Stručna usavršavanja i kontakt seminari u zemljama EU

agencija

Vjerujemo da ste bar jednom tijekom svoje nastavničke ili odgajateljske karijere poželjeli ostvariti suradnju s kolegama iz drugih zemalja. Pretpostavljamo da je vrlo često ta želja ostala samo željom zbog različitih razloga – nedostatka novca, nedostatka vremena, nedostatka inicijative …

Agencija za mobilnost i programe EU pomaže vam ukloniti navedene prepreke jer omogućuje sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima:

  • pripremnim posjetima – susretu s vašim kolegama iz inozemstva radi dogovaranja buduće suradnje,
  • kontakt seminarima – upoznavanju kolega iz zemalja EU i započinjanju međunarodne suradnje .

Za navedene aktivnosti postoji 85 slobodnih mjesta uz financijsku potporu u prosječnom iznosu od 810 € za četiri dana.

Želite li otići na stručno usavršavanje u neku od zemalja EU, ispunite prijavni obrazac koji se nalazi na mrežnim stranicama Agencije i pošaljite nam ga do 15. rujna 2009. godine. Za aktivnost stručnog usavršavanja pruža se financijska potpora u prosječnom iznosu od 1600 € za tjedan dana.

Dječji vrtići, osnovne i srednje škole općeg usmjerenja prijavljuju se za aktivnosti unutar potprograma Comenius, a strukovne škole unutar potprograma Leonardo da Vinci.

Više informacija možete pronaći i na www.mobilnost.hr, a upite poslati na na info@mobilnost.hr. Svakako pogledajte i snimku webinara u kojem su predstavljeni ti projekti. Snimka je dostupna ovdje.

Tim Agencije za mobilnost i programe EU

„Cloud Computing“ ili programska rješenja u oblacima

tomislavb 

CITUS d.o.o.

SAŽETAK

„Cloud Computing” je naziv novog poslovnog modela i nove tehnološke platforme za razvoj i izvršavanje programskih rješenja koji se danas sve više koriste. Ovim ćemo tekstom pokušati razjasniti što je „Cloud Computing“ za korisnike, a što za profesionalne informatičare te pokazati nekoliko primjera njegovog korištenja za izvršavanje informatičkih programskih rješenja (aplikacija).

Ključne riječi: Cloud computing, internetski oblak, poslovni model, tehnološka platforma, servisna orijentacija.

 

Što je "Cloud Computing", odnosno "programska rješenja u oblacima"?

Na ovo pitanje ima više odgovora, a koji je pravi, ovisi o kontekstu i onome tko ga postavlja. Jedan od odgovora mogao bi biti – to je žargonizam koji između sebe koriste profesionalni informatičari, a odnosi se na naziv novog poslovnog modela,  ali i nove tehnološke platforme za smještaj, pokretanje i korištenje informatičke programske podrške.

"Oblak" je termin koji se koristi u opisu interneta kad se kaže "ta programska rješenja (ili aplikacije) se nalaze "u oblaku" interneta".

 
Što je "Cloud Computing" za obične korisnike?

Kad se radi o "običnim" korisnicima, odgovor je: to je novi i jeftiniji (barem tako svi obećavaju) način korištenja programskih rješenja koji će se unajmljivati prema potrebi. To je poslovni model koji omogućuje više od korištenja obične e-pošte, poput Hotmail/Windows Live e-maila ili pretraživača poput Googlea ili Binga.

Primjena ovakvog poslovnog modela najbolje se može opisati na primjeru korištenja uredskih računalnih programa poput Microsoft Officea: u takvom modelu uredski programi se pokreću u mrežnim preglednicima (eng. Internet browsers) do kojih se dolazi kao što se dolazi i do mrežne stranice: upisom adrese, dok je sama programska podrška smještena na poslužitelju negdje u "internetskom oblaku". Takvu programsku podršku korisnici neće (morati) instalirati na svoje računalo, nego će joj pristupati pomoću interneta svaki put kada ju zatrebaju te ju plaćati kao uslugu – prema korištenju ili se na nju pretplatiti u nekom vremenskom periodu, slično kao što se plaća korištenje/potrošnja vode, struje ili drugih komunalnih usluga.

"Oblak" u koji je smještena programska podrška su zapravo računski centri (eng. Data Centers), a način korištenja aplikacija sliči počecima računarstva: s jedne strane je postojalo veliko glavno računalo (eng. mainframe) sa svom programskom logikom, a s druge strane jednostavni terminali.

Ipak, kada govorimo o "Cloud Computingu", postoji velika razlika:

  1. Mainframe računala su zamijenili računski centri s puno poslužitelja koji su smješteni po čitavoj zemaljskoj kugli.
  2. Klijentski uređaji su danas ili jaka osobna računala, prijenosna računala ili pametni uređaji poput telefona, konzola za igru pa čak i pametnih hladnjaka.

 

Koje su prednosti "Cloud Computinga" za obične korisnike?

Prednosti koje donosi novi poslovni model su sljedeće:

  1. Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troši).
  2. Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrške.
  3. Programska podrška i podatci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu.
  4. Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške.
  5. Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za poslužiteljske operativne sustave, baze podataka, servere za elektroničku poštu,
  6. njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije održavanje.
  7. U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.

 

Koji su nedostaci "Cloud Computinga" za obične korisnike?

"Cloud Computing" je novi poslovni model pa sadrži i neke nedostatke (etičke,  poslovne i tehničke):

  1. Problem dostupnosti – nije moguće koristiti uslugu ukoliko je internetska veza slaba ili u prekidu.
  2. Problem sigurnosti
    a.    Povjerenje da pružatelj usluga neće ukrasti, prodati ili zloupotrijebiti:
    i.    naše podatke, dokumente, baze podataka,
    ii.    podatke o našem ponašanju i korištenju aplikacija.
    b.    Mogućnost "prisluškivanja" komunikacije između nas kao korisnika i naših klijentskih uređaja i računskih centara.
  3. Problem ovisnosti o jednom pružatelju programske podrške, tj. usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni između različitih platformi).

 

Što je "Cloud Computing" za profesionalne informatičare?

Kad se radi o informatičkim profesionalcima, odgovor je: nova tehnološka platforma koja omogućava da se razvojni inženjeri i programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da implementiraju infrastrukturu za izvršavanje i podršku rada aplikacija. S druge strane, sistemskim inženjerima omogućava smanjenje opsega posla pri održavanju platformi za izvršavanje aplikacija.

 

Koje su prednosti "Cloud Computinga" za profesionalne informatičare?

Postoji niz prednosti:

  1. Dostupnost aplikacija:
    a.    sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega računskom centru,
    b.    velik broj računala omogućava povećanje dostupnosti aplikacija zbog:
    i.    velikog broja računskih centara koji su distribuirani geografski,
    ii.    svaki računski centar ima redundantnu (zalihosnu, višestruku) infrastrukturu, počevši od poslužitelja, komunikacijskih veza, sustava napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatičkog osoblja za podršku.
  2. Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika):
    a.    Cloud Computing platforme omogućavaju iskorištavanje velikog broja poslužitelja i računskih centara na različitim mjestima.
    b.    Nova paradigma razvoja aplikacija omogućava jednostavniji razvojni proces – programska podrška se razvija kao da se planira opsluživati jednog korisnika, a infrastruktura računskog centra i platforme omogućava da se takva aplikacija "klonira" i opslužuje veliki broj korisnika u isto vrijeme.
    c.    U konfiguraciji Cloud Computing platforme moguće je podesiti kada će se koristiti dodatni resursi, čime se optimizira cijena korištenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se efikasno opsluživalo više ili manje korisnika.
  3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:
    a.    Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedećeg pristupa.
    b.    Parametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi korisnika.
  4. Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture:
    a.    Veliki dio troškova za informatiku i osiguranje rada programskih rješenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada.
    b.    Smještajem aplikacija u "oblak", taj trošak je višestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se često povećavaju.

Koji su nedostaci "Cloud Computinga" za profesionalne informatičare?

Iako navedene prednosti izgledaju kao "obećana zemlja", postoje i nedostaci koje treba uzeti u obzir kada se počne razmišljati o razvoju aplikacija koje će se smjestiti u "oblak":

  1. Mora se usvojiti nov način razvoja aplikacija:
    a.    Platforme koje danas nude različiti proizvođači ili ponuditelji poput Microsofta i Amazona vrlo su različite i zahtijevaju poseban način projektiranja arhitekture takvih aplikacija.
  2. Nije moguće (jednostavno) premještati postojeće aplikacije.
  3. Ne postoje standardi za:
    a.    povezivanje aplikacija (servisa) u "oblacima" različitih proizvođača (ili čak istog proizvođača),
    b.    razmjenu podatka,
    c.    premještanje podataka i programske podrške iz "oblaka" jednog proizvođača u drugi.
  4. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da "vlasnik oblaka" neće preuzeti korisnike aplikacije, ukrasti podatke ili samu aplikaciju.

 

Primjeri mogućeg korištenja "Cloud Computinga"

Primjer broj 1: Live@Edu

Live@Edu je skup besplatnih Windows Live servisa i Microsoft Exchange 2010 koji može koristiti svaka akreditirana obrazovna institucija (škola, fakultet). Ovaj besplatni servis smješten je u Microsoftovim računskim centrima i svim školama omogućava da na svojoj vlastitoj domeni imaju:

  1. Web pristup elektroničkoj pošti s domenom škole poput: lidija.kralj@os-bukovec.hr,
  2. zajednički adresar, kalendar, distribucijske grupe,
  3. veliki prostor za pohranu datoteka svakog korisnika (dokumenata, slika, multimedije …),
  4. online suradnju između učenika, učenika i učitelja, učitelja i roditelja,
  5. povjerljivost i sigurnost podataka.

Sve to je moguće bez:

  1. dodatne investicije u hardver (poslužitelji) i računalnu infrastrukturu,
  2. zapošljavanja ili plaćanja održavanja informatičke infrastrukture.

Učenicima, studentima, nastavnicima i profesorima omogućen je stalni pristup, potrebno je samo od CARNet-a zatražiti vlastitu internetsku domenu za školu. Za detalje pogledajte Microsoftove stranice o Live@Edu, pročitajte Sastanci u virtualnom uredu ili kontaktirajte autora.

Primjer broj 2: korištenje uredskih aplikacija: Microsoft Office 2010 Web Applications

Korisnici koji će koristiti najnoviju verziju Microsoft Officea 2010, moći će birati između (najmanje) dva modela korištenja: klasične kupovine licence i instalacije na računalo ili korištenja online verzije, primjerice Worda, Excela, PowerPointa i OneNotea koja će biti dostupna besplatno, tj. financirana online oglasima, a planira se da će biti dostupna od srpnja 2010. godine (više informacija možete pronaći na Microftovim stranicama o novom Officeu).

Primjer broj 3: prodaja ulaznica za koncert

Nedavno smo bili svjedoci problema oko prodaje internetskih ulaznica za koncert grupe U2 u Zagrebu kada su mjerodavni izjavili da "nisu očekivali tako veliki broj korisnika u isto vrijeme" te da "im se ne isplati investirati u infrastrukturu koja će ionako biti maksimalno korištena samo par dana u godini". To je idealni scenarij za "Cloud Computing" – njegova infrastruktura (platforma) će osigurati potrebne resurse čak i trenucima vršnog opterećenja, a kada ono nije takvo, koristit će se minimalni resursi uz minimalne troškove – i nije potrebno nabaviti nikakvu posebnu opremu.

