Online radionica „Uvod u e-learning“

snjezanaB

Glavni obrazovni cilj svakog obrazovnog djelatnika je pripremiti svakog pojedinog učenika za nastavak školovanja ili za izazove tržišta rada, a u procesu pripreme korištenje IKT-a (informacijsko- komunikacijskih tehnologija) postaje nezaobilazna faza ili nezaobilazan element. Uvođenje novih tehnologija u obrazovni proces zahtijeva promjenu u dosadašnjem načinu rada svakog pojedinog elementa obrazovnog konteksta. U današnje vrijeme možemo reći da su gotovo svi nastavnici i obrazovni djelatnici računalno pismeni. Nastavnici u najvećem broju koriste računalo kao pomoć u klasičnoj nastavi (npr. MS Power Point prezentacije, obrazovni sadržaj na CD-u, obrazovni sadržaj na mrežnim stranicama, MS Word i sl.). Uvođenje računala u tom kontekstu ne zahtijeva od obrazovnih djelatnika promjenu u njihovom ustaljenom načinu rada.

Nova informacijsko-komunikacijska tehnologija omogućuje veliku brzinu razmjene informacija te novi način komunikacije, a njihovo uvođenje u nastavni proces zahtijeva i određenu promjenu u procesu učenja i poučavanja.

Online radionica „Uvod u e-learning“ osmišljena je kako bi svakom nastavniku, stručnom suradniku ili ravnatelju omogućila stjecanje osnovnih znanja, vještina i kompetencija za primjenu novih tehnologija u obrazovnom kontekstu. Potpuni online način rada omogućuje svakom polazniku neovisnost o vremenu i prostoru u aktivnom sudjelovanju u online radionici.

U radionici se koriste različite informacijsko–komunikacijske tehnologije:

Windows Live Messenger

(sinkrona i asinkrona komunikacija:

voditeljica – polaznici, polaznici međusobno) clip_image003

Windows Live Mesh

(aktivnosti- rješenja)
www.mesh.com

clip_image005

Windows Office Live Workspace

(dijeljenje radne površine, razmjena obrazovnog materijala, kalendar rada, adresar)

clip_image007

Live prostor za grupnu diskusiju

http://radionicauvodue-learning.groups.live.com/

clip_image009

Windows Live Meeting

(webinari)

clip_image011

Portal „Suradnici u učenju“

(snimke webinara, obrazovni sadržaj „Osnove e-learninga“, anketa)
pil2.mscommunity.net

clip_image013

Polaznici promišljaju i usvajaju određena znanja iz područja osnova e-learninga te poslije radionice mogu: objasniti i definirati pojam e-learninga, prepoznati i razlikovati vrste e-learninga, identificirati promjene u procesu učenja i poučavanja koje nastaju uvođenjem e-learning tehnologija u tradicionalnu nastavu, razlikovati e-learning tehnologiju i prepoznati njihovu uporabu u nastavi, planirati uporabu e-learning tehnologije u svom obrazovnom kontekstu.

clip_image015
Prva online radionica trajala je od 16. veljače do 04. ožujka 2009., a u njoj su sudjelovali:

1. OŠ „Veliki Bukovec“: Terezija Šalamon, ravnateljica/nastavnica Matematike i Fizike, Stela Pavetić, prof. Engleskog jezika, Željka Marković-Bilić, prof. Hrvatskog jezika;

2. Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar: Edin Kadić, prof. Hrvatskog jezika;

3. OŠ „Rikard Katalinić Jeretov“ Opatija: Fredi Glavan, ravnatelj/prof. Informatike, Dragica Rade, učiteljica Informatike, Andrea Junković, učiteljica Informatike, Saša Bačić, školski informatičar.

Na koji se način radi u online radionici „Uvod u e-learning“?

Na početku radionice polaznici kreiraju svoj Windows Live ID (ako to nisu ranije učinili)!
Polaznici radionice aktivno sudjeluju, pišu sadržaje na postavljena pitanja u okviru šest Aktivnosti, suradnički rade na projektnom zadatku te mogu sakupiti i određene bodove (ukupno 100 bodova). Interakcija između polaznika i voditelja te polaznika međusobno realizirana je na više načina, sinkrono i asinkrono, uz pomoć različite informacijsko-komunikacijske tehnologije (chat, elektronička pošta, dijeljenje radne površine, prostor za grupnu diskusiju, dijeljenje radnih zadataka/datoteka, radnog materijala/datoteka, webinari …) u cilju vođenja i pomoći polazniku u samostalnom radu.

