Nizovi i interaktivnost – Microsoft Small Basic 5. dio

gogaS

U posljednjem dijelu nastavaka o programiranju u Small Basicu pozabavit ćemo se nizovima podataka i događajima koji u programima omogućuju interaktivnost.

Nizovi podataka

Zašto koristiti nizove, objasnit ćemo na jednom jednostavnom primjeru. Primjerice, želite li napisati program koji će ispisati pozdrav kojim pozdravljate sve djevojčice iz svog razreda, primjerice njih pet, morat ćete upotrijebiti najmanje pet varijabli Ime1, Ime2… Ime5 kako bi računalo zapamtilo imena svih djevojčica te ih moglo ispisati u pozdravu. Ovakav program nije teško napisati, no kad biste željeli pozdraviti sve učenike cijelog razreda i kad bi se radilo o razredu od tridesetak učenika, morali biste upotrijebiti puno više varijabli, više pisanja i više vremena.

slika5.1 Zadatak riješen bez nizova

Moramo li pamtiti više varijabli istog tipa, postoji puno bolji i brži način na koji ćemo to izvesti. Kako smo se već upoznali s činjenicom da je računalo dobro u izvršavanju ponavljanja, tj. zadataka koji se ponavljaju više puta, to ćemo primijeniti i u ovom slučaju. Da ne upisujemo iznova isti kôd za svakog učenika u razredu, upotrebom samo jedne varijable pohranit ćemo imena više učenika i za to upotrijebiti For petlju i niz.
Umjesto da upotrijebimo pet varijabli Ime1, Ime2… Ime5 za spremanje pet učenica, upotrijebit ćemo samo jednu varijablu Ime. U tu jednu varijablu ćemo korištenjem indeksa spremiti višestruke vrijednosti. Primjerice, Ime[1], Ime[2], Ime[3], Ime[4] i Ime[5] su elementi niza, a svaki element sprema jednu vrijednost. Svaki element niza sastoji se od naziva niza Ime i indeksa, broja koji navodimo unutar uglatih zagrada te se razlikuje po indeksu, a indeksi moraju biti ordinalnog tipa, tj. za svaki indeks znamo koji je njegov prethodnik i sljedbenik.
Napomenut ćemo da iako Ime[1], Ime[2], Ime[3], Ime[4] i Ime[5] izgledaju kao da se radi o pet različitih varijabli, riječ je o samo jednoj varijabli.

Pogledajmo kako ćemo prethodni zadatak riješiti pomoću niza.

For i = 1 To 5
  TextWindow.Write(i + " učenik/ca, upiši ime:")
  ime[i] = TextWindow.Read()
EndForslika5_2
TextWindow.Write("Dobar dan ")
For i = 1 to 5
  TextWindow.Write(ime[i] + ", ")
EndFor
  TextWindow.WriteLine("")

U programskom kodu podebljano smo istaknuli dvije kodne linije. Prva, ime[i]=TextWindow.Read(), sprema imena članova tima u niz dok ih druga, TextWindow.Write(ime[i] + ", "), čita iz niza.

Prethodni zadatak riješen pomoću niza

U ovom primjeru upotrijebili smo jednodimenzionalni niz, uređen i ograničen skup varijabli istog tipa kod kojeg je svaki element niza određen samo jednim indeksom. Indeks određuje mjesto elementa u nizu pa jednodimenzionalni niz možemo prikazati na sljedeći način:

slika5.3 slika5.4
                                                                                      Prikaz jednodimenzionalnog niza u memoriji

Uz jednodimenzionalne nizove u programiranju se često koriste i višedimenzionalni. Višedimenzionalni niz je uređen i ograničen skup varijabli istog tipa u kojemu je svaki element niza određen s više indeksa. Ukoliko je svaki element niza određen s dva indeksa, govorimo o dvodimenzionalnom nizu, ukoliko je određen s tri indeksa, govorimo o trodimenzionalnom nizu itd. U praksi najčešće koristimo dvodimenzionalne nizove.

slika5.6 
Jednodimenzionalni niz

slika5.7

 

 

 

Dvodimenzionalni niz

slika5.8

 

 

 

 

 

 

Trodimenzionalni niz

Više o nizovima i razvrstavanju nizova u Small Basicu pogledajte u snimci webinara Small_Basic_2.dio.

Interaktivnost u programima

Želite li u programu omogućiti interaktivnost, morat ćete u njega ugraditi svojevrsne signale, događaje koji će se aktivirati određenim akcijama korisnika, primjerice – pomicanjem ili klikom miša. Događaji su na određeni način suprotnost operacijama. Kada koristimo operacije, pozivamo ih kako bismo računalu zadali da nešto učini, a kada koristimo događaje, računalo nas obavještava kada se dogodi nešto zanimljivo. Primjerice, sjetite se igrice križić-kružić. Odlučite li napisati program koji će korisniku omogućiti da igra ovu igru, morat ćete mu omogućiti da odabere polje na kojem želi odigrati svoj potez. Pogledajmo na jednom vrlo jednostavnom primjeru kako se dodaje interaktivnost. Program se sastoji od jedne naredbe i jednog potprograma:

GraphicsWindow.MouseDown = NaKlikMisa
Sub NaKlikMisa
GraphicsWindow.ShowMessage("Kliknuli ste.", "Pozdrav!")
EndSub

Potprogram koristi operaciju ShowMessage na objektu GraphicsWindow pomoću koje se prikazuje okvir s porukom korisniku. U programu je naziv potprograma dodijeljen događaju MouseDown objekta GraphicsWindow. Pokrenete li program, primijetit ćete da je ovaj događaj vrlo sličan zadanom svojstvu samo što mu se umjesto vrijednosti dodjeljuje potprogram NaKlikMisa. Upravo ovo je posebnost događaja – kada se dogodi događaj, automatski se poziva potprogram. U ovom se primjeru potprogram NaKlikMisa poziva uvijek kad korisnik mišem klikne grafički prozor.