Primjer broj 4: poslovna aplikacija za novu tvrtku

Zamislite pokretanje nove tvrtke: prikupili ste sredstva za pokretanje vlastitog poslovnog pothvata, još ne znate koliko ćete imati klijenata, a morate se povezati s financijskim ustanovama kao što je poslovna banka, porezna uprava itd. Umjesto da uložite novac u vlastiti poslužitelj, kupite neprekidno napajanje, jedinicu za arhiviranje, licence za operativni sustav i bazu podataka te plaćate mjesečno održavanje infrastrukture i aplikacije – jednostavno na internetu pronađete  online servis koji nudi stalno dostupni sustav koji će vam omogućiti da unesete podatke o svojim klijentima i sve poslovne transakcije te biti dostupan vama i vašim poslovnim partnerima sa svakog mjesta koje ima pristup internetu.

Umjesto da odmah na početku uložite velika sredstva, taj servis će vam omogućiti plaćanje male početne naknade s mogućnosti zakupa većih resursa (više prostora za podatke ili veći broj korisnika kako tvrtka bude rasla) te ćete sukladno tome i plaćati nešto veću naknadu.

Koji su primjeri aplikacija danas najbolji "kandidati" za "Cloud Computing?

Kad je riječ o obrazovanju, to je "Matica učenika" – aplikacija koja se nalazi na jednom mjestu i na malom broju poslužitelja. Smještajem takve aplikacije u "oblak", dobila bi se mogućnost smanjenja troškova vezanih za infrastrukturu, uz povećanje dostupnosti i brzine rada aplikacije. Naravno, postojat će problem sigurnosti (povjerenja) zbog osobnih podataka učenika.
Govorimo li o poslovnom svijetu, onda su to svi tzv. javni servisi poput katastra, porezne uprave, svih vrsta evidencija i registara itd.

 

Kakav je Microsoftov stav prema "Cloud Computingu"?

Microsoft ima veliko iskustvo u izgradnji aplikacija u "oblaku", poput Windows Live Services,  Live@Edu i nove verzije Office 2010 Web Apps te je na temelju njega razvio svoju vlastitu "Cloud Computing" platformu i nazvao je Windows Azure.

Uz nju, te korištenje .NET Services i SQL Services, već je sada moguće testiranje i izrada probnih aplikacija korištenjem poznatih alata poput Visual Studija i .NET programskih jezika te kombiniranje s dobro poznatim i besplatnim Windows Live uslugama. U narednim mjesecima se očekuje konačno oblikovanje i predstavljanje poslovnog modela koji će tvrtkama i razvojnim inženjerima omogućiti da bolje sagledaju njene mogućnosti.

Osnovna razlika između Microsoftovog Windows Azurea i ostalih ponuđača usluga je da Microsoft omogućuje instalaciju platforme Windows Azure i lokalno u nekoj tvrtki ili računskim centrima širom svijeta. Na taj način omogućuje lakši razvoj aplikacija, ali i daje mogućnost tvrtkama da zadrže dio svojih programskih rješenja i "osjetljivih" podataka u svojoj "kući".

Umjesto zaključka: je li "Cloud Computing" smjer u kome će se kretati informatička industrija i korisnici?

Iako se u ovom tekstu navodi dosta mogućih nedostataka "Cloud Computinga", neminovna je činjenica da sve više informatičkih tvrtki ulaže ili u razvoj platformi za "Cloud Computing" (Amazon, Microsoft, Google, SAP) ili u razvoj programskih rješenja na nekoj od postojećih platformi (Goolge, Microsoft).

Prema nedavno objavljenim podacima u "The Economistu", 69 % Amerikanaca koji imaju pristup internetu, već koriste neki od servisa iz "oblaka" poput web-bazirane elektroničke pošte, bloga, online pohrane podataka itd.

Obrazovne ustanove već sada istražuju mogućnost razvoja alata i sustava za udaljeno učenje zasnovanih na "Cloud Computing" platformi poput primjera na: Cloud Computing and Distance Learning i Albany Law School.

Tvrtke su malo sporije u prihvaćanju ove poslovne i tehnološke "novotarije", no zahtjevi tržišta za jeftinijim, modernijim i široko dostupnim informacijama i servisima te potreba za čim većom konkurentnošću tjeraju ih da sve više ulažu  i razvijaju programsku podršku u "oblacima".

Najkonzervativnije su vladine institucije i financijske ustanove, što je i razumljivo, pa se nagađa da će one umjesto da svoje podatke i aplikacije stave u "oblak", razviti svoje platforme ili sklopiti partnerstva s postojećim "igračima" na tržištu.

Kako bilo, inovacija koju s novim poslovnim modelom i novom tehnološkom platformom donio pojam "Cloud Computing", uveo je novu paradigmu i odnose u poimanju informatike, programske podrške i usluga.

Pojmovi

  • CloudOS
    Nova generacija operativnih platformi ponuđenih kao usluga odnosno PaaS (Platform as a Service).
  • Cloudware
    Vrlo širok pojam koji obuhvaća softver koji omogućava stvaranje, pokretanje i organizaciju Cloud aplikacija. Jedna od takvih platformi je Facebook pa možemo reći kako danas svakodnevno koristimo cloudware.
  • IaaS (Infrastructure as a Service)
    Hardverska komponenta koju u slučaju Cloud Computinga korisnik najčešće ni ne vidi. Dok je Amazon Web Services iskoristio Amazonove serverske kapacitete i dao ih u najam drugim tvrtkama, Microsoft Azure je kontrolu vratio u ruke tih istih tvrtki, olakšavajući im pokretanje aplikacija "u oblaku" i na vlastitom hardveru uz Microsoftov softver.
  • Public Cloud
    Cloud Computing platforma dostupna i otvorena za javnost, neovisno o tome radi li se o pojedincima ili organizacijama. Dakako, u slučaju javnih platformi postavlja se pitanje sigurnosti vlastitih podataka.
  • Cloud
    Internal Cloud Computing platforma neke organizacije, ograničena na interno korištenje te iste organizacije ili pak pojedinca koji je svjestan mogućnosti "oblaka". Iako postoje ograničenja za korisnike "unutarnjeg oblaka", sama platforma se može kasnije integrirati s drugim, vanjskim Cloud Computing platformama.
  • SaaS (Software as a Service)
    Prvi i osnovni tip Cloud Computinga koji mu zapravo i prethodi. Naime, tijekom devedesetih godina kada su se pokretale SaaS aplikacije, pojam Cloud Computing nije ni izmišljen. SaaS označava softver koji se nudi kao usluga, kao u slučaju prodajnog softvera tvrtke Salesforce. Iako se od korisnika očekuje znanje korištenja same aplikacije, svu infrastrukturu rješava tvrtka koja je softver i izradila.
  • Vertical cloud
    Obuhvaća Cloud Computing aplikacije namijenjene određenoj industriji odnosno vertikali. Najčešće, ali ne i uvijek, radi se o iznimno specijaliziranim aplikacijama.

Literatura

  1. Wikipedia: "Cloud Computing".
  2. Paul Gil, About.com: What is "Cloud Computing"?
  3. The Economist: Let it rise. 2008.
  4. Tomislav Bronzin, Dobriša Adamec: "Programska rješenja u oblacima: Windows Azure Services". Zbornik radova konferencije CASE 21. Opatija. 2009.
  5. Tomislav Bronzin: "Azure Services platforma". WinDays 9 Technology. Opatija. 2009.
  6. Dobriša Adamec: "Microsoft Azure Services Platform Development". WinDays 9 Virtual. Opatija. 2009.

Mobility Day

tomislavb

Mobility Day, najveća regionalna konferencija o mobilnim rješenjima i komunikacijskim tehnologijama temeljenim na Microsoftovoj platformi, već se tradicionalno održava 10. rujna 2009. godine u Hotelu Antunović u Zagrebu.

mobilitiNa konferenciji će govoriti priznati stručnjaci iz zemlje i inozemstva, a za sve učitelje koji se prijave s voucherom (šifrom) "PIL09", osiguran je popust od 10 % na već sniženu (Early Bird) cijenu od 30 % koja vrijedi do 1. 9. 2009. Prijavite se ovdje: http://www.mobilityday.com/

Hrvatski pobjednici na Imagine Cupu

markoS

U ovogodišnjem studentskom natjecanju Imagine Cup 2009 sudjelovalo je oko tristo tisuća studenata iz više od stotinu zemalja. Na završnicu natjecanja u Kairo su pozvana 444 studenta između kojih je Microsoft odabrao pobjednike, a među njima su i dva hrvatska tima: u kategoriji fotografije zlatnu je medalju osvojio tim Voodoo Delirium, a u kategoriji za specijalno postignuće u korištenju mobilnih tehnologija, također zlatnu medalju, tim Explorer, oba s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu.

piramideSlika 1. Piramide u Gizi

tim Duje Nebojša Pandžić i Martin Štokić iz tima Voodoo Delirium predstavili su projekt fotografije „Potraga za životom“ (Pursuit of Life) u kojem su vizualnim sadržajima pokazali kako ljudi i ljudski um predstavljaju najbolji oblik tehnologije koji se danas može naći i primjenjivati diljem svijeta. Upozorili su na društveni problem zlouporabe tehnologija i negativne posljedice koje takav odnos može proizvesti u konačnici. Ponijevši prvo mjesto u svojoj kategoriji, Martin Štokić je izjavio: „Osjećaj pobjede je poseban. Ostali smo bez teksta. Novčana nagrada uopće nam nije važna. Ponosan sam što se hrvatska zastava vije iznad egipatskih piramida“ .

Slika 2. Tim Voodoo Delirium prima pehar i novčanu nagradu

tim1 Tim Explorer, u kojem su pod vodstvom mentora Zlatka Stapića s FOI-ja sudjelovali studenti Ivan Švogor, Marko Škvorc, Ivan Lozić i Tomislav Fotak, predstavio je projekt GeoScout.Net kojim su osvojili prvo mjesto u kategoriji mobilnih tehnologija. GeoScout.Net je rješenje koje omogućuje da se ekološki ugrožena ili opasna geografska područja označe i opišu elektroničkim putem te se informacije proslijede stručnjacima i timovima koji posjeduju najveću stručnost za rješavanje nastalog problema. Time se štedi vrijeme za organizaciju djelovanja i izvještavanje što u konačnici osigurava učinkovitiji i kvalitetniji rad.

Slika 3. Tim „Explorer“ na pozornici

Marko Sever, Academic Developer Evangelist u Microsoftu Hrvatska, voditelj hrvatskih studenata na finalu Imagine Cupa: „Čitav događaj je bio fenomenalan. Nešto nevjerojatno. 444 studenata iz cijeloga svijeta sa svojim se rješenjima natjecalo kako bi dokazali da su najbolji u tome što rade i svi su dali sve od sebe da pokažu da to i jesu. Za finale su odabrani između 300 000 prijavljenih studenata i bili su zvijezde večeri, dana, čitavog natjecanja. Stvarno je bilo impresivno vidjeti naše dečke i našu zastavu kako se dva puta vijori na pozornici dok se iza njih u pozadini nalazilo jedno od sedam čuda staroga svijeta, piramide u Gizi. Impresivno i u potpunosti nezaboravno.

