/player/, a o njemu možete čitati i u časopisu Bug. Program možete preuzeti na ovoj poveznici.,

2. Izrada slike tvrdog diska i njeno korištenje za stvaranje kopije računala u učionici

U predavanju i radionici učitelji i nastavnici upoznati su s osnovama izrade slike tvrdog diska računala te načinima njene primjene.

Ponovljene instalacije operacijskog sustava, pogonskih programa, sigurnosnih zakrpi, programa i njihovo podešavanje često zahtijevaju previše vremena čak i kad se koriste prilagođene instalacije MS Windows operacijskog sustava s uključenom automatizacijom i prilagodbom operacijskog sustava i programa. Stoga je najprikladnije rješenje korištenje slika tvrdog diska računala (image) kojom se „zamrzne“ stanje operacijskog sustava u trenutku optimalnog rada i pohrani u vanjsku datoteku. Navedenu datoteku je potom moguće koristiti za stvaranje kopija na velikom broju računala, pri čemu sva ta računala imaju jednaku instalaciju operacijskog sustava, programa i sigurnosnih postavki.

Sudionici su tijekom predavanja i radionice upoznati sa:

  • sigurnosnim pretpostavkama, predradnjama i preduvjetima izrade slike tvrdog diska,
  • osnovnim konceptima izrade slike tvrdog diska: vrstama diskovnih particija, potrebnim prostorom, vrstama slika,
  • izradom slike tvrdoga diska korištenjem programa Acronis True Image: načinom pokretanja navedenog programa (kao Windowsove aplikacije i boot CD medija),
  • načinom stvaranja i korištenja boot CD medija,
  • korištenjem slike tvrdoga diska za vraćanje lokalnog računala u prethodno stanje,
  • višestrukim instalacijama slike tvrdog diska na veći broj jednakih računala (npr. na sva računala u računalnoj učionici),
  • radnjama koje je potrebno izvesti nakon vraćanja slike tvrdog diska na veći broj računala (mrežne postavke, imena računala).

U radioničkome su dijelu sudionici naučili napraviti sliku tvrdog diska računala te ju kasnije primijeniti za vraćanje računala u prethodno/radno stanje.

3. Virtualizacija računala u obrazovnom okruženju

Virtualizacija računala podrazumijeva:

  • postojanje odgovarajućeg računala,
  • instalirani operacijski sustav na računalu kao i programe za virtualizaciju,
  • instalacijske medije s kojih su instalirali drugi operacijski sustavi na to isto računalo,
  • stvarnu potrebu za virtualiziranim operacijskim sustavom/programom.

U radioničkom dijelu učitelji i nastavnici koristili su program VMWare Player pomoću kojeg su instalirali operacijski sustav Windows XP SP3 na virtualni stroj koristeći instalaciju u obliku .ISO slike.

Osim izrade vlastitih virtualnih strojeva, sudionici su upoznati s načinom na koji mogu pronaći, pohraniti, instalirati i prilagoditi već pripremljene virtualne strojeve, čime se smanjuje vrijeme potrebno za njihovu primjenu i korištenje.

4. Izrada virtualiziranog stroja od postojeće fizičke instalacije

Tijekom predavanja predstavljeni su osnovni preduvjeti i predradnje potrebne za virtualizaciju postojeće instalacije kao i razlozi za korištenje takvih rješenja. Pojašnjene su pozitivne i negativne strane virtualizacije, kako za performanse virtualiziranog stroja, tako i za sigurnost, nadogradnju i slično.

Tijekom predavanja i radionice korišten je besplatni program VMWare Converter koji, između ostaloga, omogućava postupak pretvaranja fizičke instalacije operacijskog sustava u virtualni stroj.

U praktičnom dijelu sudionici su virtualizirali računala prema sljedećem redoslijedu:

  • priprema stroja (uklanjanje nepotrebnih programa i podataka, uklanjanje mapa s privremenim podacima, instalacija sigurnosnih zakrpi – po potrebi),
  • postupak pretvaranja (konverzije) fizičkog stroja i rad s programom VMWare Converter (odabir mjesta za pohranu virtualnog stroja i osiguranje dovoljnog prostora za njegovu pohranu, uobičajene postavke za pretvaranje, nadzor nad postupkom pretvaranja – važno kod udaljenog fizičkog stroja),
  • načinom provjere uspješno provedene pretvorbe te provjerom postojanosti pohranjenih podataka,
  • kopiranjem/premještanjem mapa i datoteka koje čine virtualni stroj na drugo mjesto/računalo,
  • pokretanjem, prilagodbom i korištenjem virtualnog stroja,
  • načinom održavanja takvog virtualnog stroja (sigurnosni aspekt).