slika5.9
Program s primjerom interaktivnosti – reakcija na događaj

Ukoliko smo vas zainteresirali ovim primjerima, svakako pogledajte još neke primjere programa u kojima se koriste događaji kao i snimke webinara o Small Basicu

 

Primjer 5.1. (.sb / .exe)
Primjer 5.2. (.sb / .exe)
Primjer 5.3. (.sb / .exe)
Primjer 5.4. (.sb / .exe)
Primjer 5.5. (.sb / .exe)

Pričam ti priču… digitalnu

arjana_blazic

Sve više učenika sve rjeđe poseže za knjigom. Čitanje jednostavno više nije in. Teško je reći što je razlog, ali znajući koliko vremena naši učenici provode za računalom, neosporno je da su moderne tehnologije pridonijele zatomljivanju radosti čitanja. No, zato nema nikakvog razloga da te iste tehnologije ne iskoristimo za pokušaj poticanja učenika na čitanje. Zašto im ne bismo pokazali kako da sami stvaraju priče? Zašto ne bismo zajedno s njima uronili u svijet mašte? Zašto ne bismo krenuli u jednu sasvim novu, zajedničku avanturu?

Digitalne priče

Zaista nema razloga da to ne učinimo. Na raspolaganju nam stoji čitav niz jednostavnih računalnih alata koje možemo upotrijebiti u razredu te, ovisno o dobi učenika i o predmetu koji podučavamo, ispričati digitalne priče po mjeri današnjeg digitalnog doba.

Digitalne priče će kod učenika potaknuti kreativnost i inovativnost. One sadrže ne samo slike i tekst, već i zvučne te videozapise. Mogu biti stvarne ili izmišljene, kraće ili duže. One pričaju o osobnim ili povijesnim događajima. One će suhoparno gradivo iz svih školskih predmeta zasigurno učiniti zanimljivim jer će pisanu riječ pretvoriti u čarobnu pustolovinu i time (možda) potaknuti učenike da posegnu za „pravom” knjigom.

Gotovo svi alati za izradu digitalnih priča dolaze s engleskog govornog područja te je zbog toga nužno poznavanje osnova engleskog jezika kako bismo razumjeli upute. Iako se možda čini da su svi ti alati najprimjereniji za nastavu engleskog jezika, iskustvo pokazuje da većinu dostupnih alata možemo upotrijebiti i za obradu, uvježbavanje ili ponavljanje gradiva iz svih ostalih predmeta.

Koje ćemo alate koristiti, ovisi o dobi učenika te će zasigurno slikovnice i crtići biti zanimljiviji mlađima, no i oni stariji također će uživati u njihovoj izradi.

Slikovnice

clip_image002

Picture Book Maker je vrlo jednostavan digitalni alat kojim crtamo i pišemo slikovnicu. Pogodan je za učenike nižih razreda koje tek uvodimo u tajne digitalnih priča. Učenici uređuju korice knjige i tri dvostruke stranice pomoću ponuđenih ilustracija čiju veličinu i položaj mogu mijenjati. Likovi su životinje iz zoološkog vrta. Nakon što je slikovnica završena, može se ispisati, poslati e-poštom ili spremiti u galeriju, za što je potrebna registracija. Hrvatski dijakritički znakovi se ne mogu upotrijebiti.

 

clip_image002[16]My Storymaker je alat kojim učenici od ponuđenih predložaka mogu odabrati likove, predmete i mjesto radnje. Na dnu svake stranice može se dopisati tekst koji se automatski prilagođava interakciji između likova i/ili predmeta. Nije moguće koristiti druge jezike osim engleskog pa se ovaj alat preporučuje za nastavu engleskog jezika. Nakon što je učenik završio priču, ne može ju prerađivati, no ako na pitanje: „Želiš li podijeliti s drugima?” klikne potvrdno, dobit će „čarobni broj” pomoću kojeg priču može spremiti na vlastito računalo, što je poželjno, budući da se priče nakon nekog vremena brišu s ove mrežne stranice.

Crtići

clip_image006Zimmer Twins je alat za izradu crtića u kojemu su glavni likovi 12-godišnji blizanci Edgar i Eva Zimmer i njihova mačka imenom 13. Potrebno je osnovno poznavanje engleskog jezika jer učenici mogu birati između ponuđenih animiranih predložaka s engleskim nazivima. Zimmer Twins se, osim za strane jezike, može upotrijebiti i za objašnjavanje tekstualnih zadataka iz matematike ili fizike, opisivanje nekog kemijskog eksperimenta ili povijesnog događaja te za bilo koju drugu temu iz drugih predmeta. Dijakritički znakovi se ne prihvaćaju, a ukoliko učenik želi spremiti svoj crtić, treba se registrirati.

 

clip_image002[10]

Domo Animate je obrazovna verzija poznatog alata za izradu animiranih filmova GoAnimate. Dok se na potonjem mogu naći razni neprikladni sadržaji, Domo Animate predstavlja sigurno okruženje u kojemu učenici mogu izraziti svoju kreativnost bez straha od izlaganja nepoželjnim sadržajima. Registracija je obavezna. Niz gotovih predložaka dovoljan je za izradu velikog broja različitih animiranih filmova iz kojih učenici mogu učiti gradivo iz svih predmeta i istovremeno se dobro zabaviti. Likove možemo smanjivati, povećavati, okretati, pokretati, mijenjati im izraze lica, staviti neki predmet u ruku, napisati tekst u oblačić, a za razliku od prethodno spomenutih alata, moguće je odabrati glazbu po želji. Nakon što je završen, crtić može ostati privatan ili javan. Možemo ga ugraditi na mrežnu stranicu, blog ili wiki ili prikazati na Facebook ili MySpace profilu.

