Hrvatski naš svagdašnji i Govorimo hrvatski u programima Hrvatskoga radija HRT-a

zeljkaMB

Uvod

Radite li u školi, morate stalno biti u potrazi za novim idejama. Podrazumijeva se da stalno učite i prikupljate iskoristive informacije sa svih strana i iz svih dostupnih medija, ali morate imati i dozu inovativnosti kako biste u svome radu koristili različite izvore znanja. Svih 10 mjeseci odvijanja nastave škola vam je u mislima svakodnevno, u mentalnom smislu ne poznajete nedjelju kao slobodni dan jer mozak stalno traži nešto novo. Želja da budete ukorak s izazovima suvremenog društva i promjenama koje oni izazivaju kod novih generacija učenika, tjera vas da se stalno mijenjate i radite na sebi.

Savjeti i pristupi

Svaki je novopečeni učitelj ili nastavnik sretan kad dobije posao. Iako je danas dobiti posao u školi vrlo teško, a u nekim predmetima gotovo i nemoguće, tek nas tad čeka pravi posao. Početniku bez mentora ili u školi gdje je jedini učitelj pojedinog predmeta, stvarno nije lako. Savjeti starijih kolega koji su vrijedili prije desetak godina, čak i pet, danas nisu primjenjivi u većini slučajeva jer su se promijenila djeca i roditeljski pristup školi, a treba se boriti i s utjecajem medija i društvene sredine. No, nije sve tako crno pa i iz onoga što našim učenicima odvlači pažnju, možemo izvući korist za sebe i nastavu. Danas ćemo se pozabaviti materijalima koji su dostupni na radiju.

Pravopisna diktatura Radio Sljemena

Tražeći, dakle, načine kako nastavu učiniti zanimljivijom i dinamičnijom, došla sam do internetskih stranica Hrvatske radiotelevizije. Kako biste otvorili stranice Hrvatskog radija (HR), odaberite Radio na alatnoj traci desno gore. Otvorit će se stranica na kojoj treba kliknuti na HR na zahtjev kako biste dobili mogućnost odabira radijskih programa.

slika1 slika2

U padajućem izborniku Mreža možete izabrati program koji želite. Nas zanima program Radio Sljemena jer ćemo tamo naći snimke dviju zadnjih emisija Hrvatski naš svagdašnji.

slika3 

slika4Emisije možete preslušati ili spremiti na svoje računalo, a desno piše i koja je njihova veličina u Mb. Želite li preslušati emisiju, kliknite na ikonu zvučnika, a za preuzimanje na svoje računalo, na ikonu diskete. Preporučljivo je da emisiju spremite na svoje računalo kako biste mogli preslušavati pojedine dijelove, zaustavljati snimku i ponovno je pokretati.
Snimka je u MP3 formatu i otvorit će se u programu za preslušavanje koji je instaliran na vašem računalu (KMPlayer u mojem slučaju). Snimku možete snimiti na CD te je preslušavati na CD playeru.

slika5Preslušavajući emisiju od 15. ožujka, saznala sam zanimljiv podatak – postoji nešto što se zove Pravopisna diktatura! Uguglate li taj naziv, dobit ćete vrlo malo podataka: rasprave na dva foruma i zapis na Facebook stranici Radio Sljemena.

Vođena znatiželjom, poslala sam poruku e-pošte urednici emisije Anamariji Knezović Kaurić kako bih saznala više o ovoj itekako zanimljivoj akciji. Evo što ona kaže:

„Riječ je o jedinstvenom medijskom projektu na našem prostoru, prvom takve vrste u elektroničkim medijima uopće. Cilj mu je popularizirati standardni jezik i nagraditi znanje. U jednoipolsatnom druženju koje se, osim na Radio Sljemenu, prenosi i na programu Glasa Hrvatske (program za iseljenike), uz mnogo glazbe, naš stručni suradnik dr. Marko Alerić diktira desetak rečenica koje treba pravilno zapisati. Iako je u nazivu emisije pravopis, nakon druge emisije smo proširili opseg i na gramatiku pa dr. Alerić neke riječi ili sintagme namjerno čita pogrešno, a zadatak je to uočiti i ispraviti. Riječ je o najčešćim pogreškama i upitima o kojima govorimo u tjednoj emisiji „Hrvatski naš svagdašnji“ (ponedjeljkom u 13.30), tako da ne treba biti stručnjak da bi ih se uočilo. Diktati se šalju elektroničkom poštom na adresu hrvatski.sljeme@hrt.hr. Nakon diktata, koji se čita triput, „otvaramo“ telefone pa sami slušatelji ispravljaju pogreške i za to dobivaju nagradu – Pravopis Matice hrvatske. I ovoga puta glavna nagrada bit će putovanje, a imat ćemo i gramatike i pravopise Školske knjige, novi jezični savjetnik mr. Nives Opačić, Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik… Namjerno inzistiramo da većina nagrada ima veze s jezikom. Sljedeća Pravopisna diktatura je u ponedjeljak 12. travnja od 13.30 do 15 sati.

Imate li sreće ili tehničkih mogućnosti da biste uhvatili signal Radio Sljemena, koji se ipak može slušati i preko interneta 🙂 na http://www.hrt.hr/index.php?id=hrt-uzivo, svakako se uključite u akciju. Ne možete li, sa svojim učenicima možete sudjelovati u tjednoj emisiji. Kako je to dijelom kontakt-emisija, odnosno mogu se postavljati pitanja telefonom ili e-poštom, zašto učenici ne bi sudjelovali u njenom nastajanju šaljući pitanja na koja ne znaju odgovore? Iako i mi možemo odgovoriti na njih, bit će im zanimljivije ako odgovore čuju na radiju (zato je dobro snimku imati na svom računalu, primjerice, radite li samo ujutro). Dr. Alerić daje jasne i jednostavne odgovore na konkretna pitanja i objašnjava pravilnu uporabu pojedinih riječi i izraza.

Zvuči zanimljivo, zar ne?

Govorimo hrvatski Prvog programa Hrvatskog radija

Druga emisija koja će biti zanimljiva učiteljima hrvatskoga jezika, ali i svima koji imaju pravopisne ili gramatičke nedoumice, je emisija Govorimo hrvatski na 1. programu Hrvatskoga radija.

Iz padajućeg izbornika Mreža na naslovnoj stranici HR na zahtjev odaberite Prvi program. U izborniku Naziv emisije odaberite Govorimo hrvatski.

slika6 
Naslovna stranica HR na zahtjev

Na stranici koja će se otvoriti pronađite snimke jezičnih savjeta iz emisije Govorimo hrvatski koju uređuje Smiljana Šunde. Bit će ih pet, a želite li doći do snimki unatrag godinu dana, otvorite izbornik Arhiv na naslovnoj stranici HR na zahtjev i pronađite snimke emisija poredane po datumima emitiranja (svaka ima u nazivu pojam o kojemu se govori).

slika7I evo nam materijala za nastavu: zašto ne bismo svaki sat jezika započeli jednim jezičnim savjetom? Svaki traje manje od 3 minute pa nam neće oduzeti puno vremena, može se spremiti na računalo, a osvježit će nastavu. Naravno, pretpostavimo da ćemo iz dostupnih materijala odabrati ono što će se poklapati sa sadržajem našeg sata.

Možemo s učenicima izvesti i mali projekt: zadati im zadatke koje će riješiti pomoću ovih materijala ili korištenjem materijala s Radio Sljemena. Mogućnosti su brojne, pogotovo za srednju školu.

Računalno nazivlje i engleski termini

Zbrka s računalnim nazivljem sveprisutna je tema. Kako se tehnika razvija svakodnevno, nastaje sve više proizvoda koje treba nekako i nazvati. Većina ih je s engleskog govornog područja i u tom originalnom obliku prodiru u sve jezike svijeta. Da bi se takve riječi odgovarajuće prevele, ponekad je potrebno duže vrijeme jer doslovni prijevodi često nisu dobri. Najveći problem u prevođenju stranih termina stvara višeznačnost hrvatskih riječi pa neki izrazi dugo ostanu u obliku u kakvom su i došli.