Nakon predavanja učitelji i nastavnici naučili su kako instalirati, prilagoditi i koristiti virtualne strojeve koje su stvorili pretvorbom fizičkih instalacija i to za osobne i za obrazovne svrhe.

U evaluacijama su sudionici naveli kako je skup ispunio njihove potrebe jer su upoznati s različitim načinima na koje si mogu olakšati rad u računalnim učionicama.

skup1Evaluacija skupa

Izdvajam neka zapažanja sudionika skupa:

1. Tijekom skupa ostvario/la sam svoje profesionalne ciljeve:

  • Naučila sam vrlo korisne stvari koje ću moći koristiti u radu
  • Naučila sam nešto što nisam koristila niti znala
  • Za sljedeću šk. god. na sva računala Win 7
  • Upoznao sam se s praktičnim rješenjima za brzu instalaciju računala (OS i ostalih programa)
  • Čula sam puno informacija koje mi mogu koristiti u održavanju informatičke učionice
  • Naučila sam ono što mi treba, a nisam do sada imala gdje
  • Svladali smo dio koji je zahtjevan, a neophodan

2. Najviše mi je koristilo…

  • Podešavanje imagea Win i imagea diska
  • Ninite – stranica za skidanje programa
  • Virtualizacija jer taj način omogućuje isprobavanje novih mogućnosti
  • Tuđe iskustvo – napomene, sugestije
  • Saznala sam kako riješiti problem koji mi se više puta pojavio u praksi

3. Poteškoće pri realizaciji…

  • Nepoznavanje engleskog jezika
  • Mali tehnički problemi
  • Nisu se pojavile, hvala Bogu!
  • Samo tehničke prirode

4. U svom daljnjem radu mislim da je moguće…

  • Iskoristiti sve pokazano na skupu
  • Iskoristiti stečeno znanje, ubrzati održavanje učionice
  • Primijeniti nova saznanja u praksi i time si olakšati i ubrzati rad

Međužupanijski stručni skup – CSS i programski jezik Java

viktorija_hrzica

Viktorija Hržica

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek, 5. srpnja 2010. u OŠ „Ivan Goran Kovačić“ u Velikoj (Požeško-slavonska županija) održan je Međužupanijski stručni skup s temom CSS i programski jezik Java. Skup je organizirala viša savjetnica za informatiku i računalstvo Viktorija Hržica, prof., a predavači su bili vrsni nastavnici-praktičari: Daniel Rakijašić, dipl. inf. iz Gimnazije Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima i mr. sc. Ljiljana Miletić, profesorica savjetnica, iz Gimnazije u Požegi. Na skupu je sudjelovalo 20 učitelja i nastavnika iz svih slavonskih županija.

Cilj je skupa bio učitelje i nastavnike informatike i računalstva uputiti u rad s CSS-om uz korisne napomene, praktične primjere i vježbe. Upoznati su s osnovnim informacijama o CSS-u te njegovom sintaksom u postupnom stvaranju mrežnog sjedišta. Za izradu mrežnog sjedišta koristili su se jednostavnim i besplatnim programom Notepad++. Kroz radionicu o CSS-u sudionike je vrlo jednostavnim jezikom i postupno, kroz vježbe i osobna iskustva, proveo dipl. inf. Daniel Rakijašić. Na kraju je sve zainteresirane pozvao da iskoriste mogućnost pohađanja CARNetovih mentoriranih online tečajeva te da koriste materijale dostupne na Portalu za udaljeno učenje „Nikola Tesla“. Tijekom radionice sudionici su:

  • upoznati s pojmom i značajem CSS-a kod izrade mrežnih stranica,
  • upoznati s osnovnim pojmovima CSS-a kao što su selektori, svojstva, vrijednosti,
  • spoznali kako i na koji način CSS djeluje na HTML kôd,
  • naučili na koje načine spajamo HTML i CSS,
  • spoznali CSS model kutije,
  • naučili pravilno koristiti generičke kontejnere za razmještaj elemenata na mrežnoj stranici,
  • izradili primjer mrežnog sjedišta pomoću HTML-a i CSS-a,
  • upoznali alate i mrežne stranice koji olakšavaju rad s CSS-om.