 

Albumi

clip_image004[7]

OurStory je alat za izradu vremenskih pravaca pomoću fotografija i videozapisa što se može izvrsno upotrijebiti na nastavi povijesti. Također je vrlo koristan za nastavu engleskog jezika jer sadrži setove od stotinjak i više pitanja na koja učenici mogu odgovarati i tako stvoriti svoje putovanje kroz vrijeme. Pitanja su razvrstana prema temama, npr. My Story, Love Story, Travel Story, Remember When ili Timeless – set od 340 pitanja pokriva područja koja sežu od naših hobija i želja do omiljene hrane i naših postignuća. Galerija fotografija u završenom vremenskom pravcu može biti javna ili privatna, a također ju je moguće dodati na blog ili MySpace profil. Registracija je obavezna.

clip_image002[12]Photostory je odličan program pomoću kojeg od svojih fotografija možemo napraviti album u svega nekoliko klikova. Nakon što smo odabrali fotografije koje želimo upotrijebiti za stvaranje albuma, jednostavno ćemo ih uvesti u Photostory te ih prema želji premještati, smanjivati i dodati naslov u različitim fontovima i bojama. Također možemo snimiti tonski zapis o svakoj pojedinoj slici. Ako želimo, možemo dodati i prateću pjesmu kao glazbenu podlogu koju možemo i sami skladati. Kako glazbena pozadina ne bi bila glasnija od tonskog zapisa, jednostavno ćemo smanjiti jačinu zvuka prateće pjesme. Gotovu priču spremit ćemo na naše računalo gdje ćemo je prikazati pomoću Windows Media Playera.

Filmovi

Bombay TV je alat pomoću kojeg možemo napraviti film tako da upotrijebimo jedan od pedesetak ponuđenih isječaka iz raznih bollywoodskih filmova u kojima glumci govore na hindiju ili nekom drugom indijskom jeziku. Za svaki isječak filma možemo odabrati jednu od tri mogućnosti kako bismo ga poosobili. Moguće je dodati titlove na engleskom ili na bilo kojem drugom jeziku, snimiti vlastiti glas te napisati tekst koji se pretvara u govor na jednom od nekoliko ponuđenih jezika (hrvatski još nije uključen). Registracija nije potrebna. Završeni film poslat ćemo e-poštom na svoju adresu ili ga ugraditi u mrežnu stranicu, wiki ili blog.

Martina, učenica III. razreda IX. gimnazije ovim je filmom obilježila Dan Zemlje.

http://www.grapheine.com/bombaytv/bt.swf?code=6c605712644997606b6f1b1d87f36dc5 campagne marketing viral paris

Windows Movie Maker je alat pomoću kojeg snimljene videozapise možemo pretvoriti u film. Nakon što smo videozapis uvezli u Windows Movie Maker, alat će automatski pretvoriti zapis u isječke koje možemo premještati i skraćivati te pregledavati svaki dio zasebno. Kao glazbenu podlogu možemo dodati pjesmu po želji, a također je svakom isječku moguće dodijeliti različitu pjesmu. Možemo se poigrati prijelazima između isječaka, naslovima, „špicom“ te dodati razne efekte. Ukratko, pomoću Movie Makera učenici će napraviti film kao da su pravi profesionalni redatelji.

Sudionici projekta Greetings from the world ovaj su film pripremili za berlinski ITF.

mojamatura.net na državnoj maturi

sonja_lusic

“Dana 2. lipnja 2010. završena je provedba ispita državne mature u ljetnom roku šk. god. 2009./2010. Učenici, njihovi nastavnici, ravnatelji i ispitni koordinatori pokazali su ozbiljnost i predanost te su svojim pristupom i uloženim trudom doprinijeli uspješnoj provedbi prve državne mature u Republici Hrvatskoj.“

…izvor: ncvvo.hr

I tročlana ekipa Portala mojamatura.net je ozbiljno i predano radila i nada se da je svojim pristupom i uloženim trudom doprinijela uspješnoj provedbi prve državne mature u Republici Hrvatskoj.

U prosincu 2009. pokrenut je mrežni portal mojamatura.net na kojemu je svim učenicima omogućena besplatna priprema za ispite državne mature, bez obzira na mjesto stanovanja i na njihov obrazovni, materijalni ili socijalni status, o čemu ste već mogli čitati u Pogledu. Mrežni portal su u sklopu Udruge Samo jedan klik pokrenule tri profesorice IX. gimnazije iz Zagreba: Arjana Blažić, Sonja Lušić Radošević i Nataša Leko, koje u svom svakodnevnom radu pripremaju učenike za ispite državne mature. 

Od tada svakodnevno radimo s i za maturante i objavljujemo barem po jedan zadatak za pripremu mature.

Trenutno se na Portalu učenici mogu pripremati za ispite iz matematike, informatike, engleskog i njemačkog jezika. Naš je cilj proširiti ponudu interaktivnih zadataka i na ostale predmete.

alexa Trenutna pozicija portala mojamatura.net koja se svakodnevno mijenja

U ovih  šest mjeseci ostvareno je  120 974 posjeta  i 7 847 497 pregledanih stranica čime je Portal postigao 1 627 poziciju  na hrvatskom mrežnom prostoru. Portal dnevno posjeti od 350 do 6 370 posjetitelja. Najveći broj posjetitelja zabilježen je u dane prije ispita iz engleskog jezika i matematike:

16. ožujka 2010. – 2 637 s prometom od 900.92 MB,
17. ožujka 2010. – 5 420 s prometom od 1.83 GB,
25. svibnja 2010. –  3 490 s prometom od 2.91 GB,
26. svibnja 2010. –  6 370 s prometom od 7.34 GB,
27. svibnja 2010. –  4 508 s prometom od 2.09 GB.

statistika Statistika Portala mojamatura.net za 2010. godinu

Više od 220 interaktivnih vježbi iz engleskog jezika pregledano je 70 126 puta i to:

  • Intermediate: 8 724,
  • Writing: 12 449,
  • Use of English: 17 427,
  • Listening Comprehension: 13 447,
  • Reading Comprehension: 18 079.

Oko 60 vježbi i interaktivnih kvizova iz matematike pregledano je 56 236 puta. Ne znamo koliko se zadataka zaista riješilo, ali smo dobili dobre kritike od nekih naših kolega.  