U finalu natjecanja u Kairu sudjelovala su 444 studenta iz 149 timova koji su predstavljali sedamdeset zemalja. Nagrade su dodijeljene u sklopu devet osnovnih kategorija: softverskom dizajnu, razvoju integriranih (embedded) sustava, razvoju računalnih igara, projektiranju i dizajnu IT sustava, robotici i algoritmima, integraciji digitalnih sadržaja (MashUp), fotografiji, kratkom filmu te dizajnu. Uz glavne je kategorije ove godine uvedeno i nekoliko nagrada za posebna postignuća s područja interoperabilnosti, razvojnog dizajna u sklopu Unlimited Potential programa, razvoja naprednih edukacijskih sustava te sučelja i dizajna sustava za korištenje računala za osobe s posebnim potrebama, paralelnog računarstva, razvoja rješenja za Tablet računala sa zaslonom osjetljivim na dodir, izradi Live web servisa te razvoja rješenja za Windows Mobile platformu. U sklopu inicijative za Mir u digitalnom svijetu (Cyber Peace Initiative – CPI) dodijeljena i specijalna nagrada prve dame Egipta, Suzanne Mubarak. Službena ceremonija proglašenja pobjednika održana je 7. srpnja, na gala večeri organiziranoj u podnožju piramida u Gizi.

„Kreativnost i inovacija koju su studenti ove godine uložili u projekte jednostavno je nevjerojatna. Brojni radovi koje smo imali prilike vidjeti, imaju ogroman potencijal za rješavanje nekih od gorućih problema s kojima se danas susrećemo na globalnoj razini. Nadamo se kako će svi studenti koji su sudjelovali na natjecanju nastaviti u svojoj potrazi i stvaranju tehnologija koje će svijet učiniti boljim i ljepšim mjestom za život“ , istaknuo je Joe Wilson, Microsoft Evangelist za razvojne platforme i direktor programa akademskih inicijativa povodom završetka ovogodišnjeg natjecanja.

pehar Slika 4. Prijelazni pehar u kategoriji softverskog dizajna

Natjecanje Imagine Cup je dio Microsoftove globalne Unlimited Potential inicijative čiji je cilj stvaranje društvenih i ekonomskih prilika kroz programe i proizvode koji doprinose promjeni obrazovanja, podržavanje unaprjeđenja inovativnosti na lokalnoj razini te poticanje zapošljavanja u cijelom svijetu. Više informacija o pobjednicima i njihovim projektima moguće je pronaći na internetskim stranicama www.imaginecup.com i www.microsoft.com/unlimitedpotential.

„Rijeka u budućnosti“

sinisa
Siemens d.d. je u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa pokrenuo projekt „Create the Future – Gradovi budućnosti“ s ciljem da učenici hrvatskih osnovnih i srednjih škola pokažu kako vide održivi razvoj i prevladavanje infrastrukturnih izazova naših gradova u budućnosti.

s1 U suvremenom i brzom industrijskom i urbanom razvoju veoma je teško predvidjeti što će biti u najskorijoj budućnosti. Čovjek velikom brzinom uništava prirodna staništa i remeti prirodnu ravnotežu često misleći samo na novac i moć. Uništene su i iskrčene šume na velikim površinama, isušene močvare, reguliraju se i mijenjaju tokovi rijeka i stvaraju velika akumulacijska jezera, grade se prometnice te brojna naselja i industrijska središta. Primjenom velikih količina pesticida i umjetnih gnojiva u suvremenoj agrokulturi onečišćuju se tokovi rijeka i mora. Izgaranjem fosilnih goriva oslobađa se golema količina otpadnih plinova koji doprinose zagrijavanju atmosfere što može izazvati posljedice kojih još ni sami nismo svjesni.

 

s3Tek povremeno se zapitamo kamo će nas odvesti taj napredak. Moramo postati svjesni činjenice da promjene na lokalnoj razini imaju globalne posljedice.

Stoga smo odlučili potaknuti naše učenike i prijatelje da počnu više razmišljati o svakodnevnim aktivnostima kojima mogu doprinijeti poboljšanju stanja našega okoliša.    Napravili smo anketu kako bismo saznati koliko je razvijena ekološka svijest školske djece i njihovih roditelja. Obradili smo ju, a rezultate predočili u obliku prezentacije koja obiluje savjetima, ima mogućnost testiranja naučenog, a može pomoći i u promjeni neke naše loše navike. Jer, kako je jedna naša učenica odgovorila na pitanje Što još može učiniti po pitanju ekološke osviještenosti:

s2

„ … pa, zapravo, ne mnogo toga: skupljati papir, boce, limenke, baterije, plastiku i stavljati ih u posebne kontejnere, ne bacati papiriće po podu… Možda ipak to i nije tako malo jer kada bi svatko na zemlji učinio samo toliko, okoliš bi bio čišći…“.

 

Pri planiranju realizacije projekta kao model istraživanja izabran je grad Rijeka pa je projekt nazvan „Rijeka u budućnosti“. U osmišljavanju vizije moglo se usmjeriti na jedno, više ili sva područja infrastrukture grada. Navodimo nekoliko primjera za svako područje:

PROMET

  • Kako će se razvijati promet u gradu (promet osobnih vozila i javni gradski prijevoz; podzemni, nadzemni promet)? Hoće li se promet moći nadzirati pomoću videokamera kako bi se građanima dojavljivao najbolji smjer puta za posao? Je li moguć ekološki prihvatljiv javni prijevoz?

ENERGETIKA

  • Kako sigurno opskrbiti grad dovoljnom količinom električne energije? Je li rješenje u prirodnim izvorima energije poput sunca, vjetra? Treba li poticati uporabu štednih žarulja u kućanstvima? Jesu li nuklearne elektrane optimalno rješenje za budućnost?

EKOLOGIJA

  • Kako smanjiti emisiju CO2 u gradu? Može li se drugačijom uporabom kućanskih aparata smanjiti potrošnja električne energije? Kako smanjiti zagađenje otpadom? Kako riješiti problem postojećeg otpada na ekološki prihvatljiv način? Što mogu učiniti građani sami? Kako poboljšati kakvoću zraka u gradovima?

VODE

  • Kako smanjiti potrošnju pitke vode u kućanstvima i industriji? Prema podacima iz 2003. godine gubitci vode iz vodovoda u hrvatskim gradovima su iznosili 46 % zbog zastarjelosti ili slabog održavanja vodovoda. Kako riješiti taj izazov?

s4Tim osnovne škole „Dr. Andrija Mohorovičić“ iz Matulja, Andrea Šepić, David Medić, Dino Ilić, Jasmin Slomić, Margareta Maloča te mentori Siniša Topić i   Gordana Begić, osmislio je istraživanje koje je obuhvatilo jednostavne svakodnevne aktivnosti današnjeg čovjeka. Iz toga je proizašao moto naše prezentacije: „Malim koracima do velikih stvari“.

Tim je osmislio i proveo istraživanje na razini škole, a rezultate predočio putem atraktivne multimedijalne prezentacije. Prezentacija je rađena u Flashu, a zamišljena je tako da središnji dio zaslona prikazuje rezultate istraživanja i istaknute loše navike suvremenog čovjeka (ispitanici prilikom pranja zubi ne zatvaraju vodu, ne gase TV kad ne gledaju program, bacaju baterije u kućni otpad, kućanstva ne posjeduju sunčane kolektore…).

Na dnu zaslona nalaze se izbornici: Mapa, Kviz, Prava, Autori, Škola. 

Mapa se sastoji od četiri kategorije: Šume, Vode, Energija, Zrak. Svaka od njih prikazuje ovisnost između količine skupljenog starog papira i očuvanja šume, uštede vode, energije i zagađenosti zraka. Jednostavnim pomicanjem potenciometra gore-dolje povećava se ili smanjuje količina skupljenog papira u tonama, a na mapi se proporcionalno tome prikazuje ušteda u stablima, vodi, energiji ili zagađenju zraka na području grada Rijeke.

s5Kviz – nakon uvida u provedeno istraživanje i rada s mapom, naučeno se može provjeriti u interaktivnom kvizu, u kojem se za točan odgovor dobije zaslužena gesta prezentera („Bravo!“ za točno, „Neeeee“ za netočno).

Prava – otvara prozor koji govori o autorskim pravima.

Autori – osnovni podatci o autorima projekta.

Škola – osnovni podatci o školi.

 

Što su učenici radili: s6

  • Sastavili anketu.
  • Proveli istraživanje na razini škole (od 5. – 8. razreda).
  • Izvršili analizu rezultata i zorno ih prikazali pomoću prezentacije.
  • S mentorom su osmislili dizajn prezentacije, izradili i pripremili potrebne tekstualne, grafičke i multimedijalne elemente.

Pri izradi prezentacije koristio se čitav niz alata: Photoshop za obradu slika, Illusion za specijalne efekte, GoogleEarth za satelitske fotografije riječkog područja, Audition za obradu zvuka i Flash za povezivanje svega u jednu cjelinu.

Projekt je izabran među 10 najboljih radova u Hrvatskoj (osvojeno je 8. mjesto). Učenici su se rado odazvali i bili su izuzetno motivirani te su odlično surađivali u timu i s mentorom.

Poveznice:

Priča druga. O pčelama, lijenosti i kvalitetnoj organizaciji života.

srecko

(Uvod u MS Producer za PowerPoint)

Kad je Bog dijelio marljivost, dao ju je pčelama, mravima i drugim sitnim bićima koji su zajedničkim neprekidnim radom uspješno riješili pitanja opstanka i razvoja zajednice. Čovjek nije bio te sreće (barem ja nisam) pa mu marljivost nije neka osobito razvijena vrlina. Zato mu je Bog u mozgu razvio centar za prevladavanje i lagano zaobilaženje svih oblika naprezanja. Potaknuti tim neuronskim sklopovima, pametni su ljudi izradili MS Producer for PowerPoint.

U posljednje vrijeme sve češće razmišljam kako povezati nekoliko naizgled odvojivih stvari: svoju lijenost, želju da stalno učim i napredujem, književnost i računalne programe. Kako ljudsko društvo uvijek misli da je doba u kojemu živi najbolje, najciviliziranije i najpravednije, tako i danas mislimo da živimo u boljemu svijetu od naših roditelja i da je naša naobrazba učinkovitija i potrebnija od one kakva je postojala prije nekoliko desetljeća (ili nekoliko godina?!). Komunikacijski kodovi se, filozofijski gledano, zapravo ne mijenjaju. Čovjek se unutar skupine dogovara oko prepoznatljivih i razumljivih znakova pa unutar toga razvija algoritam kojim će se sporazumijevati s drugim ljudima. Elektroničke naprave i programi samo su na drukčiji način odgovorili na stara pitanja nagovaranja i razgovora i to tako da smo dopustili industriji da nas nagovori na razgovor s drugim ljudima. Zato su rasprave o homo zappiensima smiješne i ne vode ničemu. Homo zappiensi su djeca/učenici koji svijet gledaju drukčijim očima od svojih roditelja, drukčije organiziraju školske obveze i širokim osmijehom i otvorena srca komuniciraju. Zbog toga što su zatrpali zaslone svojih računala različitim vrstama računalnih programa (koje rabe istodobno), proglašeni su neradnicima, površnima, slabim učenicima pred kojima budućnost ne će biti tako ljubazna kao što je bila pred nama. U svezi s ovim javljaju se (najmanje) dvije struje oprečnih stavova. Sociolozi raspravljaju jesu li novi modusi komunikacije prodaja magle, jesu li opasni i jesu li današnja djeca zatrpana poluinformacijama, površnim medijskim proizvodima ili je suvremeni softver inovativan i u odnosu na komunikacijski lanac (pošiljatelj – poruka – primatelj) te širi znanje, uči ljude kako učiti i odabrati ono što im treba, iznositi različita mišljenja i stavove u porukama te time djeluje na međuljudsku toleranciju.

