Europski projekti za obrazovanje s osvrtom na stručno usavršavanje (IST)

prva-lidija 

IMAG0147 (3)

Tijekom ožujka ove godine imala sam priliku iskoristiti stipendiju dobivenu od naše Agencije za mobilnost i programe EU za pohađanje šestodnevnog tečaja o Europskim projektima (European Funded Projects) u Veroni. Pohađanje tog stručnog usavršavanja bilo je financirano od strane Europske komisije, sredstvima iz pretpristupnog fonda IPA preko Agencije za mobilnost i programe EU.
Bilo je to moje prvo iskustvo Comenius stručnog usavršavanja (IST), a vjerujem da će ih biti još mnogo jer je nadmašilo sva moja očekivanja i postavilo vrlo visoke standarde za buduća stručna usavršavanja. 

Organizatori ThinkEurope Consulting i Association Europeople odradili su izvrstan posao omogućivši polaznicima vrhunsko usavršavanje u ugodnoj i poticajnoj atmosferi. Predavači Alessandro Carbone i Attilio Orechio su u interaktivnom obliku rada stručno predstavili predviđene sadržaje nadopunivši ih primjerima iz osobnog iskustva. IMAG0268

U radu tečaja sudjelovale su dvije Rumunjke, Estonka, četvero Talijana i ja. Svi sudionicu su bili iz različitih obrazovnih okruženja pa je bilo vrlo zanimljivo čuti iskustva iz njihovih škola. Posebnu europsku dodanu vrijednost ovom usavršavanju dali su osobni kontakti s kolegama, zajednički rad na idejama, osmišljavanju i planiranju projekata jer smo se tako svi zajedno našli korak bliže k stvarnom radu na međunarodnim projektima. Više osobnih dojmova o ovom stručnom usavršavanju pročitajte na blogu.

Susret u Veroni iskoristila sam za razgovor s Alessandrom Carboneom, direktorom tvrtke ThinkEurope Consulting i jednim od predavača na tečaju. Pogledajte snimku razgovora i iz prve ruke doznajte kakvi stručnjaci rade na europskim projektima te o čemu je bilo riječi na ovom stručnom usavršavanju.

 

Projekti oko nas

 

U današnje vrijeme važno je postati dio europskog okruženja. Jedan od načina na koji škole mogu dobiti međunarodnu dimenziju je sudjelovanje na projektima koje financira Europska zajednica. Osmišljavanje i ostvarivanje takvih projekata školama pruža mogućnosti koje im ne bi bile dostupne u uobičajenom, nacionalnom okruženju.

No, projektni pristup nije karakterističan za naša obrazovna okruženja pa školama, učiteljima i učenicima treba pomoći da usvoje nove profesionalne vještine nužne za osmišljavanje, pokretanje i uspješnu realizaciju takvih projekata. Voditelji i sudionici obrazovnih projekata trebaju prepoznavati dostupne programe, snalaziti se u njihovim zahtjevima, prioritetima te biti sposobni ostvariti partnerstva potrebna za rad na projektima.

Aktivnosti koje Europska zajednica podržava u školama (obrazovnim ustanovama) obuhvaćaju:

    1. Obogaćivanje i razmjenu iskustva između škola kroz povezivanja i mobilnosti.
    2. Stjecanje znanja i vještina kroz primjere dobre prakse koji povezuju lokalna i međunarodna iskustva.
    3. Financiranje inovativnih i izazovnih ideja.

Koji je program pravi za vas?

 

Krećete li u takve projekte, najprije bi bilo dobro upoznati različite programe, potprograme i akcije koje je Europska zajednica (Europska komisija) osmislila za podršku sustavu obrazovanja. Glavni program namijenjen obrazovanju je The Lifelong Learning Programme (Program cjeloživotnog učenja, LLP), a sastoji se od četiri potprograma namijenjenih različitim stupnjevima obrazovanja:

    • Comenius za škole
    • Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje
    • Erasmus za visoko školstvo
    • Grundtvig za obrazovanje odraslih.

Informacije o spomenutim potprogramima na hrvatskom jeziku možete pronaći na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU. Za temeljitije upoznavanje s potprogramima, njihovim prioritetima i protokolima posjetite neke od ovih stranica:

 

 

Kako od ideje doći do projekta?

 

Jedan od mogućih načina osmišljavanja projekta je Logical Framework Approach ili, u slobodnom prijevodu, pristup logičkog okvira. Korištenjem tog pristupa pripremate podatke o projektu koristeći strukturu sličnu obrascu za LLP programe.