Statistika nam je bitna, ali je važnije svim zainteresiranim maturantima pružiti kvalitetnu i pravovremenu pomoć u pripremi za državnu maturu. Poruke naših korisnika govore više od statistike.

face1-s 
face2-s 
face3-s 
face-4-s

Portal je postao popularan – Portal je postao brend 😀

Portal se u ožujku 2010. plasirao u finale natjecanja „Primjena računala u obrazovanju“ koje se organizira od 2007. godine u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje, Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i Microsofta Hrvatska te uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Možemo se pohvaliti da je naša profesorica njemačkog i engleskog jezika, Arjana Blažić, voditeljica projekta Greetings from the World koji je pobijedio na spomenutom natjecanju. Ona će u studenom skolepredstavljati Hrvatsku na Svjetskom forumu inovativnog obrazovanja u  Cape Townu.

Portal se predstavio i u medijima: 

Na brojnim školskim web stranicama objavljena je poveznica na Portal. Zahvaljujemo svima.

Prijateljski portali

Preko 2 800 prijatelja na društvenim mrežama Facebook i Twitter pokazuje da je ovakav način pripreme blizak i pristupačan današnjoj internetskoj generaciji te, prema vlastitim iskustvima, ali i iskustvima naših kolega u drugim zemljama, sigurno pomaže u ostvarenju željenog rezultata.

Rad na portalu je izuzetno zahtjevan. Svakodnevno moramo voditi računa o nizu bitnih stvari:

  • objaviti barem po jedan zadatak popraćen Facebook i Twitter porukom,
  • pratiti nadogradnje i sigurnosne propuste programskog paketa Joomla u kojem je stvoren portal,
  • pratiti poziciju portala na tražilicama s obzirom na ključne riječi kao što su matura, državna matura, državna matura iz engleskog…,
  • pratiti upite i komentare naših korisnika na našim Facebook i Twitter stranicama,
  • odgovarati na upite korisnika postavljene pomoću mrežnog obrasca,
  • pratiti vijesti na službenim mrežnim stranicama NCVVO-a, MZOS-a i sl.,
  • pratiti medije i njihove članke o maturi koji su našim korisnicima izuzetno zanimljivi.

Želimo se zahvaliti kolegicama i kolegama koji su nam pomogli u radu:

  • Gordani Beissmann,
  • Željki Bjelanović Dijanić,
  • Vesni Erceg,
  • Eli Rac,
  • Šimi Šuljiću.

Diljem svjetske mreže nalaze se naši prijateljski portali čije poveznice upotpunjuju sadržaje Portala: 

Free English Lessons Online
Flo-Joe
ICT in FLT
Exam English
A Teacher’s Odyssey
Randall’s ESL Cyber Listening Lab
Breaking News English i pripadajuće stranice
Oswego City School District Regents Exam Prep Center

logo(1) Rad Portala nemoguće je zamisliti bez učenika i kolega iz IX. gimnazije Zagreb u kojoj se i rodila ideja o mrežnim pripremama za državnu maturu.

Što dalje?

Ljetni rok prve državne mature je iza nas. Teško je reći koliko sati i dana je naša mala ekipa besplatno odradila za ovaj projekt. Već se pripremamo za – mojamatura.net 2.0.

U sljedećoj školskoj godini bismo željeli učenicima ponuditi interaktivne vježbe iz svih ostalih predmeta te, kao najambiciozniji projekt, najavljujemo mogućnost online pripreme za pisanje eseja iz hrvatskog i stranih jezika. Stoga pozivamo volontere, sponzore i donatore da podrže ovaj koristan i inovativan projekt u Hrvatskoj.

Učimo zajedno u virtualnim učionicama – webinari 2009./2010.

prva-lidija

Tijekom ove školske godine održano je šezdesetak webinara u kojima smo od kolega iz Hrvatske, Danske, Grčke, Srbije, Belgije, Slovačke, Bugarske, Armenije, Litve i Sjeverne Irske imali priliku naučiti nešto novo.
Predavači su bili učitelji i nastavnici iz osnovnih i srednjih škola te stručnjaci iz Ureda pravobraniteljice za djecu, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Microsoftovog Inovacijskog centra iz Varaždina, Algebre i Cognite.

Održano je niz webinara s temama iz područja prava djece, europskih projekata, područja programiranja i mrežnih tehnologija, korištenja različitih obrazovnih tehnologija, cjeloživotnog obrazovanja

Međunarodni webinari bili su:

  • Gitte Tjellesen (Danska): „Internet safety“ o poučavanju sigurnosti na internetu prilikom svakog korištenja informacijske tehnologije u nastavi. Poveznica na snimku.
  • Slavica Jurić (Srbija): „Priča o hlebu – Od zemlje, hleba do neba“ o tematskoj i interdisciplinarnoj nastavi. Poveznica na snimku.
  • Bart Verswijvel (Belgija): „Teacher Aid“ o projektu u kojem su učenici pomagali učiteljima u otkrivanju i primjeni IKT alata u obrazovanju s ciljem približavanja digitalnog svijeta mladih odraslima. Poveznica na snimku.
    Matt McGinley, Kevin O’Neill & Neil Watson  (Sjeverna Irska): „Students driving learning forward” o korištenju Formule 1 i računalnih igrica kao pomoći i poticaja za učenje. Poveznica na snimku.
  • Susanna Galstyan (Armenija): „Logical Rebus” o načinu obrazovanja većeg broja učenika različitih razina računalnih vještina i znanja te davanju prilike da učenici uče samostalno radeći u malim grupama. Poveznica na snimku.

Webinari su organizirani u suradnji Microsofta Hrvatska, Aquilonisa, Agencije za odgoj i obrazovanje i zajednice „Suradnici u učenju“. Ukoliko niste bili u mogućnosti pratiti ih, sve snimke dostupne su u Arhivi webinara na stranicama zajednice „Suradnici u učenju“ pa ih možete pogledati kad vam najbolje odgovara.

 

Pirates_and_social_netoworking

 

Najavljujemo još jedan međunarodni webinar: „Pirates and Social Networking” (Velika Britanija) koji će se održati u petak, 2. srpnja 2010. od 14.00 do 14.45 sati.