Na strani sam ovih drugih. Vjerujem da je istodobna dostupnost mnoštva različitih oblika informacija na internetu debelo neiskorištena u učionicama hrvatskoga jezika i da se valja pokrenuti barem malim koracima. Za početak.

Obožavam PowerPoint jer je tako jednostavan za uporabu, daje mnoštvo privlačnih gotovih rješenja, a u suradnji s internetom te nešto moga teksta, ili onoga prepisanog iz udžbenika, mogu vrlo brzo složiti prezentaciju od kojih dvadeset-trideset slajdova. Moj sat književnosti može početi i vjerujem da sam izvrsno pripremljen.

Ovdje vreba prva opasnost! Zaboravio sam, doduše, na to da trebam pričati s djecom, da učenici trebaju slušati, pisati, čitati i govoriti te da je moja prezentacija od trideset slajdova na satu od četrdeset minuta (u pet minuta treba pozdraviti učenike, upisati sat i izočne učenike, uključiti projektor jer zbog cijene žarulje ne bi smio biti uključen cijeli dan itd.). Sad mi se već čini da je i deset-dvanaest slajdova previše i da će moj sat vjerojatno biti neprivlačan i promašen ako cijelo vrijeme prstom tražim puce na daljinskom upravljaču nastojeći odraditi svoju zadaću.

Kad bismo mogli čitati misli jedni drugima, ovakve bismo unutarnje monologe pronašli kod mnogih nastavnika. Većini je stalo da budu dobro pripremljeni, da rade u skladu s novim metodičkim postavkama, da okolina primijeti njihovu učinkovitost i želju za uspjehom. Ipak, informatizacija nastave ide nekako sporo, a čini mi se kako problem s njom ima svoje korijene u osamdesetim godinama. Računala su bila teško dostupna, često su se preko granice prenosila ilegalnim kanalima, bila su vrlo skupa i s teško nabavljivim softverom. Danas su računala pojeftinila, postala su svima dostupna, ali nam srca i dalje grije stav kako softver ne treba plaćati i kako ne treba previše ulagati u učenje jer se sve prebrzo mijenja pa korak s promjenama ionako ne ćemo uhvatiti.

U nas je prije dvije-tri godine bila vrlo aktualna priča o prevođenju računalnih obrazovnih sadržaja i govorilo se o prevođenju takvih programa za matematiku i fiziku. Ipak, nameću mi se neka pitanja. Radeći u prosudbenom povjerenstvu natjecanja „Primjena računala u obrazovanju“ (ITF-a), pregledao sam i ocijenio više izvanrednih radova baš iz matematike i fizike pa mi se čini da bi valjalo poticati stvaranje timova naših ljudi koji će raditi baš onakve obrazovne sadržaje kakvi trebaju njima i njihovim kolegama. Što se tiče hrvatskoga jezika, nisam spreman povjerovati kako je dovoljno prevesti digitalne obrazovne sadržaje s nehrvatskih jezika i tako ih prilagoditi našim učionicama. U globaliziranom svjetskom selu valja vidjeti što rade kolege i preuzeti vrijedne i korisne informacije i ideje, no digitalne obrazovne sadržaje za nastavu hrvatskoga jezika trebaju izraditi učitelji i nastavnici hrvatskoga jezika.

Zbog toga preporučam uporabu MS Producera, a o nekim mogućnostima i manama ovoga i nekih drugih korisnih programa govorit ćemo u sljedećim nastavcima. Zasad možemo pogledati jedan od mogućih primjera uporabe MS Producera for PowerPoint (primjer preuzmite ovdje).

Pripominjem da se ovaj primjer može pregledati samo u Internet Exploreru. Microsoft je ograničio uporabu radova izrađenih MS Producerom samo na Internet Explorer pa korisnici Firefoxa i Opere trebaju otvoriti datoteku index.htm tako da desnim klikom otvore izbornik prečica i u njemu odaberu Otvori s (Open With) Internet Explorer.


Literatura:

Istraživačka metoda u nastavi matematike

sanjaL 

Sažetak:

Istraživačka metoda je strategija poučavanja kojom se učenik stavlja u situaciju da samostalnim radom i samostalnim mišljenjem usvaja nova znanja. U ovom tekstu razmotrit će se mogućnosti primjene istraživačke metode u nastavi matematike i iznijeti uvjeti nužni za njenu uspješnu primjenu.

Ključne riječi: nastava matematike, nastavna metoda, istraživački postupak, istraživačka metoda, metodička radionica.

Uvodna razmatranja

Suvremena paradigma poučavanja matematike u hrvatskim školama više ne zadovoljava zahtjeve obrazovanja današnjih generacija učenika. Ona se, naime, sastoji od sljedećih postupaka: učitelj/profesor iznosi/objašnjava neki matematički sadržaj, učenici usvajaju taj sadržaj, trajnost znanja stječu rješavanjem matematičkih zadataka, a nakon toga učitelj/profesor provjerava/ispituje što su od razmatranog sadržaja učenici usvojili te im na temelju subjektivne procjene dodjeljuje ocjene. Pod traženim znanjem najčešće se podrazumijeva količina i brzina reprodukcije iznesenog gradiva.
Aktualni projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske „Hrvatski nacionalni obrazovni standard“ (HNOS), između većeg broja izabranih ciljeva i zadataka izdvaja aktivan odnos učenika prema usvajanju nastavnih sadržaja.

Na temelju dostupnih podataka i rezultata testa PISA (Programme for International Student Assesment), koji od 2000. godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), moguće je iščitati i potrebu za promjenom u obrazovanju suvremene generacije. Temeljna je ideja u sljedećem:

  1. Učenik dobiva određenu informaciju.
  2. Dobivenu informaciju obrađuje vlastitom aktivnošću.
  3. Traži/ istražuje odgovor na postavljeno pitanje.

Ovakvim procesom obrazovanja učenici usvajaju sposobnosti koje su prosječnoj osobi potrebne za uspješan poslovni život i kojima se stvaraju predispozicije za cjeloživotno učenje.
Ideje navedene u HNOS-u i u PISA testu djelomično je moguće ostvariti primjenom istraživačke metode u nastavi. U nastavku teksta bit će govora o primjeni te metode u nastavi matematike.

Primjena u nastavi matematike

Istraživačka metoda označava nastavni postupak u kojemu učenici samostalno usvajaju nova znanja, tj. samostalno otkrivaju i pronalaze za njih nove matematičke činjenice.
Može li se istraživačka metoda primijeniti u nastavi matematike i u osnovnoj i u srednjoj školi?

Najteži dio i srž znanstveno–istraživačkog rada je postavljanje ili formuliranje problema. Kad znanstvenik jasno postavi problem, završio je, što se znanosti tiče, više od polovice posla. Preostaje mu da rješenje traži jednom ili kombinacijom više znanstvenih metoda, a njih dobro poznaje.
U nastavi matematike poželjno je da i učenici postavljaju pitanja/probleme. Međutim, u većini slučajeva to će biti učiteljev zadatak. Učenikov istraživački rad u nastavi matematike svodi se na otkrivanje matematičkih činjenica, postupaka, pravila i zakonitosti. To svaki učenik radi samostalno, primjenjujući misaone radnje.

Učitelj, pak, postavlja pitanja/probleme vodeći računa o njihovoj psihološkoj i logičkoj povezanosti, logičkom redoslijedu, o stupnju intelektualnog razvoja učenika, individualnim razlikama i njihovom predznanju. Posebnu pažnju treba posvetiti metodičkim i didaktičkim načelima kako bi učenik vlastitim sposobnostima postupno mogao riješiti problem. Slikovito rečeno: od svakog problema treba načiniti „stepenište“ uz koje će se učenik uspinjati vlastitim snagama i doći do cilja. Pritom učitelj treba pratiti postupak kako je koji učenik rješavao problem i pružiti mu možebitnu pomoć. No, ta pomoć treba biti tek tolika da učenik, uz određeni napor, može sam riješiti problem. Učitelj se, dakle, treba pridržavati načela M. Montessori: „Pomozi mi tako da to mogu učiniti sam!“.

Za uspješnu primjenu ove metode potrebno je sljedeće:

  1. Naviknuti učenike na pravi samostalan rad.
  2. Istraživački duh učenika održavati na visini.
  3. Pridržavati se načela postupnosti: početi s lakim i jednostavnijim problemima i postupno ići prema težima i složenijima.
  4. Provesti brižljivo raščlanjivanje složenih problema te podijeliti problem na primjerene metodičke korake.
  5. Način rješavanja problema pokazivati na primjerima.
  6. Imati puno strpljenja u radu i puno vremena.
  7. Biti uporan u radu.
  8. Biti suzdržan u pružanju pomoći učenicima (Ovčar, 2005).

Posebno treba istaknuti ovaj posljednji zahtjev. Treba stvoriti atmosferu u kojoj se učenik osjeća ostavljen sam sebi. Ako se nada pomoći, neće upregnuti sve svoje snage, učiniti sve što može, ni uistinu raditi samostalno pa neće steći ni odgovarajuće navike, potrebne umješnosti i samopouzdanje. Dakle, pomoć treba biti tolika da učenik može krenuti samostalno s onog mjesta na kojem je stao („zapeo“).

Za uspješnu primjenu istraživačke metode potrebno je ispuniti sljedeće uvjete:

  1. Učitelj treba biti potpuno matematički obrazovan.
  2. Učitelj se treba neprekidno usavršavati u psihološkom, pedagoškom, a posebice metodičkom pogledu.
  3. Učitelj treba hrabro započeti s primjenom istraživačke metode i u toj primjeni biti uporan i ustrajan.

Metodički postupak primjene istraživačke metode u nastavi matematike

Primjer: TEŽIŠTE TROKUTA

Sadržaj je izabran zbog sljedećih razloga:

  1. Obrađuje se i u osnovnoj i u srednjoj školi. Za obradu u osnovnoj školi posebno je pogodna istraživačka metoda bez posebnog dokazivanja teorema, dok se u srednjoj školi preporuča i matematički dokaz tvrdnji.
  2. Sadržaj je pogodan za proučavanje pomoću tradicionalnih nastavnih sredstava i pomagala, ali i pomoću suvremenih sredstava – računala.
  3. Može se prilagoditi svakom učeniku prema njegovim individualnim sposobnostima.

U postupku istraživanja treba otkriti sljedeće:

  1. Pojam težišnice,
  2. Pojam težišta,
  3. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki,
  4. Težište dijeli težišnicu u omjeru 2:1 od vrha trokuta.