Prva faza u osmišljavanju projekta je faza analize. Tijekom te faze razmišljamo o tome koje su naše potrebe, koje probleme bismo projektom željeli riješiti, tko su glavni sudionici u projektu, tj. kome je važno da taj problem bude riješen. Primjerice, glavni problem može biti: ljudi ne čitaju.

Bilježimo „drvo problema“ (Tree of problems) s raznim, manjim i većim, problemima povezanim uz glavni problem. Te probleme grupiramo vizualno tako da su ispod glavnog problema oni koji ga uzrokuju, a iznad oni koji su posljedica, a zatim ih još povezujemo u manje grupe koje se bave istim područjem (primjerice osobnim stavom, poslom, društvenim dijelom i slično). Primjeri povezanih problema su: (uzroci) interaktivne knjige nisu dostupne, knjige su preskupe, nedostupnost knjižnica ili (posljedice) korištenje slenga, niska razina pismenosti itd.
Nakon toga stvaramo „drvo rješenja“ (Tree of solutions) – za svaki problem smišljamo način rješavanja, a zatim ta rješenja analiziramo (strategy analisys) i odabiremo ona koja su nam prihvatljiva i dostupna. Primjeri rješenja mogu biti: interaktivne knjige učiniti dostupnim, jeftinije knjige, više knjižnica, poboljšavanje jezičnog izražavanja itd.
Pri odabiru rješenja biramo ona za koja možemo smisliti načine ostvarivanja, ona koja su u skladu s ulogom naše ustanove, koja su za nas najefikasnija, u čemu smo najuspješniji.

 

U drugoj fazi krećemo s planiranjem popunjavajući tablicu logičkog okvira kao na slici. Najprije redom popunjavamo prvi stupac odozgo, a zatim zadnji stupac odozdo. Nakon toga slijedi usporedno popunjavanje središnja dva stupca. Krećemo od problema i rješenja koja smo smislili u prvoj fazi te ih dalje razvijamo.

image 
Primjer tablice logičkog okvira (logical framework matrix) iz dokumenta AusAID

Više o Logical Framework Approachu možete pročitati u ovim dokumentima:

 

Obratite pažnju

 

    • Projekt treba imati dobro planirane i realno izvedive aktivnosti kroz koje će se moći pratiti njegovo ostvarenje.
    • Potrebno je planirati dobru diseminaciju sadržaja napravljenih tijekom projekta kao i njegovih rezultata i to na horizontalnom (među jednakim ustanovama) i vertikalnom (prema stručnjacima, političarima) planu.
    • Projekt se treba uklapati u glavne prioritete i strategije Europske zajednice te omogućavati osnaživanje ciljane skupine.
    • Rezultati projekta trebaju biti mjerljivi i za svaki od njih trebamo unaprijed odrediti pokazatelje uspješnosti.
    • Projekt treba biti održiv što znači da će se moći nastaviti i nakon isteka početnog trajanja (2 – 3 godine), bez financiranja od strane europskih fondova.
    • Treba imati europsku dodanu vrijednost – zašto je važan kao međunarodni projekt, a ne samo važnost u lokalnom smislu te kakve će koristi od tog projekta imati Europska zajednica. Treba imati utjecaj na što veću grupu korisnika.
    • Pri ocjenjivanju se vrjednuje i partnerstvo, zato partnere treba dobro odabrati.

Pogledajte objašnjenja ključnih pojmova u prezentaciji koju su pripremili Attilio Orechio i Alessandro Carbone iz ThinkEurope Consultinga.

 

Projekt u malim paketima

 

Prilikom planiranja projekta, konkretne aktivnosti i pripadajuće rezultate (deliverables) prikazujemo u obliku radnih paketa (workpackage, WP). Za europske projekte koristi se pet vrsta:

  • Management MNGT – upravljanje projektom, organiziranje susreta, koordiniranje, komunikacija, financiranje, praćenje troškova, izvještavanje,
  • Development DEV – razvoj i stvaranje sadržaja, istraživanje, testiranje,
  • Dissemination DISS – proširivanje informacija o tome što radimo i kako će se rezultati projekta moći koristiti, organiziranje seminara i konferencija, izrada mrežnih stranica projekta,
  • Exploitation EXP – korištenje rezultata projekta nakon završetka projekta,
  • Quality Plan QPLN – praćenje kvalitete projekta, stvaranje dokaza o tijeku i razvoju projekta.