U sklopu radionice održana su četiri webinara. Na posljednjem, četvrtom webinaru, polaznici su prezentirali svoje radove/prezentacije. Webinari su dostupni polaznicima i nakon završetka radionice na stranici portala „Suradnici u učenju“ klikom na izbornik E- RADIONICA. Cjelokupan sadržaj stranice vidljiv je samo polaznicima radionice.

clip_image017U istom izborniku nalazi se poveznica na obrazovni sadržaj „Osnove e-learninga“ koji su izradili Vlasta Abramić, prof., Snježana Babić, prof., Sanja Grabusin, prof. i mr. sc. Ljiljana Miletić u istoimenom PiL projektu 2007. godine. Predloške mrežnih stranica izradio je Vibor Cipan, a videozapise snimio i pripremio Ivan Čondor, nastavnik Informatike.

Obrazovni sadržaj „Osnove e-learninga“ podijeljen je u tri poglavlja: Osnove e-learninga, Promjene u procesu učenja i poučavanja i Obrazovna tehnologija: odabir i korištenje. Više o projektu možete pročitati slijedeći poveznicu: http://pil.mscommunity.net/Default.aspx?tabid=794. Krajnji cilj PiL projekta „Osnove e-learninga“ bio je inspirirati polaznike, ponajprije nastavnike, ali i ostale obrazovne djelatnike, za kreativnost, inovativnost i kvalitetne promjene u procesu poučavanja i učenja uvođenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavu.

Zaključak

Online radionica “Uvod u e-learning” osmišljena je kako bi potaknula sve prosvjetne djelatnike:

  • na korištenje IKT-a u cjeloživotnom obrazovanju,
  • na promišljanje o korištenju hibridnog modela nastavnog procesa,
  • na promišljanje o promjenama u procesu učenja i poučavanja,
  • na promišljanje o korištenju različitih novih obrazovnih tehnologija koje omogućuju:
    – drugačiji prikaz nastavnih sadržaja,
    – neovisnost o vremenu i prostoru,
    – bržu komunikaciju: nastavnik – učenik – sadržaj (u različitim kombinacijama).

Svaki polaznik može koristiti izvore koji su prilagođeni njegovom stilu učenja.

Ajme, za što sve trošimo vrijeme provedeno za računalom?

ili Manic Time Personal time management software

vladimirB

Svima su znane prednosti računala. Računalo uz pomoć interneta može biti vrlo korisno. No, svjesni smo i da to ne mora uvijek biti tako. Ponekad je poželjno da, makar u tragovima, imamo informaciju o tome kada smo i za što, mi ili naše dijete, upotrijebili računalo. Pa, iako mu to nije primarni zadatak, evo nekoliko informacija o programu koji se čini zanimljiv upravo zbog toga.

Prve spoznaje o programu ManicTime dobivam instalirajući ga s BUG-ovog DVD-a. Promišljam o korisnosti u okruženju učionice informatike, ali i na kućnim računalima. Podešen da se pokrene dizanjem sustava, u pozadini radi svoj posao.

Zaželite li ili trebate vidjeti što ste u nekom trenutku ili vremenskom periodu radili na računalu, s ovim programom ništa lakše. ManicTime automatski prikuplja podatke o korištenju vašeg računala. Prvi je dojam pozitivan pa iako je svrha programa osobno praćenje aktivnosti na računalu (upravljanje vremenom), nakon pomnijeg pregledavanja zaključit ćete da može biti koristan i za nadzor kod kuće, ali i na školskim računalima.