David Rogers govorit će o projektu u kojem su učenici proučavali piratstvo 21. stoljeća u Adenskom zaljevu. Aktivnosti korištene tijekom projekta  učenicima su omogućile istraživanje i ispitivanje vlastitih predrasuda o piratstvu prije nego što su o tome učili druge pomoću Facebooka i Twittera. Projekt „Pirates and Social Networking“ britanski je pobjednik Microsoftovog Foruma inovativnog obrazovanja.
Za ulazak u prostoriju webinara slijedite ovu poveznicu.

Valovi promjena u Live uslugama

prva-lidija

live1Vjerujemo da ste tijekom lipnja primijetili drugačiji izgled i funkcionalnost Live usluga, posebno u dijelu koji se odnosi na dokumente i poštu. To je dio promjena, u Microsoftu ih nazivaju Wave 4, koje su krenule od SAD-a i Kanade i pomalo zatalasale i naš Live prostor. Promjene će se nastaviti događati i tijekom sljedećih mjeseci pa ćemo ovdje istaknuti samo nekoliko velikih.

Krenimo od početne stranice Live usluga home.live.com. Na njoj ćete, nakon prijave s Live ID podacima, odmah uočiti drugačiji izbornik na vrhu stranice. Sada sadrži poveznice na Hotmail, Messenger, Office i Fotografije. Ukoliko imate Live@EDU račun, poveznica Hotmail vas vodi na vašu poštu na Exchangeu.
Messeenger vas vodi na prijavu u Live Messenger te omogućava upravljanje profilom i kontaktima. Od sada su Live Messenger koji imate instaliran na računalu i Live usluge intenzivnije povezani tako da su podaci o kontaktima i profilu povezani i njima se upravlja na malo drugačiji način.live2

Odaberete li Messenger > Profil, otvorit će se početna stranica vašeg profila. Većinu detalja u profilu uređujete na isti način kao i ranije. Veliku promjenu primijetit ćete kliknete li na Postavke privatnosti.

live3Na stranici koja će se otvoriti najprije će vam biti ponuđeno jednostavno podešavanje razina privatnosti, tj. dozvola za dijeljenje sadržaja s prijateljima ili javnošću. Kliknete li na poveznicu Dodatno uz gumb Spremi, dobit ćete detaljniji prikaz i više mogućnosti za podešavanje privatnosti. Predlažemo da dobro proučite taj dio i odlučite koji vaši podaci će biti javni, a koji privatni.

live4Dostupno je pet razina privatnosti: Samo ja, Neki prijatelji, Prijatelji, Moji prijatelji i njihovi prijatelji i Svi. Razine su posložene tako da idu od najjače prema najslabijoj zaštiti privatnosti. Podešavate ih povlačenjem klizača do željene razine.
I jedna napomena, ukoliko vaši prijatelji odjednom ne vide vaše podatke ili vam ne mogu poslati osobne poruke, provjerite Postavke privatnosti jer ste vjerojatno negdje odabrali jaču zaštitu nego što je bila ranije. Ne zaboravite promjene spremiti klikom na Spremi.

Fotografije vas vode na vaše albume s fotografijama, a usluga je vrlo slična dosadašnjoj. No, uskoro ćete imati priliku isprobati i novu inačicu Galerije fotografija koja donosi zanimljive novosti kao što je prepoznavanje lica.

I posljednja poveznica u popisu je Office. Iza tog naziva krije se nova usluga Office Web App koja je povezala online rad na Officeovim dokumentima (Workspace) s online spremištem (SkyDrive). Vrlo praktično rješenje s velikim mogućnostima korištenja i 25 GB prostora za vaše datoteke.
Odaberite Office > Vaši dokumenti pa otvorite izbornik Novo. Možete ga pronaći na nekoliko mjesta, a u njemu se nalazi popis vrsta dokumenata koje možete izrađivati online. Birate između Wordovog, Excelovog, PowerPointovog ili OneNoteovog novog dokumenta.

live5
Novosti u izborniku Novo

Nakon odabira vrste dokumenta, zadavanja njegovog imena i spremanja, otvara se stranica sa sučeljem za izradu dokumenta. Sučelje sadrži vrpce s osnovnim alatima iz Officea 2010. Sučelje i naredbe su na engleskom, no vjerujemo da će s objavom hrvatske inačice Officea 2010 biti dostupni i na hrvatskom.

live6
Izrađujemo novu prezentaciju

live7
Online bilježnica u OneNoteu

Zanima li vas više mogućnosti korištenja Office Live, posjetite ove stranice.
Želite li pratiti promjene i novosti o Windows Live uslugama, pogledajte ovaj blog.

Pogledajte i videoisječke o novostima u programima Windows Live Essentials te korištenju Office Web Apps bilo kada i bilo gdje.

    

Unaprjeđenje uključenosti i kvalitete obrazovanja u jugoistočnoj Europi

jasmina_dvorski

U Bečićima (Crna Gora) je od 23. do 24. travnja ove godine organizirana regionalna konferencija u okviru projekta „Unapređenje inkluzivnosti i kvaliteta obrazovanja u jugoistočnoj Europi“ koju je financirao Institut Otvorenoga društva/Program za podršku obrazovanju.

„Škole u državi moraju poboljšati obrazovanje za svu djecu, ali to ne mogu učiniti same. Više će se postići ako škole, obitelji i zajednice budu radile zajedno na promociji uspješnog učenika.”

Joyce L. Epstein, ravnateljica,
Centar za partnerstvo između škole,
obitelji i lokalne zajednice
Sveučilište Johns Hopkins.

Osnovne informacije

CONFERENCE 2010.Sustavna kriza u obrazovanju, pogoršana globalnom ekonomskom krizom, pogotovo u zemljama u razvoju, prijeti produbljenjem podjele u društvu i drastičnim ograničenjem mogućnosti za kvalitetno obrazovanje za svu djecu. Nadamo se da se ova prijetnja može  ublažiti smanjivanjem prepreka za sudjelovanje roditelja u školskom životu te njihovim osnaživanjem za svrsishodno i kvalitetno sudjelovanje u obrazovanju vlastite djece. Dokazano je da značajno partnerstvo između škole i roditelja/zajednice doprinosi kvalitetnijem obrazovanju.