Prezentacija s predavanja:

 

Praćenje učenika nakon srednje škole pokazalo je potrebu za obrađivanjem programskoga jezika Java već u srednjim školama jer se na određenim fakultetima nastava programiranja odvija upravo u tom programskom jeziku. S osnovama programiranja u programskom jeziku Java sudionike je upoznala mr. sc. Ljiljana Miletić. Kao iskusna nastavnica postupno je vodila prisutne učitelje i nastavnike kroz osnovnu sintaksu programskog jezika, nadovezujući i nadograđujući sadržaje te uspješno prenoseći osnovna znanja o programiranju.

Da je stručni skup bio izuzetno uspješan i u potpunosti ostvario svoj cilj, pokazale su evaluacije učitelja i nastavnika. Učitelji i nastavnici pokazali su velik interes za CSS i Javu te će ih nesumnjivo u skoroj budućnosti u svome nastavnome radu i koristiti.

skup Evaluacija skupa

Neka zapažanja iz evaluacija:

1. Tijekom skupa ostvario/la sam svoje profesionalne ciljeve…

  • Upoznao se s praktičnom primjenom CSS-a te sa specifičnostima programskog jezika Java,
  • Naučio nešto novo,
  • Upoznavanje programa CSS, ponavljanje Jave,
  • Usavršavanje znanja u programiranju,
  • Nove stvari o CSS-u i sintaksa Jave,
  • Upoznavanje CSS-a za daljnji samostalan rad,
  • Stekao nove poglede na problematiku.

2. Najviše mi je koristilo…

  • Upoznavanje CSS-a na praktičnim primjerima,
  • Primjeri i upute,
  • CSS programiranje,
  • Primjer -> primjena CSS-a korak po korak,
  • Saznanje kako drugi obrađuju pojedino gradivo,
  • Programski jezik Java,
  • Otkriće da je Java multiplatformski jezik s puno mogućnosti,
  • Upoznavanje s Javom.

3. Poteškoće pri realizaciji…

  • Puno prepisivanja teksta (programa – Java),
  • Previše tipkanja,
  • Ponekad prebrz rad predavača.

4. U svom daljnjem radu mislim da je moguće…

  • Iskoristiti CSS i HTML prilikom izrade i individualiziranja školskog web sjedišta,
  • Primijeniti nove sadržaje stručnog skupa u nastavnom planu i programu,
  • Sve to upotrijebiti,
  • Prenijeti stečeno u nastavi,
  • Primijeniti znanja CSS-a za uređivanje školske stranice.

Globalizacija i obrazovanje

aida_hodzic

Aida Hodžić

„ Imagine there is no countries. It isn’t hard to do!“
John Lennon

1. Uvod

Danas, na početku XXI. stoljeća, živimo u svijetu obilježenom raznim promjenama, napetostima, ali i utjecajima različitih pojava na društvo i pojedince u njemu. Jedna od takvih pojava je globalizacija.

Globalizacija je omiljena fraza novinara i političara. Postala je ključna ideja za poslovne teorije i praksu, ušla u akademske rasprave i postala fokus za raspravu u obrazovanju. Ali ono što ljudi podrazumijevaju pod pojmom globalizacija često je zbunjujuće jer se globalizacija definira na različite načine.

Što je globalizacija?

Globalizacija se može sagledati iz različitih kutova pa se može definirati kao moderna forma i zagonetni fenomen koji sadrži višestruke i drastične promjene u svim dimenzijama života. Usprkos sposobnosti da prezentira promjene i uključuje cijeli svijet, neki istraživači zapažaju da najveću ulogu ipak imaju informacijske tehnologije koje stvaraju globalnu mrežu među ljudima u različitim krajevima svijeta te engleski jezik koji se koristi kao globalni jezik u cijelom svijetu.

Većina ima vlastito viđenje o ovakvim i sličnim konstatacijama, međutim, zamjetne su sličnosti, posebno ako se radi o IT-u, obrazovnom ili nekom drugom okruženju.

prilog1Izvor: White paper on education and training , 1995.

Navedeni prilog ukazuje na samo neke od mogućnosti koje nam donosi globalizacija i koje možemo iskoristiti u svakodnevnom poslovanju i životu. Osnovna karakteristika koja se uočava je faktor uklanjanja granica koji ljudima širom svijeta omogućava da međusobno komuniciraju na veoma jednostavan način. Oslanjajući se na razna istraživanja, glavni cilj ovog rada predstavlja razmatranje obrazovanja u globaliziranoj klimi, uključujući raznovrsne koncepte, teorije i ideje. S jedne strane podučavatelje, asistente u obrazovanju, istraživače i mnoge druge može potaknuti na inovativnu perspektivu i primjenu obrazovnih reformi, a s druge strane poboljšati obrazovno usmjeravanje i promijeniti obrazovni menadžment u kontekstu globalizacije, lokalizacije i individualizacije.