Često postoji i otpor iz informatičkih krugova u kojima je engleski jezik – materinji pa se lome koplja oko toga treba li internet pisati malim ili velikim slovom još i danas, nekoliko godina nakon što je pisanje te riječi objašnjeno.

  • Elektronski ili elektronički, Mail, Server, Internet, Internet – adresa, Davač Internet usluga, Feed back i mobbing, Life coach, Outsourcing, Open party, Educirati, Prime time, Involvirati, New look – nazivi su nekih od emisija u kojima se govori o značenju i pravilnoj ili nepravilnoj uporabi tih pojmova u svakodnevnom životu.
  • Tako u emisiji o mailu, dr. Milica Mihaljević objašnjava izgovor spomenute riječi i njen prijevod na hrvatski jezik. Koja je razlika između elektroničke pošte i elektroničke poruke? Elektronički ili elektronski? Ukoliko ne znate odgovor, poslušajte emisiju da biste ga saznali :-).
  • U emisiji Internet – adresa, dr. Mihaljević na jednostavan način tumači zašto niti jedna hrvatska riječ nije zamijenila riječ internet i kako se ona piše. Kako se pišu složenice i polusloženice s riječi internet u sebi, odnosno treba li ih zamijeniti spregom pridjev + imenica, možete saznati u emisiji od 21. srpnja 2009.
  • Server = posluživač, opsluživač, poslužitelj, opslužitelj, poslužnik ili opslužnik? Upišete li sve te riječi u Wordov dokument, jedino poslužitelj i poslužnik neće biti crveno podcrtane s obzirom na pravopis. Riječ server u engleskome je jeziku višeznačna, a i u hrvatskome ima široku lepezu značenja pa je, prema dobrom starom pravilu, treba prevesti. Međutim, koji termin odabrati? Kako riječi sa sufiksom –telj u hrvatskome jeziku obično označavaju vršitelja radnje, u obzir dolaze riječi poslužnik i posluživač. Koja će od njih prevagnuti, pokazat će vrijeme.
  • Engleskim se terminima u svakodnevnoj uporabi najviše bavi mr. Nives Opačić, autorica mnogih jezičnih savjetnika. Gdje pronaći točan prijevod riječi Life coach, zašto i kako je taj naziv ušao u uporabu u Hrvatskoj – možete saznati prelistate li niz različitih rječnika (nekad vam ni to neće biti dovoljno!) ili poslušate li emisiju od 9. travnja 2009. godine.

Zaključak

Znatiželjni i inovativni učitelji uvijek će tražiti načine kako osuvremeniti svoju nastavu. Pri tome će pribjegavati različitim metodama, strategijama, izvorima znanja ili trikovima kako bi učenike naveli na učenje i razmišljanje. Briga o jeziku također je dio rada svakog od nas. Iako su rasprave o jeziku česte i svatko „ima nešto za reći“, pogotovo o pravopisu, učenici se često osjećaju zbunjenima jer ne znaju što je propisano, a što predloženo, što je ispravno, a što pomodno. Govoriti o tome u frontalnom obliku rada, izgleda kao ona narodna Kroz jedno uho unutra, a kroz drugo van! jer praksa pokazuje da učenici slušaju samo ukoliko ih nešto zainteresira. Zašto u ovome slučaju to ne bi bio radio?

Za kraj ostavljam prekrasnu izjavu gospođe Knezović Kaurić: „Svaki put nas oduševe reakcije slušatelja koje su, najvećim dijelom, pozitivne. Posebno nam je drago što smo privukli mnogo mladih slušatelja koji nam, iz emisije u emisiju, razbijaju predrasude da jezik mladima nije važan.“

Važan je, itekako je važan, a svijest o važnosti vlastitog jezika, o jeziku kao nacionalnom identitetu, učenici moraju ponijeti iz škole i njegovati cijeli život, baš kao i svoj zavičajni govor.