Potrebna predznanja za usvajanje sadržaja:

  1. Vrste trokuta,
  2. Konstrukcije jednakostraničnog, jednakokračnog i raznostraničnog trokuta,
  3. Konstrukcije simetrala stranica i svojstva simetrale stranice.

Postupak istraživanja:

Postupak istraživanja ove teme može se provesti na dva načina: pomoću pribora za crtanje i pomoću računala. Razlike u etapama istraživanja su male. Najvažnija prednost računala je što se u kratkom roku može proučiti puno više različitih primjera. Nažalost, još uvijek neki učitelji nemaju dostupna računala i pripadajuće računalne programe pa istraživanje mogu napraviti jednako efikasno pomoću bilježnice i pribora za crtanje.

UVOD: U trokutu postoje četiri karakteristične točke. Jedna od njih je težište. Općenito, težište nekog tijela je točka u kojoj se postiže stabilnost tijela. Težište trokuta se određuje pomoću težišnica. Težišnica je dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem nasuprotne stranice.

PRETPOSTAVKE: Sve tri težišnice se sijeku u jednoj točki – težištu. Težište dijeli težišnicu na dva dijela.

PRIBOR I MATERIJAL:

  1. Istraživanje pomoću pribora za crtanje: bilježnica, ravnalo, šestar, olovka i gumica,
  2. Istraživanje pomoću računala: svaki učenik treba imati računalo s instaliranim programom Sketchpad (ili nekim sličnim).

UPUTE:

a) Konstruirajte jedan jednakostraničan trokut proizvoljnih duljina stranica. Konstruirajte simetrale stranica a, b, c i presjeke simetrala sa stranicama označite redom A1, B1, C1. Usporedite duljine clip_image002 i clip_image004, clip_image006 i clip_image008, clip_image010 i clip_image012.

Što primjećujete?

Spojite vrhove trokuta s polovištima stranica. Dobili ste težišnice trokuta.

Gdje se nalazi presjek spojnica?

Sijeku li se sve tri spojnice u istoj točki? Ta točka zove se težište trokuta. Označite težište slovom T.

slika1

Izmjerite duljine spojnica, duljine dijelova spojnica do točke presjeka i rezultate upišite u tablicu.

slika2

Što primjećujete? Postoji li veza između podataka u tablici?

Zaključci koji mogu proizaći iz istraživanja jednakostraničnog trokuta:

  1. Sve stranice su jednakih duljina, sve težišnice su jednakih duljina.
  2. Sve karakteristične točke trokuta se poklapaju i duljine težišnica su jednake duljinama visina (većina učenika to neće uočiti, ali se darovitiji učenici mogu potaknuti na dodatno istraživanje koje bi ih dovelo do tog zaključka).
  3. Simetrale stranica raspolavljaju stranicu.
  4. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki – težištu.
  5. Težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 od vrha.

Samostalnim istraživanjem učenik će možda doći i do krivih zaključaka. Na primjeru jednakostraničnog trokuta može zaključiti da su sve težišnice jednakih duljina, ali istraživanjem jednakokračnog te raznostraničnog trokuta shvatit će da je to kriva pretpostavka i zaključiti da duljine težišnica ne trebaju nužno biti jednake.

b) Konstruirajte jedan jednakokračan trokut proizvoljnih duljina stranica. Ponovite isti postupak kao pod a) i podatke dopišite u tablice u drugi stupac. Postoji li veza između podataka u tablici?

slika3

Zaključci koji mogu proizaći iz istraživanja jednakokračnog trokuta:

  1. Dvije stranice su jednakih duljina, dvije težišnice su jednakih duljina.
  2. Simetrale stranica raspolavljaju stranicu.
  3. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki – težištu.
  4. Težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 od vrha.

c) Konstruirajte jedan raznostraničan trokut proizvoljnih duljina stranica. Ponovite isti postupak kao pod a) i podatke dopišite u tablice u treći stupac. Postoji li veza između podataka u tablici?

slika4

Zaključci koji mogu proizaći iz istraživanja raznostraničnog trokuta:

  1. Simetrale stranica raspolavljaju stranicu.
  2. Sve tri težišnice sijeku se u jednoj točki – težištu.
  3. Težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 od vrha.

REZULTATI: Iz crteža se vidi da se uvijek sve tri težišnice sijeku u jednoj točki. Uspoređivanjem podataka clip_image002[4] i clip_image004[4], clip_image006[4] i clip_image008[4], clip_image010[4] i clip_image012[4] učenici će provjeriti da težišnica spaja vrh s polovištem nasuprotne stranice. Iz tablica se može očitati da težište dijeli težišnice uvijek u istom omjeru 2:1 ako gledamo od vrha trokuta, tj. 1:2 od stranice.

RASPRAVA: Korištenje računala daje puno više mogućnosti za raspravu. Kako se prije težišta učenici susreću s pojmom središta trokuta opisane i upisane kružnice, a ponekad i s pojmom ortocentra, uočili su da kod tupokutog trokuta središte opisane kružnice i ortocentar mogu biti izvan trokuta. U Sketchpadu se trokuti mogu brzo transformirati iz šiljastokutog u tupokuti i vidjeti da kod težišta to nije slučaj. Također je zanimljivo dodatno proučavati pravokutni trokut. Njegovo težište se nalazi na hipotenuzi. U istraživanje se mogu uključiti i kutovi trokuta pa proučavati gdje će biti središte s obzirom na veličine kutova. Trokut nacrtan u bilježnicu se može izrezati, staviti na štap (ili olovku) tako da bude težište na vrhu štapa i vidjeti stoji li trokut vodoravno s podlogom.

ZAKLJUČAK: Nakon ovog istraživanja učenici bi trebali shvatiti pojam težišnica i težišta, uočiti da se sve tri težišnice sijeku u jednoj točki – težištu i da težište dijeli težišnice u omjeru 2:1 računajući od vrha.

Zaključak

Učinkovitost provođenja istraživačke metode u nekim je nastavnim predmetima dokazana empirijskim istraživanjem (De Zan, 1991). U matematici je također moguće provoditi istraživanja. Istraživačka nastava je osobito pogodna u radu s darovitom djecom unutar izvannastavnih aktivnosti (matematička grupa, dodatna nastava iz matematike, izborna nastava i sl.). Njome se razvija timski rad (iako je moguće napraviti i individualizirano istraživanje), kreativnost, potiče razvoj specifičnih sposobnosti i interesa te je posebno motivirajuća za mlade istraživače.

Literatura:

  1. Banić, S., (2002.): Radionica: suradničko učenje i grupni rad u zbirci Šesti susret nastavnika matematike. Zagreb. Hrvatsko matematičko društvo.
  2. De Zan, I. (1991.): Učinkovitost modela istraživački orijentirane nastave biologije. Zagreb. Metodički ogledi, broj 2 (str. 39-48.)
  3. Kurnik, Z., (2005.): Novi oblici rada u zbirci Motivacija u nastavi matematike. Pula. IGSA.
  4. Mišurac, Z. I. i Plazibat, M., (2005.): Aktivno učenje matematike u razrednoj nastavi u zbirci Motivacija u nastavi matematike. Pula. IGSA.
  5. Ovčar, S., (2005.): Primjena istraživačke metode u nastavi matematike u zbirci Motivacija u nastavi matematike. Pula. IGSA.
  6. Ovčar, S., (1990): Razvijanje mišljenja u nastavi matematike. Čakovec. Zrinski.
  7. Pavleković, M., (2002.): Nastavnikova inventivnost i učinkovitost nastave matematike u zbirci Šesti susret nastavnika matematike. Zagreb. Hrvatsko matematičko društvo.
  8. Sekulić – Majurec, A., (2002.): Novosti u pedagoškom pristupu darovitoj djeci i učenicima u zbirci Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb. Hrvatski pedagoško – književni zbor.
  9. Varošanec, S., (2006.): Učenje otkrivanjem. http://web.math.hr/nastava/mnm1/ucenje.doc . Pristupljeno 10. 8. 2009.
  10. Vukosav, M., (2002.): Na putu ka kvalitetnoj školi u zbirci Šesti susret nastavnika matematike. Zagreb. Hrvatsko matematičko društvo.
  11. Izrada učeničkog mini projekta – koraci, http://public.carnet.hr/globe/projekti/miniprojekt.htm . Pristupljeno 10. 8. 2009.

Uvod u E – learning – 1. Dio

snjezanaB

Posljednjih nekoliko godina broj literature (u tiskanom i digitalnom obliku) kao i primjeri dobre prakse iz područja e-learninga i u svijetu i kod nas intenzivno rastu pa ako u Bing tražilicu upišemo pojam e-learning, za rezultat ćemo dobiti oko 313 000 000 adresa mrežnih stranica (preuzeto 20. kolovoza 2009.). Područje e-learninga je veoma široko pa ćemo tako u različitim izvorima pronaći podatke i informacije iz područja uvođenja e-learninga u određeni kontekst, o izradi objekata učenja, promjenama u procesu učenja i poučavanja, o načinu korištenja brojnih informacijsko-komunikacijskih i e-learning tehnologija, o standardima kvalitete za njegovo izvođenje, kao i o zakonima koji štite autorska prava. Prethodni popis nije konačan, ali je sasvim dovoljan za donošenje zaključka o e-learingu kao kompleksnom području.

Mnogi autori e-learning definiraju na različite načine, ovisno o kontekstu u kojem djeluju. Jedna od najčešće korištenih definicija glasi: „E-learning je učenje uz pomoć informacijsko – komunikacijske i e-learning tehnologije“. Umjesto termina e-learning često se koristi termin e-učenje ili elektroničko učenje. Uvođenje nove tehnologije u proces učenja i poučavanja moguće je na više načina, a ako e-learning promatramo kao kontinuum, razlikujemo:

  1. Nastavu u kojoj se informacijsko – komunikacijska tehnologija koristi kao nadopuna klasičnoj nastavi (npr. multimedijski CD-ROM-ovi, mrežne stranice s obrazovnim materijalima, e-pošta, programi za provjeru znanja).
  2. Nastavu u kojoj kombiniramo klasični oblik nastave (u kojoj možemo koristiti IKT) s potpunim online oblikom nastave. Ovaj oblik nastave zovemo hibridni (engl. blended learning, hybrid learning, mixed mode learning), a pri njegovom se izvođenju najčešće koristi sustav za udaljeno učenje (engl. LMS (Learning Management Systems) i videokonferencija. LMS sadrži: modul za praćenje učenika, modul za administriranje, modul za upravljanje sadržajem i modul za suradnju.
  3. Nastavu koja se odvija potpuno online (engl. online learning) i u kojoj nema fizičkog tzv. f2f kontakta.

Navedeni oblici korištenja nove tehnologije u obrazovnom procesu zahtijevaju određena znanja u tehničkom, pedagoškom i organizacijskom smislu. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti izradi digitalnih nastavnih materijala za izvođenje potpune online nastave. Izrada digitalnih nastavnih materijala ili objekata učenja (engl. learning object) i proces dizajniranja online nastave zahtijeva od učitelja dobro poznavanje instrukcijskog dizajna, odnosno procesa dizajniranja online nastave koji ukazuje na pedagoška i didaktička pravila.

