Tko još čita lektiru?

marinaZ_elenaK

Marina Zember i Elena kovačić

Teorija i praksa

Kada učenicima zadajem knjigu za lektiru, uvijek mi se po glavi motaju pitanja: „Tko još čita lektiru? Čitaju li još samo posljednji Mohikanci?“

Smisao je književne lektire u osnovnoj školi razvijanje učenikovih čitateljskih navika i interesa. Temeljna je zadaća razvijanje učenikova samostalnog čitanja (prema HNOS-u).

Međutim, kako to često biva – teorija je jedno, a praksa drugo. S razvojem tehnike i tehnologije mijenjaju se i generacije učenika pa i njihov pristup čitanju lektire ili, da budemo precizniji – čitanju općenito. Oni koji čitaju, čitaju ono što ih zanima ili što im uspijemo prikazati zanimljivim.

Dnevnik čitanja ili Vodič kroz lektiru?

Da bi učenici pročitali književno djelo, nije ih dovoljno samo dobro motivirati, već treba pripremiti i zanimljive zadatke koji će pratiti samo čitanje.
Zato već duže vrijeme učenicima ne zadajem pisanje dnevnika čitanja s „klasičnim“ zadatcima (bilješka o piscu, mjesto i vrijeme radnje, likovi, karakterizacija, fabula, dojmovi…) jer pojavom „Vodiča kroz lektiru“ i skidanjem lektira s mrežnih stranica, takav je dnevnik čitanja izgubio svoj smisao. Sve što zahtijeva previše vremena ili se može prepisati, našim učenicima nije zanimljivo i na to ne gube vrijeme. (Čast iznimkama, tj. onima koji čitaju).

Što nude školske knjižnice…

Svi bismo voljeli učenicima ponuditi što više kvalitetnih suvremenih, njima bliskih, djela za lektiru, ali taj si luksuz mogu priuštiti samo učitelji u velikim gradovima s dobro opremljenim gradskim knjižnicama. Svi ostali prepušteni su raspoloživom knjižnom fondu u školskoj knjižnici, svojoj snalažljivosti i kreativnosti.

… a što učitelji?

U slučajevima da učenicima zadam neko „nepopularno“ djelo za čitanje, barem im osiguram zabavan sat lektire. Često sjedimo u krugu i raspravljamo o temama i likovima iz knjige ili listamo zamišljenu knjigu pa prepričavamo sadržaj, igramo se „vrućeg stolca“, izrađujemo kartice, plakate i igramo kvizove. Tad i oni učenici koji nisu pročitali knjigu ili su je pročitali djelomično, mogu dobiti uvid u ono što su propustili i upoznati se barem sa sadržajem (što je, opet, bolje nego skidanje s interneta). A u slučajevima aktualizacije pojedinih tema, i oni mogu izreći svoje mišljenje.

Kvizovi – od šešira do računala

Učenici obožavaju kvizove s ponuđenim odgovorima jer je to način na koji mogu zaraditi pozitivnu ocjenu ako su pažljivo slušali na satu. Ti su kvizovi često inačica popularnog televizijskog kviza „Tko želi biti milijunaš“, a mi ga zovemo „Tko želi dobiti peticu“.
Kad moja učionica nije bila opremljena računalnom tehnikom, pitanja su bila označena brojevima i ispisana na papirima pa su učenici iz šešira izvlačili određeno pitanje. Jedan učenik bio je zapisničar i vodio brigu o bodovima, a za džokere smo koristili pola-pola i zovi prijatelja iz razreda. Učenici su morali sami pročitati pitanje i ponuđene odgovore i tek tad se odlučiti za jedan (vježbanje čitanja s razumijevanjem). Boljom opremom učionica, ovakvi satovi postali su moderniji i zabavniji.

„Priče iz davnina“ u suvremenom ruhu

„Priče iz davnina“  učenici uglavnom vole čitati jer je većina rasla uz čitanje i pričanje bajki i priča. Kako se u 4. razredu čitaju Šuma Striborova i Regoč, upoznati su s bajkovitim svijetom Ivane Brlić-Mažuranić. Poteškoće najčešće predstavljaju zastarjelice i riječi koje se rijetko koriste (jer ih treba tražiti u rječniku), međutim, želimo li da učenici priče zaista dožive i mogu aktualizirati, trebamo se dobro potruditi oko pripreme zadataka za čitanje i interpretaciju priča.