Na kućnim računalima korisnik ima pregled aktivnosti pa ga uzmimo kao arhivu (statistiku aktivnosti) u kojoj je vidljivo koje smo programe u koje vrijeme i koliko dugo koristili. Roditelji ovim programom mogu vrlo precizno pratiti što se na računalu radilo u njihovoj odsutnosti. Vremenski se prati i bilježi aktivnost računala, vremenski period korištenih aplikacija, nazivi otvaranih datoteka. Program sve sprema u bazu tako da se je moguće vratiti na bilo koji vremenski period od trenutka instalacije. Pregled je vrlo jednostavan i zahtijeva minimalno informatičko znanje.
Istovjetna primjena moguća je i na školskim računalima. Naravno, nije cilj uhoditi učenike, ali u nekim situacijama može biti korisno znati što, kada i koliko je rađeno na nekom računalu.

Resursi, inačice…

Evo nekoliko osnovnih podataka. Program na disku zauzima oko 4 MB prostora, a aktivan oko 28 MB radne memorije.
Besplatni proizvod tvrtke Finkit d.o.o. inačice 1.1.1 možete instalirati na Windows XP/Windows Vista, ali i na Windows 7..
Ikona programa pojavit će se na traci zadaća.

Klikom desne tipke miša možete odabrati:

  • otvori (Open),
  • prekid snimanja podataka (Go off the record),
  • izlaz (Exit).

Mogućnosti su lako dostupne, a u slučaju prekida spremanja zapisa o aktivnostima, ostaje zabilježeno u koje vrijeme i koliko dugo je to trajalo. Naime, valja ponoviti, u bazu koju stvara program spremaju se informacije o aktivnosti i aplikacijama uz zabilježeno vrijeme otvaranja, zatvaranja i periodu korištenja.

Program ima izbornik s tri naredbe: Day, Statistics, Tools & Settings.

Day

clip_image003

Sam naziv kartice govori o dnevnoj aktivnosti i korištenim aplikacijama. Na traci Activity izmjenjuju se dvije boje. Zelena označava aktivnost na računalu: otvaranje aplikacija, datoteka, pristup internetu itd. Crveno je period mirovanja. Računalo je uključeno, ali korisnik ništa ne radi. Vrijeme koje je potrebno da program prepozna neaktivnost, podešava se na kartici Tools & Settings. Zadana vrijednost je 10 minuta. Prekid mirovanja unutar tog perioda bit će zanemaren.

Traka Applications može biti puno šarenija jer svaka aplikacija dobiva svoju boju. To se jasno vidi u okviru Summary.

U lijevom okviru je popis s nazivima aktivnosti te početak, kraj i vrijeme trajanja.

Zanimljiva je i traka Filter pri dnu prozora. Kliknemo li desnom tipkom miša na željenu aktivnost s gornjeg popisa pa uobičajenim postupkom kopiramo naziv u traku Filter, trenutno dobijemo pregled samo te aktivnosti tijekom cijelog dana.

Na traku Tags korisnik može sam dodati nazive aktivnosti u zadanom vremenskom periodu (odmor, ručak…) što dodatno proširuje dnevni pregled.

Statistics

clip_image005

Želimo li vidjeti koliko aktivno koristimo uključeno računalo i koje aplikacije najviše rabimo, od koristi će nam biti statistika.

Da bismo dodali grafički prikaz za određenu aktivnost, tj. aplikaciju, potreban je klik na gumb Add… U otvoreni dijaloški okvir upišemo ime. Iz popisa aplikacija dodamo kvačicu uz željenu aplikaciju ili više njih (npr. Firefox i Internet Explorer). Potvrdimo klikom na OK i to je sve. Nakon toga, prelaskom na izbornik Statistics, program stvara grafikon za odabrano razdoblje. Iste podatke moguće je vidjeti i u obliku tablice.

 

Tools & Settings

Izbornik Tools & Settings, uz osnovna podešavanja, nudi Export odabrane vrste podataka u .csv formatu pa ukoli

clip_image007

ko za takvo nešto ima potrebe, podatke je dalje moguće obrađivati u nekom drugom alatu.

Nadalje, ovdje podešavamo minimalni vremenski period kada ništa ne radite na računalu, a koje program podrazumijeva i bilježi kao neaktivnost. Moguće ga je podesiti u rasponu od jedne do 500 minuta.
Dodavanjem kvačice uz Track Windows Titles program će uz naziv pokrenute aplikacije bilježiti i ime datoteke.
Kvačica uz Start when Windows starts podrazumijeva aktiviranje programa ManicTime zajedno s pokretanjem operacijskog sustava.