Obrazovni kontekst se sastoji od nekoliko elemenata između kojih se odvija komunikacija: nastavnika, učenika i nastavnog sadržaja. Nova tehnologija omogućuje potpuno drugačiji način komunikacije te neovisnost o vremenu i prostoru, suradnju izvan učionice, učenicima istraživanje na jednostavniji i zanimljiviji način, ali što je još važnije – i samostalnu objavu rezultata njihovih istraživanja. Informacije koje postaju podaci ponovno se velikom brzinom pretvaraju u informacije.

Nedvojbena je činjenica da e-obrazovanje ima mnoge prednosti u odnosu na klasični način obrazovanja kao i da je potrebno uložiti određeni napor u promjenu ili adaptiranje ranijih načina učenja i poučavanja. Tehnologija je nastavniku samo pomoć u radu s učenicima. S obzirom na brz razvoj e-learning tehnologija i njihovu primjenu, možemo izdvojiti tri generacije e-learninga s karakteristikama prikazanim u Tablici 1.

E-learning 1.0

E-learning 1.3

E-learning 2.0

Glavni elementi

LMS, online tečajevi

Sadržaj, LCMS (engl. Learning Content Management System), brzi autorski alati

Wiki, društveno umrežavanje, blogovi, …

Vlasništvo

Jednosmjerno (odozgo)

Kolaborativno (odozgo)

Učenik određuje tijek rada, učenje na istoj razini (peer learning), zajednice učenja (odozdo)

Vrijeme izrade

Dugo

Brzo

Nema

Veličina sadržaja

60 minuta

15 minuta

1 minuta

Vrijeme pristupa

U određenom vremenskom razdoblju

Prije početka rada

Po potrebi

Sastanak

Razred

U radnom vremenu

Vršnjaci, eksperti

Isporuka

Odjednom

U više dijelova

Po potrebi

Pristup sadržaju

LMS

e-pošta, internet

Search, RSS feed

Pokretanje

Uz pomoć ID-a

Učenik

Korisnik

Kreator sadržaja

Institucija

Organizacija

Korisnik

Uloga nastavnika

U centru

U centru, lagani pomak centra na učenika

Kritički osvrt, poticatelj i pomagač

Tablica 1. Generacije e-learninga
(Izvor: modificirano prema Tony Karrer: Understanding E-Learning 2.0 )

Sve tri generacije e-learninga u praksi nailaze na samostalnu primjenu, a mogu se i nadopunjavati ovisno o potrebama obrazovnog konteksta. Prva generacija e-learninga podrazumijeva korištenje online tečajeva čiji je nastavni sadržaj izrađen prije početka rada i u čijem stvaranju učenik ne sudjeluje. Ovakav način rada je najčešće vrlo sličan klasičnom obliku učenja i poučavanja, a prednost se u odnosu na klasično poučavanje očituje u komunikaciji koja se može odvijati sinkrono (istovremeno) i asinkrono (u različito vrijeme) između nastavnika i učenika te učenika međusobno. Izrada kvalitetnog online sadržaja je složen timski posao pa su ga do sada najčešće obavljale određene institucije. Zbog potrebe brže isporuke javila se potreba isporuke nastavnog materijala u dijelovima i to pomoću e-pošte ili mrežnih stranica (otvorenog ili zatvorenog tipa). Nastavne materijale izrađuju nastavnici što znači da ni u ovoj generaciji e-learninga učenik nije postavljen u centar učenja i poučavanja. Prednost druge generacije e-learninga je brza isporuka nastavnog materijala u dijelovima pri čemu se mogu koristiti i virtualni sastanci.

Jedan od ciljeva e-learninga je postavljanje učenika u centar učenja i poučavanja uz pomoć IKT-a i e-learning tehnologija. Korištenjem web 2.0 tehnologija omogućen je veliki napredak u realizaciji zadanog cilja. Omogućena je suradnja (dijeljenje ideja, stvaranje znanja), stvaranje virtualnih zajednica, lakoća izrade i isporuke nastavnog materijala u čijoj izradi po prvi put sudjeluje učenik. Ove prednosti karakteriziraju treću generaciju e-learninga od koje se najviše očekuje jer društveni softver, uz određene pedagoške i didaktičke primjene, omogućuje postizanje 95% uspješnosti u učenju (vidljivo iz Tablice 2).

TEHNIKE UČENJA

USPJEŠNOST

ono što pročitamo

10%

ono što čujemo

20%

ono što vidimo

30%

ono što vidimo, pročitamo i čujemo

50%

diskusija

70%

ono što primijenimo

80%

ono što druge učimo

95%

Tablica 2. Postizanje uspješnosti u učenju
(Izvor: prema William Glasser quotes, educational psychlogist)

Primjena e-learninga 2.0 je u začecima. Neki autori smatraju da će se razviti samo kao nadopuna ranijim generacijama e-learninga te zasad možemo samo govoriti o njegovom uistinu velikom potencijalu.

U izvješću projekta HELIOS (Yearly Report 2007) „E-learning za inovacije“, podržanog od strane Europske komisije, ističu se sljedeći potencijali e-learninga 2.0:

  • neograničene mogućnosti za stvaranje, uređivanje, objavu, dijeljenje, suradničko komentiranje multimedijalnog sadržaja uz pomoć interneta,
  • ulaganje znatno manjeg napora za stvaranje e-learning rješenja koji se temelji na web 2.0 tehnologijama,
  • otklanjanje „hijerarhijskog načina učenja“, postavljanje učenika u centar,
  • usvajanje nove paradigme učenja i poučavanja zvane konektivizam u kojoj proces učenja postaje „stvaranje mreže“.

slika 1_Sbabic U Hrvatskoj i u svijetu postoji veliki broj primjera dobre prakse uvođenja novih tehnologija u obrazovni proces. S druge pak strane, rezultati brojnih istraživanja ukazuju na probleme (npr. tehnološke, pedagoške, organizacijske prirode) s kojima se susreću nastavnici pri uvođenju IKT-a i e-learning tehnologija u nastavu što rezultira još nedovoljnim korištenjem e-learninga u nastavnoj praksi. Kao pomoć nastavnicima u uvođenju e-learninga u nastavnu praksu (između mnogobrojnih tečaja koji se nude na tržištu) izvodi se i online radionica Uvod u e-learning u sklopu programa „Suradnici u učenju“. U radionici polaznici koriste različite web 2.0 tehnologije (Slika 1.) opisane u članku Online radionica „Uvod u e-learning“ u Pogledu br. 6.

Zaključak: U ovom je članku ukratko prikazan razvoj i prednosti e-learninga, načini njegovog korištenja te problemi s kojima se nastavnik susreće pri uvođenju e-learninga u nastavu.

U radionici „Uvod u e-learning“ mogu sudjelovati svi nastavni djelatnici ukoliko posjeduju računalo, priključak na internet, naglavne slušalice i mikrofon pri čemu se od sudionika radionice očekuje aktivan rad.

I za kraj: ukoliko još niste započeli s korištenjem novih e-learning tehnologija, za početak stvorite svoj Live ID i prijavite se u radionicu.

E-learning u nastavi hrvatskoga jezika

zeljkaMB

odjeci radionice

Kad je moja škola u veljači 2009. godine odabrana za sudjelovanje u online radionici Uvod u e-learning, nas tri (ravnateljica, profesorica engleskog jezika i ja) ni izdaleka nismo imale pojma u što se upuštamo. Naša vrijedna profesorica informatike (koja je ujedno i glavna urednica ovoga časopisa, op. a.) rekla je da vjeruje da mi to možemo i da je vrijeme da naučimo nove tehnologije. Rukovodeći se onom narodnom „teško žabu u vodu natjerati“, vrlo smo brzo prihvatile izazov.

Radionica „Uvod u e-learning“ koju je vodila Snježana Babić, trajala je dva tjedna i obuhvaćala niz aktivnosti. Komunikacija se odvijala potpuno online: održana su četiri webinara korištenjem Microsoft Live Meetinga, a ostale su se aktivnosti odvijale korištenjem Live Mesha, CARNetovog LMS-a Moodle, Microsoft Live Messengera i Office Workspacea.

Dobiveni plan rada koji je navodio naše aktivnosti i e-learning tehnologiju se nama, običnim smrtnicama, u prvi čas učinio potpunom nepoznanicom. Naravno da nas taj dojam nije napuštao cijelo vrijeme trajanja rada. U školi smo oprezno propitkivale jedna drugu jesmo li napisale zadaću i izradile trenutni projektni zadatak, nadajući se da ga je već netko predao kako bismo prema njemu riješile svoj. Namjerno nismo htjele ništa pitati informatičarku kako bismo same došle do rješenja.

Zašto to spominjem? Zato što smo nas tri stavljene u potpuno nepoznatu situaciju pred nepoznate programe i alate, a od nas se u samo dva tjedna očekivalo da ih „svladamo“ (upoznamo se s osnovama) i još izradimo završni rad. Dakle, stavljene smo u situaciju da budemo učenice, u nekim trenucima učenice koje jedva prolaze razred, što je izazvalo ogromnu količinu frustracije (a i neke druge osjećaje koje smo uspješno zaboravile završetkom obrazovanja).

Najlakši je dio svakako bio prisustvovanje webinarima, tj. slušanje predavanja i uključivanje u razgovor (sve tri smo se uključivale od kuće, dakle samostalno). Pristup Live servisima zahtijevao je nešto veći napor, ponešto „tehničkoga“ znanja, ali i to smo svladale. Voditeljica radionice u svakom je trenutku bila na raspolaganju za pomoć (koju baš i nismo tražile – kao ni naši učenici često od nas) i stalno je podsjećala na izvršavanje zadataka i predaju radova (kao i mi od naših učenika). Moram priznati da smo se kolegica iz engleskog i ja u jednom dijelu radionice čak i „skrivale“ od mentorice kako bismo izbjegle komunikaciju „jedan na jedan“ jer nismo na vrijeme izradile zadatke (zvuči poznato?). Kako bilo, na kraju smo ipak morale isplanirati kombinirani oblik nastave, navesti koje ćemo programe koristiti, koje aktivnosti planiramo, kakva će biti povratna informacija i komunikacija, oblikovati sve u PowerPoint prezentaciju i predstaviti je na završnom webinaru. Uslijedio je uspješni završetak naših napora i određena količina ponosa što smo uspjele svladati nešto novo.

Objavljene materijale o e-learningu možete pročitati na portalu „Suradnici u učenju“.

S odmakom od nekoliko mjeseci uopće mi se ne čini da je zadatak bio pretežak jer je kasnije sve sjelo na svoje mjesto (vodimo li uvijek računa o spoznajnim mogućnostima učenika?).

O ovoj sam temi održala predavanje na kraju školske godine za učitelje hrvatskoga jezika Varaždinske županije (materijali su dostupni na ovoj poveznici).

Planirajući predavanje i prikaz nekih aktivnosti korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, dogodilo se da baš taj dan kad je trebalo biti stručno vijeće, u školi nije bilo niti jedne učiteljice informatike, a morala sam osigurati predstavljanje programa Comenius (www.mobilnost.hr) korištenjem Live Meetinga s predavačicom kojoj je to bio prvi susret s tom tehnologijom. Što je preostalo, nego dan prije s informatičarkom isprobati radi li sve i zapisati si šalabahter za slučaj da nešto neće raditi (blaženi šalabahteri!)! Naravno da je informatičarkin strah bio neopravdan i da je sve savršeno funkcioniralo „jer sreća prati hrabre“. Kad su se jednom u glavi posložile sve kockice i svi kotačići se počeli okretati u pravome smjeru, sve je postalo lako i izvedivo.