2. Globalizacija i njen utjecaj na obrazovanje

2.1. Mijenja li globalizaciju ulogu obrazovanja?

globalizacija Prethodno smo vidjeli da je globalizacija svuda oko nas – ona je tu kada upalimo TV, kada otvorimo novine, tema je razgovora dok idemo u kupovinu.

Što je fenomen globalizacije? U osnovi to je čvršća integracija zemalja i naroda svijeta
do koje se dolazi ogromnim smanjivanjem troškova transporta i komunikacija kao i rušenjem umjetnih barijera za protok robe, usluga, kapitala, znanja i ljudi preko granica (Stiglitz, 2002.).

Izvor: Global economic symposium (2010.)

Neosporno je da globalizacija ima ne samo veliki značaj, nego i dalekosežan utjecaj na reformu sustava obrazovanja, naročito u zemljama u tranziciji. Ako postavimo pitanje na koji način, odgovorit ćemo riječima Josepha Stigliza koji kaže da je „globalizacija smanjila osjećaj izoliranosti koji je bio zahvatio veliki dio svijeta u razvoju i dala mnogim ljudima u tim zemljama pristup znanju daleko iznad razine najbogatijih u bilo kojoj zemlji u svijetu (Stiglitz, 2002. – slika iznad).

Ovo tumačenje možemo potkrijepiti i riječima Manuela Castellsa: „Globalizacija je mogućnost djelovanja u trenutku na distanci“ (Castells, 1996.) što ujedno znači da informacijama možemo pristupiti bilo kad i u bilo kojem vremenskom periodu. Cjelokupno studiranje može se završiti, a da se kolega ili kolegica fizički ne sretnu na predavanju. Takva mogućnost se unazad nekoliko godina nije mogla ni zamisliti. Ovdje se ne misli samo na face to face interakciju, nego i na dostupnost obrazovanja velikom broju ljudi.

Što je uvjetovalo ovaj moderni oblik obrazovanja? Kao prvo, na razvoj sustava obrazovanja su u velikoj mjeri utjecali proces industrijalizacije i širenje gradova. Kako se širila industrijska privreda, javila se i potreba za specijaliziranim obrazovanjem i odgovarajućom radnom snagom. Zanimanja su postajala raznovrsnija, a radne vještine su se sve manje prenosile s roditelja na djecu. Sve više ljudi je stjecalo znanja pomoću predmeta kao što su matematika, prirodne znanosti i slično, a ne kao što je bio slučaj ranije – pomoću radnih, prije svega poljoprivrednih vještina.

Taj cjelokupni proces iznjedrio je na površinu moderno društvo u kojemu su se pomjerile granice znanja. Pojavili su se oblici specijaliziranog i profesionalnog usavršavanja, a poslovna i obrazovna politika kretala se u smjeru da se pojedinac obrazuje u skladu s privrednim profilom zemlje i prema određenim zanimanjima. Iako se moderni – tehnološki sustav obrazovanja počeo formirati u skladu s brzim promjenama u društvu, za mnoge zemlje je to još uvijek značilo bojno polje ekonomskih, obrazovnih i drugih rasprava koje su donijele mnoge nesuglasice oko sustava i standarda, ali i jednakost u obrazovanja.

2.2. Razvoj obrazovanja u Velikoj Britaniji

Moderni sustav obrazovanja se na Zapadu počeo oblikovati početkom 19 stoljeća. Do polovice 19 stoljeća zemlje poput Nizozemske, Švicarske i Njemačke imale su univerzalnu politiku obrazovanja za osnovne škole, dok su mnoge druge zemlje stagnirale u tom pogledu. U periodu između 1870. i II. svjetskog rata u Velikoj Britaniji je uvedeno obavezno obrazovanje, a granica se pomjerila s 10 na 14 godina. Osnovna škola je bila besplatna dok se srednje školovanje plaćalo što je dovelo do klasnih podjela među djecom. 1944. je godine Zakon o obrazovanju uveo besplatno srednjoškolsko obrazovanje i podigao granicu obaveznog obrazovanja na 15 godina starosti. Uvedena je i selekcija učenika u periodu prelaska iz osnovnog u srednje obrazovanje u vidu male mature. Međutim, ovakav se pristup pokazao neadekvatnim jer je veoma mali broj učenika nastavljao školovanje. 1964. godina donijela je promjene u sustavu obrazovanja: osnovale su se opće srednje škole, ukinule granice između gimnazija i srednjih stručnih škola. Ovakvo stanje obrazovnog sustava nije se mijenjalo sve do 1988. godine kada su uslijedile značajne reforme: u obrazovanje je uveden element tržišne konkurencije, stvarale su se privatne i samostalne državne škole, stvoren je univerzalni okvir u školama državnog sektora, data je mogućnost stvaranja dotiranih škola koje su se mogle izdvojiti iz kontrole lokalnih vlasti i primati sredstva direktno od države.