Deinstalacija programa moguća je preko upravljačke ploče Windowsa – Dodaj ili ukloni programe.

+ i –

Pozitivne strane ovog programa obuhvaćene su gornjim tekstom. Sažeto, to su:

  • jednostavno sučelje,
  • preglednost,
  • mogućnosti .

Želimo li program koristiti za nadzor, nedostaci su:

  • nedostatak administratorskog pristupa pa time i
  • neograničene mogućnosti deaktiviranja i brisanja podataka.

Zaključak

Unatoč nedostacima, ovaj program je moguće koristiti kao pomoć roditeljima ili učiteljima u praćenju aktivnosti na računalu. Program ne ograničava, ali pamti, što može biti korisno kod analize rada, uspješnosti i postignuća. Dakle, ako je u pitanju dijete, ono može raspolagati resursima računala bez ograničenja, ali uz ovaj program i odgovarajuće odgojne postupke, moguće je nadzirati interese i sklonosti te pravodobno i dobronamjerno utjecati na putove i stranputice u korištenju računala.
Jednostavna statistika dozvoljava brz i učinkovit pristup i pregled pojedinačnih i grupnih aktivnosti u bilo kojem vremenskom razmaku.
S obzirom na to, od velike je pomoći i u sagledavanju utrošenog vremena pa time i pomoć u procjenama i planiranju.

U par rečenica naveo sam samo najvažnije. Istraživanje ostalih mogućnosti prepuštam korisnicima, ukoliko u ovom programu vide nešto pozitivno. Više o programu na http://www.manictime.com.

Obrazovna tehnologija i web alati u nastavi engleskog jezika

stela

Uvod

Poučavanje jezika nije uvijek zabavno i uzbudljivo kako bismo željeli. Međutim, korištenjem računala i računalnih programa i alata kao što su Microsoft PowerPoint (program za izradu multimedijskih prezentacija), Eclipse Crossword (izrada križaljki), Hot Potatoes (izrada mrežnih kvizova i zadataka) ili „obični“ internet, taj zadatak nam je uvelike olakšan. Takav pristup nastavi jezika možda je neuobičajen – za nastavnika, ali za nekoliko generacija naših učenika ipak je nešto s čime se susreću svaki dan i što je dio njihove svakodnevice. To je nešto što će nam osvježiti nastavu, a ujedno navesti naše učenike da uče uz igru i timski rad i možda preuzmu odgovornost za svoje znanje. Cilj takve nastave jest pokazati učenicima da učenje jezika može biti jednostavno, da učiti mogu u svako doba i kad nisu na nastavi i da se u učenju mogu služiti programima i alatima koje već dugo koriste za zabavu.

Evo nekoliko ideja.

Ključne riječi: Učionica, računalo, računalni programi i alati, engleski jezik – vokabular i gramatika.

Razlozi za uvođenje računala u nastavni proces

Prije svega je to bila želja za osvježenjem nastavnog procesa tehnologijom koja je bliska učenicima. Uvođenjem računala u nastavu raste motivacija učenika. „Slabiji“ učenici dobivaju priliku za uspješno rješavanje zadataka te se tako stvara pozitivni stav prema učenju jezika. Učenicima se pruža mogućnost da samostalno uče i vježbaju pomoću online gramatičkih vježbi i vježbi vokabulara te da samostalno istražuju engleski jezik . Na taj ih se način može poticati da preuzmu odgovornost za svoje učenje te ih polako priviknuti na korištenje računala kako bi obogatili svoje znanje i pronašli informacije neophodne za proces učenja i sada i u budućnosti – za svoje cjeloživotno obrazovanje.

Pitanja… pitanja…kako početi?

Kada konačno odlučimo koristiti računalo u nastavi stranog jezika, odasvud izranjaju pitanja na koja moramo odgovoriti kako bismo uspješno ostvarili svoje zamisli i pretvorili satove jezika u zanimljive susrete i izlete u drugi svijet.