Naš najveći strah – strah od nepoznatog, naša je najveća kočnica. Pa što ako i pogriješimo? Uvijek možemo postaviti pitanje i tražiti pomoć kako bismo završili ono što smo započeli. Iz svake se pogreške može učiti, ako ništa drugo, onda kako ne bismo opet pogriješili na isti način. Ono što tražimo od naših učenika najprije trebamo tražiti od nas samih. I da u kojem nevjerojatnom scenariju nisam ništa naučila u radionici o e-learningu, podsjetila me na ono što sam već polako zaboravljala: kako je to biti učenik postavljen pred nepoznati zadatak koji mora riješiti u kratkom roku i javno ga predstaviti svima. Ne bismo li to svi trebali imati u mislima kad se počnemo ljutiti jer nam „jednostavno nije jasno kako to ne razumiju, a mi smo…“.

Kako prosječni neinformatičari, ali informatički entuzijasti uvode e-learning u svoju nastavu i isprobavaju nove programe i alate, možete čitati u tjednom izdanju mog bloga na adresi http://zeljkabilic.spaces.live.com/ . Naravno, i o ostalim, neinformacijskim školskim temama Smiješak.

Male tajne rada s predlošcima

gogaS

Početak školske godine pravo je vrijeme za razgovor o predlošcima, dokumentima koji svojim mogućnostima učiteljima i razrednicima uvelike olakšavaju vođenje administracije.

Želite li na jednostavan i brz način prikupiti sve potrebne podatke o učenicima vezane uz početak školske godine, svakako upotrijebite predloške. Predložak je vrsta dokumenta koji, kad se otvori, stvara vlastitu kopiju. Ima unaprijed zadan izgled stranice, veličinu margina, vrstu i stilove pisma, a na vama je da ga samo ispunite potrebnim tekstom. Najveća prednost predloška su preporučeni odjeljci, kontrole sadržaja i unaprijed zadani padajući popisi. U Microsoft Office Wordu 2007 datoteku predloška prepoznajemo po nastavcima .dotx ili .dotm. Mnoštvo gotovih predložaka možete pronaći i na stranicama Microsoft Office Onlinea, a možete ih stvoriti i sami prema vlastitim potrebama, bilo od praznog dokumenta ili na temelju postojećeg.

Za pretraživanje predložaka dostupnih na stranici Microsoft Office Online odaberite Gumb Office > Novo te neku od ponuđenih kategorija predložaka.

slika1 
Slika 1. Predlošci dostupni na stranici Microsoft Office Online

Krenimo iz početka

Želite li stvoriti „Razrednu kontakt listu“, a niti jedan od ponuđenih predložaka ne odgovara vašim potrebama, stvorite svoj vlastiti. Odaberite Gumb Office > Novo te u slika2okviru Prazno i nedavno korišteno odaberite Prazan dokument pa kliknite na gumb Stvori.

 

Slika 2. Stvaranje novog praznog predloška

Da biste novostvorenom dokumentu podesili veličinu, smjer stranice i margine, na kartici Izgled stranice odaberite grupu Postavljanje stranice. Za dodavanje zaglavlja i podnožja upotrijebite grupu Zaglavlje i podnožje na kartici Umetni.

slika3 Slika 3. Postavljanje stranice

slika4Slika 4.Dodavanje zaglavlja i podnožja

 
Za upis podataka u „Razrednu kontakt listu“ upotrijebite tablicu. Za profesionalni izgled liste poigrajte se obrubima tablice, a donje obrube ćelija u koje ćete upisivati podatke, iskoristite kao crte koje će označavati mjesto upisa teksta.

Dodavanje kontrole sadržaja

Pravu čar predlošku daju kontrole sadržaja poput kontrole obogaćenog teksta, padajućih popisa, slika te birač datuma pa ih dodajte svom novom predlošku. Kontrole su objekti grafičkog korisničkog sučelja koji omogućuju dodatnu kontrolu nad dokumentom. Najčešće ih koristimo za prikaz podataka (kontrole obogaćenog teksta), odabir ponuđenih, unaprijed zadanih izbora (padajući popisi) i izvođenje akcija (birač datuma) kako bismo dokument korisniku učinili zanimljivijim, aktivnijim i čitljivijim.

 http://www.teachertube.com/embed/player.swf

Da biste predlošku dodali kontrole sadržaja, učinite sljedeće:

  1. Odaberite Gumb Office > Mogućnosti programa Word.
  2. Na kartici Popularno uključite potvrdni okvir Na vrpci prikaži karticu Razvoj.
  3. Otvorite svoj predložak i postavite točku unosa na mjesto gdje želite umetnuti kontrolu.
  4. Na kartici Razvoj, u grupi Kontrole, odaberite Dizajnerski način rada te zatim kontrolu sadržaja koju želite dodati svom predlošku

slika5Slika 5. Mogućnosti programa Word

Za unos imena i prezimena učenika možete odabrati, primjerice, kontrolu Obogaćeni tekst, a za ime roditelja, broj telefona i elektroničku adresu Običan tekst. Svakoj od odabranih kontrola možete podesiti svojstva kontrole: odaberite kontrolu sadržaja te u grupi Kontrole kliknite na Svojstva. Dijaloški okvir Svojstva kontrole sadržaja omogućuje da imenujete svaku od kontrola u svojem predlošku i promijenite stil oblikovanja sadržaja koji će se upisivati pomoću kontrole. Također možete odabrati hoće li kontrolu sadržaja moći obrisati ili uređivati i drugi korisnici.

 http://www.teachertube.com/embed/player.swf

Kako ne biste za svakog učenika upisivali cijelu adresu elektroničke pošte, u drugi dio elektroničke adrese možete dodati kontrolu Padajući popis te u nju nazive računala na kojima učenici imaju svoje elektroničke adrese poput skole.hr.

slika6

Slika 6. Svojstva kontrole sadržaja

Za uređivanje padajućeg popisa dodane kontrole odaberite kontrolu i u grupi Kontrole kliknite Svojstva. Otvorit će se dijaloški okvir Svojstva kontrole sadržaja u kojemu se nalazi okvir Svojstva padajućeg popisa. Klikom na gumb Dodavanje dodajte stavke padajućeg popisa potrebne vašem predlošku.

slika8

Slika 7. Dodavanje odabira

slika7Slika 8. Svojstva kontrole sadržaja – Padajući popis

Valja napomenuti da sve dodane kontrole sadržaja možete udružiti u grupu, kopirati ili premještati prema vlastitim potrebama. Kako bi predložak izgledao što profesionalnije, možete ga dodatno oblikovati pomoću Slika, Isječaka crteža ili Oblika koji se nalaze u grupi Ilustracije na kartici Umetni

slika9 Slika 9. Gotov predložak

Spremanje predloška

I na kraju – ne zaboravite spremiti svoj predložak: odaberite Gumb Office > Spremi kao. U dijaloškom okviru Spremi kao odaberite Pouzdani predlošci, a u okviru Naziv datoteke: upišite naziv predloška. Zatim u okviru Spremi u obliku odaberite Predložak programa Word i kliknite na Spremi.

slika10Slika 10. Dijaloški okvir Spremi kao

Nadamo se da će vam izrada i korištenje predložaka olakšati poslove vezane uz početak školske godine. Ukoliko su vam se dopale male tajne rada s predlošcima, potražite mnoštvo trikova i savjeta o ovoj i sličnim temama koje ćete moći čitati u tjednom izdanju mog bloga na adresi http://gogini-mali-savjeti.spaces.live.com/.

 http://www.teachertube.com/embed/player.swf

Europski portal za e-learning

lidija 

elearningPortal elearningeuropa.info nastao je na poticaj Europske komisije za obrazovanje i kulturu s ciljem promicanja korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija za cjeloživotno učenje. Otvoren je svim korisnicima i zajednicama i omogućuje im prezentiranje projekata, razmjenu ideja i iskustava te pronalaženje informacija.

 

Portal je organiziran u četiri dijela:

  • Directory
  • Community
  • Newsletter
  • eLearning Papers.

Directory (katalog) sadrži članke, intervjue, bazu projekata, novosti, podatke o europskim sveučilištima, najave konferencija i ostalih događanja te informacije o pozivima i natječajima europskih institucija. Materijali u katalogu razvrstani su prema interesnim područjima: školstvo, visoko obrazovanje, usavršavanje i posao te učenje i društvo.

Community (zajednica) je mjesto na kojem aktivni dionici e-learninga mogu razmjenjivati praktične informacije, savjete te tražiti informacije vezane uz njihov svakodnevni rad i potrebe. U tom dijelu dostupni su forumi, oglasne ploče, natjecanja, a moguće je davati i prijedloge za poboljšavanje samog portala.

Newsletter (bilten) sadrži svježe vijesti, pozive na natječaje, najave događanja i e-learning sadržaje. Dostupan je na 19 jezika, a jednom se mjesečno šalje na adrese svih registriranih korisnika. Starija izdanja dostupna su na portalu.

eLearning Papers je digitalni časopis koji se objavljuje pet puta godišnje, a donosi niz članaka o aktualnoj situaciji i e-learning trendovima u različitim okruženjima i različitim državama. Za svaki broj unaprijed se najavljuje tema i prikupljaju članci. Članci se objavljuju na jeziku na kojem su napisani, a sažetci su dostupni na 19 jezika. Dosad je objavljeno petnaest brojeva i svi su dostupni na portalu. Tema sljedećeg broja je „eLearning Content“, a rok za slanje članaka je 15. rujna 2009.

Ukoliko vas je sve ovo potaknulo na uključenje u zajednicu portala elearningeuropa.info, registrirati se možete ovdje.

servicesMapa portala elearningeurope.info

Ovim člankom započinjem pisanje bloga „Lidijin kutak“. Pisat ću vam o temama koje mene potiču na razmišljanje, idejama koje pokušavam provesti u svakodnevnom radu, o zanimljivim programčićima za učenje matematike, europskim projektima,…

Nadam se da će vam se nešto od toga učiniti zanimljivim, barem uz jutarnju kavu.
Posjetite: lidijin-kutak.spaces.live.com

Organizacijski alati

vesnaB

Početak je kolovoza, vrućine još nesnosne, a vrijeme do početka nove školske godine izgleda daleko. Pripremajući članak o organizacijskim alatima, shvatila sam da će upravo termin druge polovice kolovoza biti idealan za objavljivanje ove teme. Kraj kolovoza mnoge će zateći u traženju rješenja kako sastaviti dobar životopis prilikom predaje zamolbe za posao, na koji način prikupiti prave informacije za nastavak školovanja ili kako u već gotov raspored sati upisati predavanja i vježbe.

Pred nastavnicima su nebrojeni pripremni materijali za kvalitetno izvođenje nastave ili
odgojnih aktivnosti. Pored obvezatnog Operativnog i izvedbenog godišnjeg plana i programa, potrebno je isplanirati i Program individualnog stručnog usavršavanja, Program stažiranja za nastavnika – početnika u dogovoru s mentorom, Operativni plan i program dodatne i dopunske nastave te brojne druge materijale za osobni i stručni razvoj.