Davanje glasa u školskoj administraciji i Vijeću roditelja, od pitanja vezanih za Nastavni plan i program do pitanja financiranja, može doprinijeti pravednijoj raspodjeli troškova za obrazovanje te povećanju odgovornosti donositelja odluka. Osim toga, može se obuzdati i sve veća privatizacija javnog obrazovanja za roditelje s nižim primanjima.

Obrazovne politike zemalja jugoistočne Europe obuhvaćaju odredbe koje roditeljima omogućavaju sudjelovanje u životu i radu škola. Međutim, obrazovni stručnjaci i organizacije civilnog društva aktivne u polju obrazovanja u svih 10 zemalja jugoistočne Europe, slažu se da je sudjelovanje roditelja u životu škole nedovoljno i/ili neadekvatno (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i Srbija).

Kako bi se pozabavilo ovim pitanjem, Program za podršku obrazovanju Instituta Otvoreno društvo pokrenuo je i financirao regionalno istraživanje s ciljevima:

  • boljeg razumijevanja mogućnosti koje uprava škole stvara za sudjelovanje roditelja u školskom životu, kao i radi procjene u kojoj mjeri se promovira jednako sudjelovanje roditelja u životu škole,
  • spoznavanja potreba, očekivanja i iskustava roditelja u vezi s naporima koje škola ulaže u veći angažman roditelja i njihovog utjecaja na školski život.

S tom je svrhom Centar za proučavanje obrazovnih politika u Sloveniji, u suradnji s nacionalnim timovima, realizirao dva istraživanja u svakoj od zemalja sudionica projekta.

Prvo istraživanje/anketa, obavljeno 2008. godine, uključivalo je stavove ravnatelja/ica škola o ulozi roditelja u životu i radu škole. Za potrebe istraživanja utrošeno je 2 273 sati u pojedinačnim intervjuima s ravnateljima/icama osnovnih škola u 8 zemalja jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija).

Drugom anketom, obavljenom 2009. godine, željelo se utvrditi mišljenje roditelja, uključujući i one koji spadaju u ugrožene grupe. Istraživanje je provedeno u 10 zemalja u kojima je intervjuirano ukupno 9 000 „regularnih“ roditelja, 1 500 „aktivnih“ roditelja, 600 roditelja iz ugroženih grupa i 300 ravnatelja/ica. Obje ankete bile su temeljene na strogoj znanstvenoj metodologiji.

Usporedno s istraživanjima prikupljani su primjeri dobre prakse na područjima partnerskog odnosa između škola i roditelja te su pokrenute inovativne aktivnosti za izgradnju snažnog partnerstva između roditelja i škola. Ovo drugo se naročito fokusira na unaprjeđenje pristupa predvođenog učiteljima/icama.

Nadamo se da će rezultati istraživanja, inovativne aktivnosti, kao i projekti koji su realizirani u regiji jugoistočne Europe, pomoći u stvaranju relevantnih mehanizama i prakse usmjerene prema svrsishodnom i održivom partnerskom odnosu između škole i roditelja, a sve s ciljem omogućavanja podjednako kvalitetnog obrazovanja za svu djecu.

Cilj konferencije:

  1. Pokrenuti dijalog u vezi s uvođenjem i primjenom politika i praksi usmjerenih k stvaranju i realizaciji svrsishodnog roditeljskog angažman u životu škole.
  2. Škola je mjesto za razvoj koncepta za akciju na nacionalnoj i regionalnoj razini koja bi bila usmjerena unaprjeđenju uključenosti i kvalitete obrazovanja kroz roditeljski angažman i uspostavljanje održivog partnerskog odnosa na relaciji škola – obitelj – lokalna zajednica.

Specifični ciljevi:

  1. Prezentacija istraživanja i preporuke obavljene u zemljama sudionicama projekta,
  2. Upoznavanje sa sličnim inicijativama u jugoistočnoj Europi,
  3. Upoznavanje s iskustvima i praksama u zemljama Europske zajednice,
  4. Koncipiranje budućih koraka u promociji svrsishodnog partnerstva na relaciji škola – obitelj.

Sudionici

Sastanak je okupio delegacije iz zemalja koje su sudjelovale u istraživanjima: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Kosova (po definiciji UNSCR 1244), Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Rumunjske i Srbije, regionalne i državne istraživačke timove, predstavnike Instituta Otvorenog društva i nacionalnih fondacija, predstavnike međunarodnih organizacija, organizacija Europske zajednice i drugih međunarodnih organizacija aktivnih u jugoistočnoj Europi (UNICEF, UNESCO, Savjet Europe), kao i predstavnike Europske komisije zadužene za područje obrazovanja i kulture, zapošljavanja, društvena pitanja i jednake mogućnosti; ERISEE, Regionalnog kooperacijskog vijeća, Centra jugoistočne Europe za poduzetničko učenje (SEECEL), Education Internationala, Fonda za obrazovanje Roma, Svjetske banke, bilateralnih vladinih agencija kao što su KulturKontakt iz Austrije, Kanadska međunarodna razvojna agencija, Njemačka tehnička suradnja (GTZ), Švicarska razvojna suradnja te istaknute međunarodne i lokalne stručnjake u ovom polju.

Svaka državna delegacija imala je najviše 6 članova, a iz Hrvatske su to bili: Mirjana Gregurić učiteljica, Jasmina Dvorski, ravnateljica IV. OŠ Varaždin, Renata Miljević Riđički, Vlasta Vizek Vidović i Tea Pahić – istraživači, Lana Jurko, NEPC.

