Industrijska revolucija u Rijeci

helena-sinisa

IMG_2560-mini
Ključni pojmovi:

industrijska revolucija, urbanizacija, slobodno vrijeme.

Obrazovna postignuća:

opisati osnovna obilježja 1. i 2. industrijske revolucije i usporediti ih s obilježjima proizvodnje u predindustrijsko doba; imenovati najvažnije izume i izumitelje; na povijesnoj karti pokazati područja najintenzivnijeg industrijskog razvoja; opisati posljedice 1. i 2. industrijske revolucije na promjenama u proizvodnji te svakodnevnom životu ljudi; obrazložiti stanje u Hrvatskoj uzrokovanclip_image010o industrijskom revolucijom i smjestiti ga u širi regionalni i europski okvir.

Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard preporučuje učiteljima povijesti da povijesne procese, gdje god je moguće, poučavaju na zavičajnim primjerima. Ova nadasve hvalevrijedna preporuka ima samo jednu manu – učiteljima nisu dostupni materijali koji bi im to omogućili. Ne postoje udžbenici, didaktički prilagođeni tekstovi ni radni materijali koji bi olakšali ovakav pristup zbog čega je u Osnovnoj školi „Dr. Andrija Mohorovičić“ u Matuljima i došlo do suradnje na projektu „Industrijska revolucija u Rijeci“. Izabran je najprivlačniji period širenja industrijske revolucije kada je Rijeka iz beznačajnog gradića izrasla u industrijsku metropolu i zauzela vodeću poziciju na prostoru današnje Hrvatske. Iz opsežne je znanstvene i znanstveno-popularne literature napravljen izbor sadržaja te osmišljena multimedijalan program sastavljen od četiri segmenta:

  1. PowerPoint prezentacije s Wordovim dokumentima
  2. Interaktivnog plana grada
  3. Radnih listića
  4. Igre i Kviza

clip_image002                               clip_image004

1. clip_image008U prvom je segmentu sadržajno obrađena problematika industrijske revolucije u Rijeci. Kako je industrijska revolucija u Rijeku stigla dolaskom parnog stroja, parne lokomotive i parobroda, sadržaj je ujedno i podijeljen u ove tri kategorije. Unutar svake se nalaze PowerPoint prezentacije sastavljene od autentičnih fotografija i slika s kraja 19. i početka 20. st. U kategoriji „parnog stroja“ mogu se vidjeti prezentacije o najznačajnijim riječkim tvornicama: Tvornici papira, Ljuštionici riže, Tvorclip_image006nici duhana, Tvornici torpeda i Rafineriji nafte. U kategoriji „parne lokomotive“ može se pratiti razvoj željeznice, opatijskog turizma, ali i promjene u svakodnevnom životu nastale širenjem nogometa. I konačno, u kategoriji „parobroda“ se, uz razvoj riječke luke, parobrodarstva i brodogradnje, može proučavati i problem iseljavanja hrvatskog stanovništva. Slajdovi prezentacija su jednostavni, usmjereni na slikovni materijal koji učiteljima omogućuje razgovor i diskusiju s učenicima različitih uzrasta. Zbog prilagodbe sadržaja predviđeni su i Wordovi dokumenti koji iscrpnim tekstom prate svaku prezentaciju.

 

2. clip_image016Interaktivni plan grada sastoji se od satelitske snimke današnje Rijeke preko koje se prevlači plan grada iz 1clip_image012911. godine koji nije bio bitno drugačiji. Na planu grada nalazi se 11 svjetlećih točki koje predstavljaju najznačajnije spomenike industrijske baštine. Postavljanjem pokazivača miša nad svaku od njih, u manjem se polju u lijevom donjem kutu javlja zumirana satelitska snimka, a u desnom gornjem kutu snimak građevine s osnovnim podatcima. Klikom na najznačajnije prometnice i dijelove luke ovi se prostori označavaju bojom kako bi učenicima olakšali rad na radnim listićima. Interaktivna je karta, naime, predviđena za samostalan (individualan, grupni ili rad u paru) učenika, a popraćena je i uputama za učitelje.

clip_image014clip_image018

3. Radni listići za učenike sastoje se od plana grada iz 1911. godine, sličica najznačajnijih građevina i dvije biografije čuvenih sugrađana Fiorella la Guardije i Giovannija Luppisa. Radni se listići mogu vrlo jednostavno ispisati (pritiskom na gumb – ispiši) i umnožiti te podijeliti učenicima u razredu. Učenici zatim trebaju pratiti aktivnosti na interaktivnoj mapi i istovremeno ispunjavati svoj plan grada: bojati prometnice, luke, pristaništa i lukobrane te na originalno mjesto zalijepiti sličice građevina izrezanih s radnog listića br. 2. Po završetku aktivnosti slijedi razgovor o očitim promjenama u izgledu grada, premještanju industrije iz istočne u zapadnu zonu te o razlozima koji su do toga doveli.

 

clip_image022

4. clip_image020Za ponavljanje gradiva na samom je kraju predviđena igra „Pogodi sliku“ te Kviz znanja. Igra se sastoji od slike prekrivene numeriranim poljima koja učenici otvaraju kako bi što prije pogodili što je na njoj prikazano. Slike se mogu mijenjati i dodavati, a na prve dvije nalaze se već spomenuti Riječani Giovanni Luppis – izumitelj torpeda i Fiorello la Guardia – čuveni njujorški gradonačelnik.

 

 

clip_image024

 

Nakon što pogode tko se nalazi na slici, učenici moraju ispričati što su o toj osobi saznali s radnog listića br. 3. I provjera znanja uz pomoć kviza s pitanjima i ponuđenim odgovorima također je vrlo praktična, tim više što je osmišljena tako da računalo po završetku ispitivanja samo zbraja bodove i ocjenjuje učenike.

clip_image026

 

 

Na kraju treba dodati da su svi segmenti aplikacije vrlo atraktivno animirani kako bi se postigla što veća motivacija učenika. Aplikacija je popraćena i ugodnom glazbom koja se po želji može ugasiti, a posebno mjesto zauzima prezenter – lik riječkog morčića kojega je vrlo vješto odglumio učenik naše škole Dorijan Pešutić.

Pri izradi aplikacije korišteni su različiti alati za izradu multimedije: Photoshop za obradu slika, Ultra i Illusion za specijalne efekte, GoogleEarth za satelitske fotografije, Audition za obradu zvuka i Flash za izradu animacija kao i integraciju svih materijala u jednu cjelinu. Većinom su to „trail“ verzije alata koji vremenski dozvoljavaju ostvarenje projekta, iako za izradu većine elemenata postoje i zamjenski besplatni alati. U samoj izradi i obradi multimedijalnih dijelova sudjelovali su i učenici različitih uzrasta koji su bili izuzetno motivirani i odlično surađivali. Dodatno su ovladali uporabom digitalne tehnike (DV kamere, fotoaparata, skenera) i različitih softverskih alata u prikupljanju pomoćnog materijala s interneta i njegove računalne obrade.

Snimka prezentacije rada u Bečkom Hofburgu i poveznica na VCT.

Pogledajte i snimku webinara u kojem su Helena i Siniša predstavili svoj rad.

          

Fotografije: Siniša Topić, Darko Jureković i Lidija Kralj