Neki od ovih principa su nastavljali važiti i dalje, ali s dozom inovativnosti. Naime, 1997. godine u jednom dijelu dokumenta Bijela knjiga Europske zajednice zahtijeva se osuvremenjivanje općih srednjih škola i intervencija vlade u onim školama koje postižu loše rezultate, dok je u školama koje koriste kreativne pristupe i postižu dobre rezultate intervencija vlade bila ograničena.

Nadalje, obrazovne reforme istakle su značaj određenih metoda predavanja i rukovođenja školama i to:

  • poboljšanje škola koje konstantno postižu loše rezultate tako da se prvo zatvore pa ponovo otvore s novim osobljem pod vodstvom „izvanrednog direktora“,
  • stvaranje „mentora za učenje“ koji su, s jedne strane, savjetodavci učenicima koji izostaju iz škole, a s druge savjetnici nastavnicima u radu s ovakvom vrstom učenika,
  • plaća prema ostvarenim rezultatima znači da ravnatelj škole može odobriti veću plaću za nastavnike koji su kreativni, dinamični i postižu dobre rezultate te
  • rukovođenje školama koje može biti promijenjeno što znači da osobe iz privatnog sektora mogu podnijeti molbu da preuzmu rukovođenje školama koje ne postižu dobre rezultate.

Još jedna tendencija koja je bila posljedica globalizacije u obrazovanju jest uvođenje stranih jezika u nastavni plan i program mnogih država. U Bijeloj knjizi Europske zajednice o obrazovanju navodi se jedan važan cilj: da svi građani Europske zajednice trebaju biti u stanju razgovarati na tri europska jezika. Promocija stranih jezika treba početi veoma rano jer takav vid učenja predstavlja prilagodbu zahtjevima globalizacije i potrebama različitih aspekata rada, učenja i usavršavanja u društvu.

2.3. Visokoškolsko obrazovanje

Sastavni dijelovi obrazovanja koji se sastoje od fizičke prisutnosti nastavnika, učenika/studenta u učionici, od komunikacije licem u lice i sl., bili su donedavno obavezan faktor u realizaciji nastave. Druge mogućnosti se nisu mogle ni zamisliti. Međutim, pod utjecajem različitih pojava, prije svega globalizacije i IT-a, struktura realizacije nastave se mijenja. Kao primjer može poslužiti Britansko otvoreno sveučilište koje je osnovano 1971. godine i prvo koristilo televiziju za učenje na daljinu (Giddens, 2001.). Programe Sveučilišta emitira stanica BBC ujutro i navečer, a studenti koriste iste televizijske programe usporedno s pisanim materijalom. Rade na osnovi dopisivanja, susreta s profesorom i ljetnih tečajeva s ostalim studentima. Na taj način mogu pratiti nastavu od kuće i studirati bez obzira jesu li negdje zaposleni. Danas se u rad ovog sveučilišta uključuje i internet kao jedan od glavnih posrednika između profesora, studenata i nastavnog procesa. Ovaj primjer pokazuje da se uvodi i novi princip tzv. elektronskih sveučilišta (slika ispod) što znači da je uz pomoć interneta obrazovanje i stjecanje diploma moguće iz svih krajeva svijeta.

globalizacija1 Izvor: Hanze University Groningem (2010.)

Učenje na daljinu pomoću interneta je aktualna i raširena pojava u svijetu. Učenici mogu sami rješavati zadatke i pomoću elektronske pošte ih slati profesorima na provjeru. Ovakav vid sveučilišta ima prednosti, a jedna od njih je da se jedno sveučilište može povezati s drugim ili cijelom grupom bez obzira na njihovo sjedište i na taj način razmjenjivati online akademske resurse, dijeliti inovacije u nastavi i poboljšavati obrazovanje u svojoj zemlji. Na ovakav je način visoko obrazovanje postalo masovno obrazovanje.