CARNetove vijesti

CARNet

CARNet otvorio profil na Facebooku

S ciljem otvaranja novih kanala komunikacije prema postojećim i potencijalnim korisnicima, CARNet je 16. lipnja 2010. godine otvorio svoj profil na popularnoj internetskoj društvenoj mreži Facebook. Više

Godišnji skup GDLN EURASIA projekta Svjetske banke

U organizaciji CARNeta, Svjetske banke i Instituta svjetske banke, u Dubrovniku je 15. lipnja 2010. godine s radom započeo Godišnji skup Global Development Learning Network projekta. Više

Podsjetnik za prijavu radova i radionica na CUC 2010

Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet vas poziva da u idućih dvanaest dana prijavite rad te svojim radom aktivno sudjelujete u radu 12. CARNetove korisničke konferencije CUC 2010. Više

Nove knjige u CARNetovoj e-knjižnici

U CARNetovoj e-knjižnici objavljene su dvije nove knjige. Riječ je o knjigama „Windows 7“ i „ECDL – Osnovni program – 7 modula – Syllabus 5.0 s primjerima testova“. Knjiga „Windows 7“ prilagođena je korisniku koji računalo koristi za rad, bilo kod kuće ili u uredu te kao kućni centar za zabavu, informiranje i obrazovanje. Više

Peta faza projekta ICT Edu

Nakon osposobljavanja regionalnih podučavatelja, završena je četvrta faza projekta ICT Edu čime projekt ulazi u petu fazu pod nazivom Edukacija edukatora. Više

Novi dizajn i funkcionalnosti Portala za škole

Nakon tri godine postojanja CARNetov Portal za škole dobio je novi izgled. Kako bi se čitateljima ponudilo vizualno zanimljivo okružje, osmišljen je i realiziran novi vizualni identitet i logotip Portala. Više

Smanjenje broja CARNetovih modemskih ulaza

Od 1. lipnja 2010. godine ukida se dio CARNetovih modemskih ulaza – 180 modemskih ulaza odnosno 6 ISDN linija. Ukida se 120 ulaza odnosno 4 ISDN linije u Zagrebu te 60 ulaza odnosno 2 linije u Osijeku. Više

ePex – sustav potpomognute komunikacije

antun_vanja

Ovim smo radom pokušali prikazati kako se potpomognuta komunikacija uporabom informacijskih tehnologija može transformirati za olakšavanje komunikacije djece s autizmom i drugim teškoćama u razvoju.

Rad je prvi put predstavljen na 1. ITF SNE međunarodnoj virtualnoj konferenciji u lipnju 2009. godine.

Potpomognuta komunikacija (AAC – Augmentative and Alternative Communication) predstavlja primjenu pomoćnih tehnologija kroz vizualne sustave kako bi se stvorili ili podržali komunikacijski modaliteti u osoba s teškoćama. U komunikaciji su mogući digitalni i analogni modaliteti. Digitalni se odnose na razmjenu informacija znakovima, pri čemu je predmetni ili pojmovni temelj jednoznačan (primjerice, jezični simboli koje svi sudionici razumiju na isti način) i na toj razini se najčešće razmjenjuje sadržaj poruke. Analogni modalitet čine neverbalna (mimika, gesta, pogled) i paraneverbalna komunikacija (naglasak, stil govora).

U posljednjih desetak godina AAC se posebice koristi u radu s osobama s autizmom. Rani pokazatelji autizma, uključujući i teškoće u održavanju kontakta očima i isprekidanu pozornost, otežavaju razvoj komunikacije. No, jaka strana osoba s autizmom leži u dobroj sposobnosti obrade vizualnih podataka (Cafiero, J., 2008.). Ta osobina, kao i težnja za rutinom i interes za nepokretne objekte, predstavljaju izvrstan temelj za građenje komunikacije pomoću simbola.

Osim teškoća u komunikaciji, još neke teškoće u osoba s autizmom mogu biti ublažene primjenom pomoćnih tehnologija. To su, prije svega, teškoće s razumijevanjem složenih uputa. Tehnologija u tom slučaju nudi mogućnost stvaranja spektra simbola koji se kreću od jednostavnih i jednostrukih do višestrukih i složenijih.

Za ovu su populaciju karakteristične i teškoće afektivnog i socijalnog učenja. I ovdje tehnologija može poslužiti kao most između komunikacijskih partnera (dvije ili više osoba koje komuniciraju). Pojam komunikacijskih partnera u ovom se slučaju odnosi na osobu ili osobe koje komuniciraju pomoću sustava potpomognute komunikacije.

Iako su ove karakteristike učenja prikazane kao zasebni elementi, one su u praksi nerazdvojne. Primjerice, teškoće u obradi višestrukih uputa utječu i na akademsko i na socijalno učenje. Socijalna interakcija uključuje obradu višestrukih uputa – verbalni govor, govor tijela, facijalnu ekspresiju, ton glasa i slično (Cafiero, 2008.).

PECS sustav potpomognute komunikacije

Picture Exchange Communication System (PECS) je sustav potpomognute komunikacije razvijen kako bi se djeci s ograničenim sposobnostima socijalne komunikacije pomoglo u učenju komunikacijskih vještina (Bondy, Frost, 2001.). U PECS sustavu djeca razmjenjuju vizualne simbole u komunikacijsku svrhu.

IZVORNI MENI PECS se sastoji od četiri pažljivo strukturirane faze koje djetetu omogućuju da:

  • nauči sam koristiti sustav,
  • aktivno pronađe komunikacijskog partnera (osobu kojoj će pokazati simbol ili sliku kao zahtjev),
  • razlikuje različite slike ili simbole,
  • nauči sastavljati jednostavne rečenice u smislu zahtjeva i komentara.

Uobičajena materijalna osnova ovog sustava su tiskane kartice sa slikama ili simbolima koje dijete pričvršćuje na tzv. PECS ploču pomoću traka s čičkom.

Budući da PECS oponaša razvoj govora u djece, može se koristiti i kao most k razvoju verbalne komunikacije kod neke djece s autizmom.

izbornik objekata sastavljanje rečenice

Najveće su prednosti PECS sustava kratko vrijeme potrebno za njegovo učenje (nekoliko tjedana ili mjeseci) te što se može koristiti u velikom broju situacija i s velikim brojem ljudi jer njegovo razumijevanje ne zahtijeva posebnu obuku (simboli su svima razumljivi).

