Fenomen interneta

aleksandra

Priča o internetu započela je 1969. godine kada je Agencija za napredna istraživanja Ministarstva obrane SAD-a (ARPA – Advanced Research Projects Agency) na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu pokrenula preteču današnjeg interneta tzv. ARPANet.

internet

Prvobitni je cilj ARPANeta bilo umrežavanje prostorno odvojenih računala iz dislociranih sjedišta kako bi se osigurao protok informacija, tj. razmjena podataka pomoću novonastalog mrežnog protokola.

Prva računala povezana ARPANetom bila su iz istraživačkih laboratorija američkih sveučilišta UCLA, Stanford Research Institute, UC Santa Barbara i University of Utah.

 

Slika 1. Shema ranog ARPANeta (izvornik)

 

Prva se veza između dva računala na udaljenim sveučilištima prekinula nakon samo dvije sekunde. Profesor Leonard Kleinrock, koji je imao čast poslati prvu poruku, uspio je poslati tek dva prva dva slova poruke Login nakon čega se sustav srušio. Ostatak riječi „gin“ poslano je nakon sat vremena. Uređaj zadužen za prijenos prve poruke bio je veličine hladnjaka i, na sreću, ipak nije završio negdje na otpadu, nego se još uvijek nalazi na Kalifornijskom sveučilištu kao predstavnik svoga vremena. U to su doba internet zbog složene primjene koristili isključivo računalni eksperti, znanstvenici, inženjeri, knjižničari.

 internet2
Slika 2. Leonard Kleinrok (izvornik)

Razvoj

Standardizacija E-maila, FTP-a i Telneta uskoro je i računalnim „nestručnjacima“ omogućila jednostavnije korištenje interneta. Mnogim su se ljudima, uglavnom usko povezanim sa sveučilištima, otvorile mogućnosti komuniciranja s kolegama širom svijeta. Početkom 80-tih godina sve se više gradova počelo povezivati internetom pa je do 1984. preko 500 računala bilo povezano na internet. No, ubrzani razvoj računalne industrije i pojava osobnih računala doveli su do toga da je gotovo svako kućanstvo ubrzo posjedovalo barem jedno osobno računalo.
Početkom 90-tih godina, tj. pojavom servisa World Wide Web ili jednostavno rečeno – Weba, globalnog informacijskog medija, dobili smo poveznice na sve dostupne informacije. Upravo njegovom pojavom počinje era masovnog korištenja interneta.

Internet danas

Danas se, kada nam je internet postao gotovo neizostavan životni suputnik, često pitamo je li uopće moguće zamisliti život bez njega? Vjerojatno bi se većina korisnika složila da bismo danas bez interneta puno teže upravljali svojim životima jer koristeći internet, nemamo ni vremenska ni prostorna ograničenja: od neograničene prostorno-vremenske komunikacije, poruka elektroničke pošte, preko zvučnog ili videopoziva pa do umrežavanja preko neke od mnogih od društvenih mreža.
Internet je omogućio širenje znanja, razmjenu informacija te stvaranje i organizaciju tzv. web based materijala. Omogućio nam je brzi i jednostavni pristup željenim informacijama i postao tzv. „svijet u mojoj sobi“. 24 sata u danu, 7 dana u tjednu na usluzi su nam razni internetski pretraživači koji mogu osigurati gotovo svaki podatak o temi koju zatražimo. Čini se da do pojedine informacije ne možemo doći samo ako to ne želimo. Prema raznim istraživanjima, najveći „surferi“ na internetu su učenici i studenti te je postalo uobičajeno koristiti internet za prikupljanje određenih informacija za nastavne zadatke i aktivnosti.
Nameće nam se pitanje je li nas i u kojoj mjeri internet udaljio? Mnogi korisnici vjeruju da je internet povezao ljude jer je omogućio jednostavnu i brzu komunikaciju i suradnju. Pomoću njega smo pronašli ljude koje nismo vidjeli godinama, upoznajemo nove ljude preko društvenih mreža, svakodnevno šaljemo poruke svojim prijateljima i rođacima. Internet nam omogućuje i online učenje i studiranje pomoću kojih možemo upoznati ljude s druge strane svijeta koje možda nikada ne bismo upoznali. Je li nas udaljio? Možda jest u smislu da ćemo ponekad prije odlučiti poslati poruku e-pošte umjesto da je prenesemo usmeno, licem u lice. No, to su sve nuspojave ionako ubrzanog stila života.internet3

Moguće opasnosti

Nažalost, internet nije besprijekoran te ima i negativnosti. Neke od loših i potencijalno opasnih strana interneta za sve dobne skupine korisnika su mogućnosti lakog prikrivanja identiteta, postojanje netočnih i neprovjerenih informacija, mogućnost pristupa sadržajima neprimjerenim određenim dobnim skupinama, mogućnost krađe osobnih podataka, nesigurna online trgovina i sl. Isto treba spomenuti i moguće opasnosti od računalnih virusa. Kako bismo se zaštitili od neželjenih posljedica, svaki korisnik računala, odnosno interneta, treba biti svjestan koje ga moguće opasnosti čekaju te treba naučiti na koji način upravljati osobnim podacima.
Svako računalo koje ima internetsku vezu trebalo bi imati antivirusnu, antispyware i firewall zaštitu. Zaštititi se možemo i postavljanjem ograničenja na pristup pojedinim sadržajima te korištenjem provjerenih posrednika prilikom kartičnog poslovanja u online kupovini (PayPal).
Najbolja je zaštita od negativnih utjecaja interneta obrazovanje korisnika o mogućim lošim učincima.

Slika 3. Opasnosti interneta (izvornik)

Korisnici u brojkama

Koliko je danas korisnika interneta, teško je utvrditi sa sigurnošću. Prema zadnjim statistikama u 2009. godini u svijetu je bilo preko milijardu i sedamsto milijuna korisnika.
Zanimljiva je informacija koja se nedavno proširila internetskim portalima, a to ja da bi upravo internet mogao biti nominiran za Nobelovu nagradu za mir.
Ako internet gledamo u smislu da je svojim postojanjem omogućio komunikaciju i suradnju bez ograničenja te je na taj način svojim korisnicima pružio prostor za promicanje dijaloga, debata i konsenzusa, tada bi, kako je naglasila iranska aktivistica za ljudska prava Shirin Ebadi, to bio Nobel za svakog od nas. Nobelova nagrada za svakog predstavnika ove digitalne generacije.

Zanimljiv i poučan prikaz povijesti interneta možete pogledati u ovom videoisječku.