Sadržaji Priručnika za učenje i poučavanje kojii se, kao što je već poznato, nalaze na mrežnom sjedištu PUP-a, pojavljuju se kao veoma koristan priručnik za učenje i poučavanje jer sadrže teme namijenjene učenicima i učiteljima u obliku praktičnog i poučnog materijala, strategija i zadataka na jednom mjestu.

U ovom ćemo članku proučiti organizacijske alate koji učenicima i učiteljima pomažu u pripremi poslovnih obveza koje ih očekuju tijekom godine.

Ponovo ćemo se služiti gotovim predlošcima i pomoćnicima. Svaki predložak sadrži već unaprijed upisan „tekst-podsjetnik“ koji vodi do rješenja odabrane teme i uglavnom su pisani u Wordu ili Excelu. Pomoćnici detaljnije objašnjavaju predloške. Pa, krenimo redom!

alati za nastavnike za stručni razvoj

Nakon što otvorimo PUP – Priručnik za učenje i poučavanje – Učenik, u izborniku uočavamo područje Organizacijski alati koje sadrži sljedeće Predloške:

      • Nastavak školovanja,
      • Posao,
      • Životopis,
      • Klupske aktivnosti,
      • Planiranje.

 

Slika 1. Organizacijski alati

 
biografijaPredlošci Nastavak školovanja odnose se na „Prikupljanju ideja“ za donošenje kvalitetnih odluka te „Istraživanje“ o mogućoj budućoj tvrtki.

„Prikupljanje i analiza ideja“
korisnicima pomaže da stvore jasniju sliku zašto nešto žele učiniti. Pojedinci često ne znaju odgovoriti na pitanja tipa:

Zašto me zanima neki posao?
Kako će odabir posla utjecati na moju budućnost?
Zašto sam upravo ja dobar kandidat za taj posao? Kakvo iskustvo imam?
Koji bi mi hobiji i interesi mogli pomoći u ovom poslu?
Koje bi osobine bile korisne za posao?

Slika 2. Nastavak školovanja

posao U „Istraživanju“ se proučavaju buduća zaposlenja, tvrtke, interesi, očekivanja, posebne vještine poput informatičke pismenosti ili dobro snalaženje s brojevima.

Predlošci se otvaraju u Wordu i sadrže osnovne natuknice koje olakšavaju razmišljanje. Možete ih pogledati na poveznicama: Prikupljanje i analiza ideja i Istraživanje.

Predlošci u grupi Posao odnose se na „Prikupljanje ideja za odabir zanimanja“ i „Istraživanje“.

Slika 3. Posao

Primjer predloška za „Prikupljanje ideja za odabir zanimanja“ potiče na razmišljanje o razlozima odabira pojedine studijske grupe ili zanimanja. Detaljan prikaz potražite ovdje.

Zašto sam zainteresiran/a za ovu studijsku grupu?

Pokušajte navesti barem 3 razloga.

Primjer: volim analizu književnih djela, zanima me na koji način funkcionira moja okolina, obožavam otkrivati zašto ljudi rade to što rade…

Na koji način ostvarujem svoju zainteresiranost?

Pokušajte navesti barem 5 misli.

Primjer: pročitao/la sam djela Miroslava Krleže, volontirao/la sam na arheološkim iskapanjima, pretplaćen/a sam na razne znanstvene časopise…

Kada sam osjetio/la zainteresiranost za ovo područje?

Pokušajte navesti barem 5 misli.

Primjer: otkrio/la sam da sam dobio/la odgovore na mnoga pitanja, neki moji prijatelji i članovi obitelji imaju drugačija vjerska uvjerenja pa sam htio/htjela razumjeti i njihov pogled…

Kako će odabir ove studijske grupe utjecati na moju budućnost?

Pokušajte navesti barem 3 razloga.

Primjer: želim biti inženjer / raditi u odnosima s javnošću…

Koji su moji hobiji i interesi? Žele znati kakvi ste kao osoba. Navedite aktivnosti koje pokazuju da ste dobri u timskome radu, komunikaciji, neovisnome radu, da ste kreativni itd.

Primjer: igram nogomet za školski nogometni klub, volontiram u lokalnome staračkom domu, igram šah, sviram trubu …

Predložak „Istraživanje“ treba osigurati da osoba koja bude čitala vašu zamolbu ima osjećaj da se obraćate upravo njoj, a ne bilo kome. Radi se o podatcima u kojima prezentirate svoje razmišljanje o zaposlenju, tvrtki, očekivanjima.

Zaposlenje

Primjer

Pomoćnik prodaje

Naziv tvrtke

Primjer

Top Shop

Važni podatci

Što se od vas očekuje?
Hoćete li biti u doticaju s kupcima?

Trebate li posebne vještine poput informatičke pismenosti? Dobro se snalazite s brojevima?

Važni podatci o tvrtci

Je li tvrtka tradicionalnih ili modernih nazora?

Jesu li slavni zbog nečega?

Detaljniji podatci o ovoj temi mogu se pogledati na poveznici: Zaposlenje- istraživanje.

Sljedeća grupa predložaka odnosi se na pisanje životopisa.

Tko se od nas nije našao u situaciji da treba napisati životopis, a da pri tome nije siguran koje sve podatke treba navesti? Predložak PUP-a pruža gotova rješenja.

životopisPotrebno je znati da pisanje životopisa zahtijeva unos podataka poput:

OSOBNIH PODATAKA (ime i prezime, datum rođenja, stalna adresa, tel./fax, e-pošta, bračno stanje),

OBRAZOVANJA,

RADNOG ISKUSTVA,

DODATNOG OBRAZOVANJA,

INTERESA,

PREPORUKA.

Slika 4. Životopis

Postoji nekoliko načina prezentiranja životopisa, a najčešći su životopis tipa stupac i životopis tipa redak. Detaljan izgled CV stupca s konkretnim primjerom možete pogledati ovdje, a CV-a tipa redak ovdje.

Pogledajte i europski oblik životopisa te dvojezični europski životopis.

europass
Europass Curriculum Vitae

U PUP-u možete pronaći i predloške Klupske aktivnosti.

klupske aktivnosti1

Ovi predlošci mogu poslužiti profesorima tjelesne i zdravstvene kulture ili voditeljima raznovrsnih sportskih aktivnosti za praćenje prisustvovanja treninzima ili za evidentiranje osnovnih podataka o članovima kluba ili grupe. Predlošci se mogu birati u više boja, a izrađeni su kao Excel tablica. Uz njih se nalaze i pomoćnici koji objašnjavaju postupak rada. Pogledajte detaljniji prikaz i praćenje podataka o članovima.

 

 

 

 
 

Slika 5. Klupske aktivnosti 1

Predložak Dnevnik donacija omogućuje praćenje podataka o donatorima/tvrtkama kao i o visini vrijednosti donacija.

klupske aktivnosti2

Dostupni su i predlošci za gotove „Plakate“ neke aktivnosti (prvenstva).

 

 

 

 

 

 

 

Slika 6. Klupske aktivnosti 2


„Raspored sati“, koji se nalazi u području predložaka Planiranje, otvara se u Wordu.

planiranjeSlika 7. Planiranje

Dostupan je i nalazi se i Excelov predložak za planiranje Mjesečnih prihoda i troškova“.

korisni linkovi

 

 

 

Niste li zadovoljni ponuđenim rješenjima, u Korisnim linkovima možete odabrati Microsoft Office pa Microsoft Office Online i potražiti dodatne alate s predlošcima kao što su Kalendar, Predlošci za posjetnice itd.

 

 

Slika 8. Korisni linkovi

 

dodatni alati

Prikazali smo organizacijske alate korisne učenicima. Učiteljima su također dostupni brojni sadržaji i alati za za organizaciju odgojno – obrazovnoga rada.

 

 

 

 

Slika 9. Dodatni alati

 

osobni i stručni razvoj nastavnikaPodručje Osobni i stručni razvoj sadrži predloške za pisanje „Biografije“ (CV) koje smo već vidjeli u području namijenjenom učenicima pa otvorimo predloške i podsjetimo se kako se to radi!  biografija

 

 

 

 

Slika 10. Osobni i stručni razvoj nastavnika

 
Slika 11. Biografija
 

Mladim nastavnicima koji se upućuju na polaganje stručnog ispita, bit će korisni gotovi predlošci koji prate sadržaje i obveze sudionika tijekom pripravničkog staža.

stručni ispitMoguće je koristiti Wordov predložak koji u obliku „Inicijalnog listića za izradu programa stažiranja“ prikazuje sadržaje i obveze sudionika tijekom pripravničkog staža:

obveze, zadaće sudionika: imenovanje školskog povjerenstva, curricum vitae pripravnika, utvrđivanje potreba i očekivanja, prijava stažiranja Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, izrada programa pripravničkoga staža, evidencija prisustvovanja mentora na satu, pripremanje recentne literature, vođenje evidencije, sastavljanje izvješća itd.

sadržaji pripravničkoga staža: ustav, zakonski akti, školske obveze, organizacija i planiranje, upotreba nastavnih sredstava i pomagala, stručna literatura, komuniciranje s učenicima, praćenje i vrjednovanje postignuća itd.  

Slika 12. Stručni ispit

Predložak Program pripravničkog staža“ detaljno razrađuje program stažiranja.

U njemu su, pored ostalog, navedene Temeljne odredbe, Zakon o srednjem školstvu i Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o polaganju stručnog ispita (N.N. br. 89/95. i NN 88/2003.), Program stažiranja pripravnika, Praćenje realizacije programa u suradnji s tajnicom, ravnateljem, pedagogom, knjižničarkom, prikazuje Operativni program izvođenja nastavnog procesa – mentor, Plan nazočnosti pripravnika na nastavi mentora i obratno.

stručno usavršavanje Nastavničko zanimanje zahtijeva kontinuirano usavršavanje. U PUP-u se može pronaći niz predložaka na temu Stručnog usavršavanja.

Plan i program osobnog usavršavanja sadrži tablicu s poljima za upis teme, područja, izvora, literature, planiranih broja sati, načina realizacije i sl.

Individualni plan i program usavršavanja je predložak s podatcima o mjestu i obliku usavršavanja, planu i programu, izvorima i vremenu.

Prijava za sudjelovanje na stručnom skupu je dokument koji ispunjava sudionik skupa prema rednome broju skupa u Katalogu Agencije za odgoj i obrazovanje.

Predložak Osobni podatci za ugovor o djelu sadrži gotov predložak s poljima za upis svih potrebnih podataka.  

Slika 13. Stručno usavršavanje

 

prijava na stručni skupSlika 14. Primjer prijave za sudjelovanje na stručnom skupu

Zaključak

Tema „Organizacijski alati“ pokazala je svu raznolikost i korisnost Priručnika za učenje i poučavanje (PUP-a) u rješavanju velikog broja zahtjeva koje praktični rad i usavršavanje postavljaju pred učenike i nastavnike na početku, ali i tijekom školske godine. Gotovi predlošci u Wordu i Excelu nezamjenjivi su alati jer ubrzavaju rad tijekom cijelog nastavnog procesa.

Kada jednom upoznate mrežno sjedište Priručnika za učenje i poučavanje, uvjereni smo da ćete mu se uvijek rado vraćati.


Literatura i izvor podataka:

PUP, učenički dio

PUP, učiteljski dio