Dakle, ne samo da je utjecaj globalizacije vidljiv u spomenutim dimenzijama, već je njen utjecaj vidljiv i u sljedećem:

  • globalizacija utječe na prosvjetnu radnu snagu što znači da od njih zahtijeva cjeloživotno učenje i stalno usavršavanje,
  • njen utjecaj je vidljiv prilikom razmjene servisa i dobara između škola i sveučilišta (npr. online materijali, akademsko istraživanje i sl.),
  • globalizacija utječe na obrazovni sustav stvarajući različitost (diverzitet) škola i roditeljima pruža mogućnost izbora (npr. u Bosni i Hercegovini je pokrenut projekt online dnevnika koji roditeljima pruža mogućnost uvida u ocjene i prisutnost njihove djece na nastavnim satovima; ujedno mogu odabrati hoće li doći na roditeljski sastanak i obaviti komunikaciju licem u lice ili će izvršiti iste obaveze pomoću interneta),
  • podiže se standard obrazovnih zahtjeva,
  • zahtijevaju se mogućnosti improvizacije i kreativnosti kao i kompleksno mišljenje povezano s praksom i realnošću svakodnevnog života,
  • izazovi globalizacije zahtijevaju pripremu prosvjetnih radnika za rad u okruženju koje se konstantno mijenja, a s tim u vezi i pripremu studenata za moderni put u kojemu se konstantno razvijaju nove vještine, znanja i sposobnosti,
  • i najzad, prema novim obrazovnim modelima, prosperitet prosvjetnih radnika ovisit će o njihovoj sposobnosti da trguju vještinama, znanjima i poduzetničkim sposobnostima u globalnoj sferi obrazovanja.

Ovakvi utjecaji globalizacije s jedne strane predstavljaju napredak u razvoju socijalne kohezije, a s druge strane odražavaju negativnost za siromašne zemlje u svijetu.

2.4. Tehnološki jaz u obrazovanju

Između 1998. i 1999. godine 93 % britanskih srednjih škola i 62 % osnovnih škola imalo je pristup internetu (Giddens, 2001.). 1998. godine osnovana je i Nacionalna mreža za učenje čiji je cilj fokusiran na povezivanje svih škola, sveučilišta i biblioteka do 2002. godine. Ta mreža bi obrazovnim institucijama, nastavnicima i studentima omogućila da razmjenjuju iskustva, prikupljaju podatke, preuzmu određene dokumente i uče o raznovrsnim aktivnostima pomoću interneta. Ovaj podatak govori da Velika Britanija posjeduje mogućnost prilagođavanja na novitete, ali posjeduje i jaku materijalnu stranu koja omogućuje intenzivni tempo praćenja tehnoloških promjena.

Kakav je slučaj sa zemljama koje nisu u mogućnosti uspostaviti internetsku mrežu u obrazovanju?

Odgovor na ovo pitanje dala je Organizacija UN-a u svom izvještaju 1999. godine ističući Južnu Aziju kao jedno od slabo razvijenih područja u ovom sektoru jer imaju manje od 1 % korisnika interneta.

U Africi, s druge strane, još manji broj ljudi ima mogućnost pristupa internetu. Dakle, postoji tehnološki jaz koji je postao linija razdvajanja bogatih i siromašnih zemalja. Nedovoljno razvijenim područjima koje se bore s usvajanjem osnovne pismenosti i nedostatkom osnovnih sredstava za realizaciju nastavnog procesa, potreban je bolji obrazovni sustav i infrastruktura koja će im omogućiti korist od programa učenja na daljinu. U takvim se okolnostima jedino mogu prilagoditi IT obrazovanju. Potrebno je još spomenuti da, bez obzira na tehnološki jaz, upotreba računala i interneta u obrazovanju ne mora dovesti samo do globalnih nejednakosti, već može pomoći u povezivanju ljudi iz različitih krajeva svijeta i stvaranju mogućnosti za njihovo obrazovanje i primjenu naučenih znanja. Suradnja s pojedincima, grupama ili kompanijama iz drugih zemalja mogla bi biti ključ za profesionalno usavršavanje, nadilaženje određenih teškoća ili moguće pronalaženje novih poslovnih mogućnosti.