Prije svega, kako iz mora ponuđenih programa i alata odabrati one koje ćemo koristiti u nastavi? Koji će nam programi i alati omogućiti prenošenje informacija u onom obliku u kojemu će učenicima biti najrazumljivije i najprihvatljivije? Naravno, to moraju biti programi i alati koje naši učenici već koriste ili barem oni koje će vrlo brzo i lako naučiti koristiti.

Nakon iscrpljujućeg promišljanja i konačnog odabira, slijedi još kompliciraniji zadatak – uskladiti svoje želje, mogućnosti, vremenska ograničenja i Nastavni plan i program. Izrada PowerPoint prezentacija i Hot Potatoes kvizova može nam oduzeti puno vremena, ali kad na kraju dobijemo povratnu informaciju i kada nam učenici na kraju sata uzviknu: „Već je gotovo?“, nagrada dolazi sama po sebi. Kada sve uskladimo, moramo odlučiti kako ćemo raditi – na jednom računalu pomoću projektora ili u informatičkoj učionici gdje svaki učenik ima svoje računalo i pristup internetu. Sve od navedenog ima svoje mane i prednosti, ali što god odabrali, učinak i ciljevi koje smo htjeli postići, bit će jednaki – a to nam je važno.

Primjeri iz prakse

Računalo se u nastavi engleskog jezika može koristiti u obradi vokabulara, teksta i razumijevanja čitanjem te u obradi gramatike, uvježbavanju naučenih riječi i gramatičkih struktura.

Od programa i alata koje sam koristila navela bih PowerPoint, Hot Potatoes, Eclipse Crossword i elektroničku poštu. Najčešće koristim PowerPoint prezentacije: za obradu vokabulara, za učenje gramatike (The Time, Present Continuous), za obradu kulturoloških i civilizacijskih tema (Thanksgiving), za diktat (konkretnije – dictocomp) te za obradu teksta, uglavnom na početku, u dijelu nastavnog sata rezerviranog za obradu nove jedinice. Nakon toga slijede vježbe na ploči ili papiru, ponekad na računalu – samostalno, u paru ili u timu te domaća zadaća koja zaokružuje nastavni proces.

Obrada vokabulara

Obrada, ponavljanje i uvježbavanje vokabulara nije uvijek zabavno onoliko koliko bi to učenicima odgovaralo. Možemo ga učiniti zabavnim i novim kombinacijom nekoliko postupaka – računala i prezentacije u PowerPointu (Clothes.pps), grupnog rada te nekoliko papirića i omotnica za pisma. Priprema ove aktivnosti od nastavnika zahtijeva poprilično vremena, ali se isplati kad vidite da učenici u tome uživaju. Zabavljaju se, natječu u grupama i – što je najvažnije – uče i uvježbavaju riječi.

clip_image003

clip_image001 Napravite PowerPoint prezentaciju sa slikama i riječima koje želite obraditi, ponoviti i utvrditi. Neka bude jedan slajd – jedna slika i riječ. Slike za stvaranje takve prezentacije najlakše možete pronaći na internetu.

clip_image001[1] Prikažite djeci prezentaciju koristeći računalo i projektor u učionici – ispitujte, koristite svaki slajd za razgovor o boji, veličini, obliku ili za diskusiju. Nakon toga prikažite prezentaciju još jednom, ovaj put u tišini, napominjući djeci da upamte što je moguće više pojmova.

clip_image001[2] Grupirajte djecu (podjelom šarenih papirića) i recite da se sjete što više riječi i napišu ih na papiriće u njihovoj boji – svaku riječ na odgovarajući papirić. Dajte im vremensko ograničenje (5 – 10 minuta, ovisno o dobi djece). Za to vrijeme polijepite omotnice s naslovima po razredu (to mogu biti grupe kao što su – voće, povrće, meso, piće ili gornji dio tijela, donji dio tijela, ruke, noge – ako se radi o odjeći i slično).

clip_image001[3] Kada istekne vrijeme, predstavnik grupe rasporedi papiriće u omotnice – možete im dati vremensko ograničenje od 5 minuta.

clip_image001[4] Kad završe, pokupite omotnice i prebrojite riječi koje je svaka grupa stavila u svaku omotnicu. Grupa s najviše točno raspoređenih riječi pobjeđuje.

clip_image005
Sljedeća aktivnost može biti vježba napravljena pomoću programa Hot Potatoes ili križaljke napravljene u istom programu ili programu Eclipse Crosswords. To su besplatni programi koje možete „skinuti“ s interneta. Vježbe možete prikazati pomoću računala i projektora te ih rješavati prema uputama učenika ili ako ste pristalica pismenih vježbi, ispisati na pisaču te podijeliti učenicima koji ih onda mogu riješiti ili u grupama kako su radili prethodnu vježbu ili u paru.