Prema zahtjevima LLP natječaja projekt treba imati najmanje po jedan radni paket od svake vrste. Naravno, radnih paketa vrste DEV će biti nekoliko jer oni predstavljaju središnji dio projekta. Uobičajeno je da broj radnih paketa bude manji od 20 jer za svaki od njih treba detaljno planirati troškove, rezultate te koje poslove odrađuju pojedini partneri.

image 
Okvir s potrebnim opisima za jedan radni paket (WP)

Planiranje budžeta

Pri planiranju projekta potrebno je slijediti smjernice Europske komisije koja propisuje maksimalne iznose za različite vrste poslova za svaku zemlju. Kategorije poslova su menadžer, istraživač, tehničar i administrator. U natječajnoj dokumentaciji (Call for proposal) su navedeni maksimalni dnevni iznosi po poslovima i zemljama, a smatra se dobrim ne tražiti više od 80 % tih iznosa. Pritom se za istu vrstu poslova u jednoj zemlji ne moraju planirati jednake naknade. Važno je i da planirani iznosi budu ravnopravno raspodijeljeni među partnerima i državama.

Od Europske zajednice možete očekivati da će financirati najviše 75 % ukupnih troškova vašeg projekta, dok 25 % morate pokriti iz drugih izvora financiranja ili ulaganjem rada partnera na projektu.

Plan troškova po radnim paketima zajedno s pripadajućim Ganttovim dijagramom obično se prilaže uz prijavni obrazac u obliku Excelove radne knjige. Kako izgleda takva tablica, možete vidjeti ovdje.

DCIM\100MEDIA DCIM\100MEDIA DCIM\100MEDIA
Primjer gantograma projekta

 

Ocjenjivanje projekta

 

Dobra vijest je da kriterije i komponente po kojima će vaš projekt biti vrjednovan znate unaprijed. Oni su javni i jasno vidljivi u samom obrascu prijave. Od EACEA ćete par mjeseci nakon prijave dobiti opisne povratne informacije po pojedinim elementima te brojčanu ocjenu za svaki od elemenata. Da bi projekt imao šanse proći, mora na svakom elementu imati najmanje ocjenu 3. Elementi vrjednovanja projekta su:

    • Relevance – koliko je projekt u skladu s preporukama i prioritetima raznih programa i akcija Europske zajednice,
    • Quality of the work programme – kakav je metodološki pristup projekta, kakva je kvaliteta radnih paketa,
    • Innovative character – što novo donosi projekt,
    • Quality of Consortium – kakvi su partneri na projektu, jesu li se već iskazali na nekim drugim projektima,
    • European added value – u čemu je vrijednost tog projekta za Europsku zajednicu,
    • The cost-benefit ratio – kakav je omjer između troškova i dobrobiti, jesu li neki troškovi pretjerani, dobivaju li neke zemlje ili partneri znatno više novaca,
    • Impact – na koje ciljane skupine projekt utječe i jesu li one dovoljno velike i značajne,
    • Quality of the Valorisation plan (dissemination and exploitation of results) – kako je isplanirana diseminacija i daljnje iskorištavanje rezultata projekta, jesu li planirani indikatori vrjednovanja projekta dobro odabrani i mjerljivi.

Svaki projekt ide na ocjenjivanje dvjema osobama koje je Europska komisija prihvatila kao stručne ocjenjivače projekata, a oni ne moraju imati posebna znanja o području iz kojeg projekt predlažete. Iako projekti mogu biti predani na različitim jezicima država Europske zajednice, ipak ih je najbolje napisati na engleskom jeziku kako bi se izbjegli problemi koji mogu nastati tijekom prevođenja.
Na dobivenu ocjenu ne možete se žaliti, ona je konačna. No, zato sljedeće godine možete ponovno prijaviti isti projekt.

I što sad?

Prilika za financiranje projekata u Europskoj zajednici ima puno, no da biste dobili financiranje velikog projekta (do 300 000 eura), morate „ispeći zanat“. Radite li u školi, dobro je početi s eTwinning projektima koji nemaju posebno financiranje, ali pružaju mogućnost da se iskušate u radu na projektima na jednostavniji način. U eTwinningu dobra prilika za stjecanje iskustva i stvaranje mreže partnera su Radionice profesionalnog razvoja (Professional Development Workshop, PDW) te Comeniusova Stručna usavršavanja (In-Service Training, IST).
Nakon toga krenite u Pripremne posjete i Comenius partnerstva – obje aktivnosti imaju financiranje namijenjeno putovanju i suradnji s kolegama iz različitih država. Na taj način ćete steći poznanstva, upoznati moguće partnere na projektima te polako osmišljavati, planirati i realizirati projekte.

Vjerujemo da će vam sva ta iskustva pomoći da se povežete s partnerskim ustanovama iz različitih zemalja, prijavite Comenius Multilateral Project, uspješno ga provedete te na njegovim rezultatima napravite suradničku mrežu ili stručno usavršavanje (IST).