3. Zaključak

Kao i u mnogim područjima društvenog života, i u obrazovanju globalizacija i informacijska tehnologija utječu na komercijalizaciju, smanjuju osjećaj izoliranosti među zemljama u svijetu, omogućuju rušenje umjetnih barijera za protok robe, usluga, kapitala, znanja i ljudi preko granica. Snaga ovakvih promjena utjecala je na stvaranje potrebe za novim znanjima, zanimanjima i zahtjevom za cjeloživotnim učenjem. Procesi usavršavanja i stjecanja potrebnih kvalifikacija mogu se usvajati pomoću interneta, bez fizičke prisutnosti, na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Na taj način pojam obrazovanja više nije jasno strukturiran prijenos znanja, već dobiva širi kontekst koji se odvija pod utjecajem globalizacije i informacijskih tehnologija.

Dakle, nove tehnologije, globalizacija i ekonomija znanja mijenjaju naša shvaćanja o obrazovanju. Zagovara se princip life long learninga ili učenja tijekom cijelog života. Postoji sve više mogućnosti da se ljudi tijekom svog života uključe u različite vidove obrazovanja, usavršavanja i stjecanja nužnih kompetencija za život u tehnološkom svijetu. Naglasak treba biti na prilagodbi tehnološkim inovacijama koje donosi suvremeno doba, a ne na ostanku u ritmu rutine nesposobne za prilagodbu. Završno razmatranje bih potkrijepila onim što je jednom prilikom rekao Stewart Brand: „Once a new technology rolls over you, if you are not part of the steamroller, you are part of the road!“ (Jednom kada informacijska tehnologija prijeđe preko vas kao valjak, ako ne postanete dio njega, postat ćete dio ceste!“) – pogledati sliku ispod

globalizacija2

 

LITERATURA

  1. Bourdieu, P., (1998.): Acts of Resistance: Against the Tyranny of the Market. The New Press. New York.
  2. COUNCIL OF ACADEMIES OF ENGINEERING AND TECHNOLOGICAL SCIENCES (1988.): „Globalization of technology“. International perspectives National academy press. Washington, DC.
  3. Centre for educational research and innovation, (2005.): Personalising education, OECD.
  4. Castells, M., (1996.): The Rise of the Networked Society. Oxford: Blackwell.
  5. Cogburn, D. L. (1998.): Globalization, knowledge, education and training in the global world: Conference paper for the InfoEthics98. UNESCO.
  6. Giddens, A.,(2001.)Sociology, Polity Press, Cambridge.
  7. Giddens, A., (1990.): The Consequences of Modernity. Stanford: Stanford University Press.
  8. Kotler&Keller, (2006.): Marketing management. XII izdanje.
  9. Marcelo,M. S. O.(2007.): Learning in the global era. University of California Press. London.
  10. Stigliz, Dž. E. (2002.): „Protivrečnosti globalizacije“. SBM-x. Beograd.
  11. Yin, C. C., (2005.): New paradigm for re-engineering education. Netherlands.

Za sve inovativce i kreativce

zeljka_knezovic

Željka Knezović

Kako svaki članak u ovom broju Pogleda ne bi počeo s istom standardnom rečenicom „Nadamo se da ste se odmorili…“, ja ću svoj započeti završnom „Pridružite nam se svojim idejama i ove školske godine, budite kreativni i postanite i vi dio tima inovativnih učitelja i nastavnika!“.

Dok čitate ovaj članak, Arjana Blažić, profesorica engleskog i njemačkog jezika u IX. gimnaziji u Zagrebu, već se uvelike priprema za put na Svjetsko natjecanje inovativnih učitelja i nastavnika (WW IEF 2010.) koje će se od 25. do 30. listopada 2010. održati u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici.

Ne mogu a da se ne prisjetim svojih osjećaja kada je Hrvatska izabrana da s ostalim polufinalistima europske inačice natjecanja ode na WW IEF 2010. Hrvatska, koja je imala samo jednog predstavnika na europskom natjecanju – rad koji je prof. Blažić osmislila zajedno sa svojim učenicima, rad kojem su se, zahvaljujući njenim učenicima, pridružili učenici iz cijelog svijeta. Projekt je to koji raste iz dana u dan zahvaljujući društvenim mrežama i tehnologiji koja nas sve povezuje bez obzira gdje se nalazili i koja nam omogućuje da dijelimo iste želje i iste snove.