 

Hot Potatoes vježbe vokabulara – spajanje slike i riječi: animals1, animals2, animals3, animals4, animals5.

Spomenute programe možete pronaći i preuzeti s interneta na adresama:

Oba programa su besplatna, ali zahtijevaju registraciju, jednostavni su za korištenje, a u vašu učionicu unose malo suvremenosti i zabave.

Obrada teksta – dictocomp

Na sličan način, korištenjem PowerPoint prezentacije, može se obraditi neki novi tekst iz udžbenika. Dijelove teksta pisane velikim slovima prepišite na slajdove te uz pauze (koje koristite za diskusiju o onome što su pročitali ili za objašnjenje nepoznatih riječi) prikažite kao prezentaciju. Nakon posljednjeg slajda možete krenuti ponovno, ovaj put djeca u tišini gledaju i čitaju tekst. Na kraju u grupama pokušavaju rekonstruirati tekst. Čitajući svoj uradak zajedno s drugim grupama i ponovno gledajući prezentaciju, učenici uočavaju što su propustili i dodaju te dijelove svojoj priči. Slijede kviz pitanja pomoću programa Hot Potatoes ili zadaci koje mogu sami izraditi i zadati susjednoj grupi ili timu.

Obrada gramatike

Osnova je slična kao i za prethodne aktivnosti – PowerPoint prezentacija. Može se obraditi gotovo sve: vremena, oblici glagola, komparacija pridjeva, množina imenica, bilo što.

clip_image007PP prezentacija dobar je način da djeca vide kako se osnove i nastavci fizički spajaju, a svaku konstrukciju možete vrlo jednostavno odvojiti te prikazati svaku posebno. Ubrzo nakon što shvate, učenici će sami preuzeti i vašu ulogu koordinatora i voditelja te sami izgovarati konstrukcije i prije no što se pojave na ekranu.

Aktivnosti koje slijede mogu biti pismene – podijelite zadatke na papiru koje treba riješiti pojedinačno, u paru ili grupi. Ako imate sreće pa imate na raspolaganju informatičku učionicu, priuštite učenicima da rješavaju on-line gramatičke zadatke. Ima mnogo mrežnih stranica s gramatičkim vježbama koje će vaši učenici rado rješavati. Velika je prednost takvih zadataka neposredna povratna informacija, često i s gramatičkim objašnjenjem tako da učenici odmah znaju koliko su zadataka točno riješili, što su riješili netočno kao i zašto je to netočno. Slabiji učenici mogu raditi s boljim učenicima ili mogu zadatke rješavati samostalno, ali u svakom trenutku potražiti pomoć suučenika, što oni vrlo često i čine. Na kraju dobivate zadovoljne učenike koji su učili na zabavan način, koristili internet u vježbanju i na kraju poželjeli da sat traje malo duže.

clip_image009               clip_image011

What’s the time?                          Online gramatičke vježbe na stranici: http://www.englisch-hilfen.de/

Obrada tema iz civilizacije i kulture

Sve što morate učiniti je odabrati temu – iz povijesti USA, UK, London, Disney World i pronaći materijal na internetu, u enciklopedijama, zemljopisnim kartama i iz sličnih izvora. Napravite prezentaciju koristeći te materijale, a ako predajete učenicima koji su zainteresirani za dodatni rad, možete i njih zaposliti da naprave prezentaciju – vrlo će rado to učiniti, usput će učiti, a vi ćete dobiti prezentaciju koju ćete moći koristiti za naredne generacije. Prezentaciju prikažite svojim učenicima, a zatim igrajte igre (Noughts and crosses), kvizove (Hot Potatoes), rješavajte križaljke ili pišite diktat ili sastavak. Učenici mogu izraditi i plakat u timovima na temu koju ste obradili.

clip_image013
         Thanksgiving – prezentacija; Thanksgiving kvizovi: 1, 2, 3, 4, 5, 6.