Zahvaljujući interaktivnim CD-ovima Bulaja naklade, motivacijski dio je svakom učeniku zanimljiv i znatiželja će ga natjerati na čitanje.

 

Tijek nastavnog sata

Prva inačica

  1. Uvodni dio sata

Doživljajno-spoznajna motivacija

  • Učenici su kod kuće trebali pročitati 6 priča iz i ispuniti lektirne listiće.
  • Sat započinjemo tezom: Ivanu Brlić – Mažuranić nazivaju hrvatskim Andersenom. Učenici iznose svoja mišljenja, služe se svojim bilješkama i izražavaju svoj dojam o pričama.
  • Predstavljanje Ivane Brlić-Mažuranić pomoću PowerPoint prezentacije
  • Jedan učenik rješava kviz vezan za pročitane priče (ili svaki učenik rješava svoj kviz, ukoliko se sat odvija u informatičkoj učionici).

  1. Središnji dio sata

Središnji dio sata može se izvesti u nekoliko inačica:

  • Ako razredni odjel broji manji broj učenika:

Učenici mogu usmeno odgovarati na pitanja iz kviza tako da iz šešira izaberu naslov jedne priče te se provjeri pročitanost te priče. Za vrijeme odgovaranja slobodno se služe bilješkama koje su radili tijekom čitanja.

  • Ako razredni odjel broji više učenika:

Nekoliko se kvizova može odigrati za vježbu, a zatim se odaberu neke od priča te se prezentira kviz i odgovori bilježe na papir. Kasnije se odgovori ocijene.

Stvaralački zadatci

  • Ako su učenici vični radu u programu HotPotatoes, mogu izraditi križaljku vezanu za pojmove iz jedne bajke.
  • Ilustracija jedne bajke.
  1. Završni dio sata

Sinteza

Pomoću prezentacije učenicima objasnimo pojam bajke.

 

Druga inačica

Radite li u učionici koja je opremljena računalima ili imate pristup takvoj učionici, interpretaciju možete napraviti na malo drugačiji način. Za ovakav način rada bit će vam potrebna tri školska sata jer se uključuje i medijska kultura. Moguće je predvidjeti i četiri sata pri čemu su dva namijenjena medijskoj kulturi: prvi sat – prikazivanje jednog interaktivnog animiranog filma Naklade Bulaja – za motivaciju (mjesec dana ranije, odnosno pri zadavanju knjige za čitanje), dva sata za interpretaciju dviju priča ili tri sata za tri priče.
Za čitanje se mogu zadati sve priče ili najmanje tri prema dogovoru kako bi se mogao pratiti rad na satu. Uz svaku priču učenici dobivaju zadatke koje trebaju riješiti prilikom čitanja, a koji se boduju za završnu ocjenu.

  1. Uvodni dio sata

Doživljajno-spoznajna motivacija

U učionici opremljenoj računalima učenici na internetu traže podatke o Ivani Brlić – Mažuranić i bilježe one koje smatraju važnima. Aktivnost traje 10 minuta, slijedi usmeno iznošenje podataka te PowerPoint prezentacija o Ivani.

  1. Središnji dio sata

  • Odabrat ćemo jednu priču i pročitati rješenja zadataka koje su učenici rješavali kod kuće.
  • Jedan učenik sažeto će prepričati sadržaj priče.
  • Pogledat ćemo animirani film Naklade Bulaja i razgovarati o razlikama između teksta i filma.
  • Zajedno ćemo riješiti jedan kviz usmeno.
  • Drugi će kviz učenici rješavati pismeno – odgovore će bilježiti na papir, a kasnije će se ocijeniti.

Isti se postupak ponavlja i s druge dvije priče.

  1. Završni dio sata (interpretacije)

Objasnit ćemo pojam bajke služeći se PowerPoint prezentacijom, a najvažnije podatke zapisati.

Način ocjenjivanja

Ocjena je rezultat rješavanja zadataka kod kuće i odgovora na pitanja u kvizu:

  • 6 bodova za zadatke
  • 30 bodova za kviz

Pročitaju li učenici sve priče, a ne riješe zadane zadatke, dobit će dobru ocjenu (odgovore li na sva pitanja točno). Međutim, vrjednovanje truda koji su uložili u rješavanje zadataka kod kuće, povisit će im ocjenu i biti dobra motivacija za ubuduće.

U članku Željke Marković-Bilić pogledajte Mouse Mischief inačice ovih prezentacija.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.