Iako često mislimo da je svijet daleko ispred nas što se tiče obrazovanja, varamo se – što smo dokazali i prije dvije godine kada smo imali dva rada na svjetskom ITF-u i potvrdili da smo uporabom tehnologije u nastavi i mi dio svijeta, ponovivši to i ove godine.
Kako ne bismo ponovno čekali parnu 2012. godinu da nam se ponovno dogodi nešto takvo, pozivam vas da nam pokažete što radite u nastavi, kako koristite/iskorištavate tehnologiju koja vam stoji na raspolaganju, što vaši učenici rade i što oni žele… i odvedite Hrvatsku i 2011. na svjetsko natjecanje!

Ove školske godine dogodit će se neke izmjene u konceptu Hrvatskog natjecanja inovativnih učitelja i nastavnika o čemu ćete čitati u idućem broju ovog časopisa te na stranicama natjecanja (ITF). Ono što u ovom trenutku možemo otkriti je da će se prijave radova odvijati nešto ranije, već tijekom 11. i 12. mjeseca, a proglašenje pobjednika bit će u siječnju 2011. Pobjednik ovogodišnjeg natjecanja odlazi na Europsko natjecanje koje će se održati 22 .- 24. ožujka 2011. u Moskvi .

Trebamo li još nešto dodati? Moskva – dovoljna motivacija da sve ideje koje su se rađale tijekom ovog ljeta realizirate, pretvorite u stvarnost i primijenite u svojim učionicama, stvarnim i virtualnim.

Čekamo da se prijavite i vidimo se u siječnju na proglašenju pobjednika Smiješak!

CARNetove vijesti

CARNet

CARNet

Moodlajte i osvojite vrijedne nagrade!

Kao i prethodnih godina, natjecanje autora web sadržaja Webfestival pratit će CARNetovu korisničku konferenciju – CUC 2010.
U nastojanju da potakne korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju od osnovne škole do fakulteta ali i na programima neformalnog i cjeloživotnog obrazovanja, Webfestival 2010 će se, pod sloganom „Moodlajmo zajedno!“, baviti obrazovnim sadržajima objavljenim u jednom od najraširenijih sustava za upravljanje učenjem otvorenog kôda – Moodle-u.
Više o Webfestivalu pogledajte ovdje.

Otvorene prijave na online tečajeve u listopadu i studenom 2010.

I ove školske/akademske godine CARNetov edukacijski centar organizira održavanje online tečajeva uz podršku online mentora za korisnike iz školske, akademske i istraživačke zajednice. Tijekom školske/akademske godine 2010./2011. online tečajevi će se održavati u listopadu, studenom, siječnju, ožujku i svibnju, a započeti će prve srijede u mjesecu. Više

Otvoren jesenski upisni rok na CARNetovu E-learning akademiju

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet otvorila je jesenski rok za upis u 8. generaciju programâ E-learning akademije za akademsku godinu 2010./11. Prijave i upisi traju do 15. rujna, a nastava počinje 30. rujna 2010. godine. Više

Održan stručni skup za podučavatelje u sklopu ICT Edu projekta

Osnovna škola Mejaši u Splitu bila je domaćin dvodnevnog stručnog skupa održanog 8. i 9. srpnja 2010. godine, čime je započela peta faza projekta ICT Edu pod nazivom „Edukacija edukatora“. Više

CARNet po treći put dobitnik nagrade Comenius EduMedia

Treću godinu zaredom CARNet je dobitnik prestižne nagrade „Pečat Comenius EduMedia“. Međunarodni žiri ove je godine pečatom nagradio online tečaj „Izrada online tečaja pomoću Moodlea“ čime se potvrđuje njegova kvaliteta u kategoriji obrazovnih materijala o sustavima za učenje na daljinu. Više

Predstavnik Hrvatske pobijedio na natjecanju NetRiders 2010.

7. srpnja 2010. godine održano je finalno međunarodno online natjecanje u mrežnim vještinama pod nazivom „NetRiders 2010.“. Na ovogodišnjem natjecanju, koje je okupilo 114 sudionika iz 70 država, prvo je mjesto osvojio Toma Marini sa zagrebačke akademije EDUNET. Više

Jučer Google, danas na CARNet MoD-u

Na svojoj IO konferenciji Google je 19. svibnja 2010. predstavio novi kodek (VP8) i format (WebM) za web video. Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet je unutar 24 sata od objave formata na konferenciji imala eksperimentalnu primjenu navedenog kodeka i WebM formata. Više

eLektire – besplatne lektire na internetu

Na inicijativu i uz potporu Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a u realizaciji „Bulaja naklade“ i CARNeta, na adresi http://lektire.skole.hr dostupna su cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne školske lektire i šire. Više