Korištenja PECS e-kioska (e-Pexa)

Koncept e-kioska zasniva se na korištenju standardnog osobnog računala na koje je priključen zaslon osjetljiv na dodir. Kako računalo ne bi odvraćalo pažnju djeteta (kućište, zvučnici, tipkovnica, miš), potrebno ga je smjestiti u ormar (ili izraditi jedan prema zadanim mjerama standardnih e-kioska) kako bi bio vidljiv samo zaslon. Prezentaciju s PECS sustavom pokrenutu na e-kiosku nazvali smo e-Pex.

Programsku podršku e –Pexu čini PowerPoint prezentacija u koju su umetnute slike/simboli PECS kartica, dok je za funkcioniranje e-kioska potreban Windowsov operacijski sustav.

Slikovni sustav PECS-a može se sastojati od simbola (crteža ili slika) ili fotografija. Hoćemo li koristiti simbole ili fotografije, ovisi o osobinama svakog pojedinog djeteta i to je potrebno definirati u prvoj fazi učenja korištenja sustava.

U početku korištenja e-kioska svako dijete koristi prezentaciju koja se sastoji od sedam slajdova. Prvi slajd sadrži šest osnovnih simbola kojima se izražavaju osnovne potrebe. Svaka slika je poveznicom vezana na jedan od sljedećih 6 slajdova. Na svakom od tih sljedećih 6 slajdova se nalazi po jedna slika/simbol s prvog slajda. Svaka slika/simbol ima poveznicu za izvođenje zvučne datoteke – izgovora riječi koji opisuje sliku. Na svakom od 6 slajdova nalazi se tipka koja omogućava vraćanje na početni slajd (izbornik djeteta).

Koristi li e-kiosk više od jednog djeteta, izbornik omogućava da početni slajd prezentacije sadrži fotografije djece koja ga koriste.

clip_image002 Struktura prezentacije s poveznicama

Zaključak

Svatko tko je uključen u rad s osobama s autizmom treba biti stalno otvoren za mogućnosti istraživanja načina na koje možemo pomoći njihovoj komunikaciji i društvenim vezama. Svi ljudi imaju pravo na komunikaciju korištenjem postupaka koje su sami odabrali te koje su u mogućnosti primijeniti i takvu komunikaciju svi ostali moraju poštovati. Komunikacija je pravo i temelj za sva ostala prava koja imamo, a ne privilegij koju nam netko može dati ili oduzeti.

U slučaju da vas zanima ovaj koncept, obratite se autorima ovog rada na adrese elektroničke pošte:

azupanc@windowslive.com

vanja@mrklimrak.hr

Literatura:

  1. Cafiero, J., Increasing Communication Skills in Students with Autism Spectrum Disorders: The AAC Technology Solutions
  2. Bondy, A., Frost, L., The Picture Exchange Communication System, Behavior Modiication, 2001; 25: 725-744

Multimedija u metodici – osvrt

miro_matijas

U današnje se vrijeme metodika mora prilagoditi primjeni tehnike u obrazovanju, prije svega računala, odnosno pristupu nastavi na multimedijalan način (upotreba teksta, slike, animacije, zvuka i filma). Da bi metodika mogla ići u novom smjeru, svi koji su uključeni u odgojno-obrazovni proces, bilo po vertikali ili horizontali, trebaju promijeniti razmišljanja jer se u metodiku ne uvode novi elementi, nego se na iskustvo nadograđuju nove ideje.

Ako je cilj odgoja i obrazovanja osposobljavanje učenika kroz stjecanje intelektualnih sposobnosti i vještina za neko zanimanje, onda su važni i stavovi učenika u tom procesu. Upravo se izgrađivanjem stavova učenici pripremaju za život u demokratskom društvu, a primjena multimedije u nastavi pridonosi povećanju pažnje jer sve ono što se vidi, čuje ili gleda, utječe na stvaranje stavova.

Kad se govori o primjeni računala u obrazovanju, u metodici se mora jasno naznačiti što to znači, a prije svega tražiti informatičko obrazovanje učitelja koji će metode i upute znati koristiti pravilno i odgovorno.

Primjena računala u obrazovanju u metodičkom će smislu bitno izmijeniti ulogu učitelja u nastavnom procesu.

U klasičnoj je nastavi učitelj pričao i objašnjavao sadržaj, a u novoj, suvremenoj nastavi sadržaj se često iznosi u obliku prezentacije, tj. pomoću multimedije. Takav način nastave je zanimljiviji, interesantniji te lakše pobuđuje interes i motivacija za rad.

U metodičkom se smislu uloga učitelja mijenja – on više ne objašnjava sadržaj jer su ga učenici već upoznali ili usvojili pomoću multimedije, tj. u obliku stručne prezentacije. Učitelj odgovara na pitanja. Završni dio sata iz klasične metodike dolazi na mjesto glavnog dijela, ali se zadržavaju i svi elementi ponavljanja gradiva. Učitelj dobiva ulogu poticatelja kritičkog promišljanja. Na multimedijalnu se prezentaciju nastavlja njegovo izlaganje, tj. odgovaranje na pitanja i pojašnjavanje nejasnih dijelova sadržaja što znači da nijedna prezentacija nikad neće zamijeniti živu riječ predavača.

Dakle, iako je multimedija nužnost u nastavnome procesu, bez žive riječi učitelja još se uvijek ne može izvoditi nastava.

Razvojem tehnike i tehnologije, i mobiteli postaju medij koji se može iskoristiti za učeničku kreativnost. Njihovim korištenjem učenici se mogu potaknuti na izradu zadaća u obliku filma ili izražavanje fotografijom, a nije zanemariva ni mogućnost izvođenja grupnog rada.

Možemo zaključiti da će u skoroj budućnosti poučavanje i objašnjavanje sadržaja preuzeti računalo korištenjem multimedije, a učitelji će samo dodatno pojašnjavati sadržaj i odgovarati na pitanja vezana uz sadržaj. Tako će učenici razvijati kritičko promišljanje i razvijati se kao osobe.