I na kraju… zaključak!

Stvaranje i provođenje ovakvih nastavnih sati ima mnogo prednosti. Ukoliko svaki učenik radi na svom računalu, takav način rada im omogućava da sami određuju svoj tempo rada, daje mogućnost ponovnog pokretanja, pregledavanja ili rješavanja zadataka dok se svi zadaci ne riješe sa 100%-tnom točnosti, omogućava neposrednu povratnu informaciju, a povrh svega još je i zabavno. Učenici koriste tehnologiju koju inače koriste za zabavu u slobodno vrijeme i, možda i neprimjetno – uče. Ako uz to steknu naviku da sami u svoje slobodno vrijeme potraže on-line gramatiku ili vježbe za uvježbavanje vokabulara, to je samo dodatni plus na ono što se već pokazalo kao prednost.

Ukoliko koristimo jedno računalo i pomoću projektora učenicima prikazujemo sadržaj, nastava nam je opet dinamičnija i različitija, učenici mogu raditi individualno ili u grupi. Imaju dovoljno vremena da se uključe u rad u skladu sa svojim mogućnostima (neće svi učenici početi preuzimati ulogu voditelja u isto vrijeme – nekima treba više vremena, volje i rušenja barijera – ali će ipak, poneseni ostatkom razreda, popustiti i raditi zajedno sa ostalima). Da ne spominjem zabavu i smijeh ako odaberete zanimljive i smiješne sličice!

Primijetit ćete da nisam spominjala nedostatke ovakvog načina rada. Osobno smatram da ih nema mnogo. Možda jedan – trebate više vremena za pripremu – ali ako kao rezultat dobijete „zanimljivije satove“ i zadovoljne učenike koji na kraju pokažu više znanja i sigurnosti u izražavanju na stranom jeziku, nedostaci se zaboravljaju.

Small Basic

TomislavT

Što je Small Basic?

Današnji programerski svijet prepun je izuzetno moćnih programskih jezika, a ono što se s njima može izvesti, ograničeno je samo maštom programera. Sve te bogate mogućnosti podrazumijevaju i kompleksnost što uzrokuje glavni problem C#-a, Visual Basic .NET-a, JAVA-e i sličnih programskih jezika – programerima početnicima su preteški za učenje.

Zbog toga početnici većinom ulaze u svijet programiranja s jezicima poput Loga, QBasica ili Pascala koji imaju zastarjeli pristup programiranju. Svi su ti jezici proceduralno orijentirani te u njima ne postoji niti najmanja povezanost s današnjim objekto orijentiranim načinom razmišljanja.

Upravo ovdje u priču ulazi Small Basic, programski jezik koji programiranje čini zabavnim i lakim. Small Basic je objektno orijentiran i objektno pisan što će programerima početnicima uvelike olakšati kasniji prijelaz na naprednije programske jezike. Kako programeri početnici preferiraju rezultat svoga rada vidjeti u vizualnom obliku, Small Basic ima izuzetno dobru podršku za grafiku te također sadrži i grafičara pomoćnika – kornjaču, dobro poznatu ljubiteljima programskog jezika Logo.

Radno okruženje

Small Basic zapravo je Windowsova aplikacija napisana u .NET-u te stoga jasno zahtijeva .NET Framework kako bi se uopće mogla pokrenuti. Radna okolina sastoji se od četiri osnovna dijela: uređivača teksta, alatne trake, okna za opis naredbi odnosno klasa te radne površine.

image

Uređivač teksta opremljen je bogatom podrškom za bojenje kôda koja uvelike olakšava snalaženje u programskome kodu. Nazivi razreda (klasa), metoda te obični tekst jasno su razlučeni pomoću različitih boja te tako programer početnik može vrlo dobro razlikovati osnovne elemente jezika. Druga velika pomoć svakako je i Intellisense – automatski pronalazak traženih naredbi, razreda ili funkcija pri pisanju koda. Kako vi pišete naziv elementa, tako vam Intellisense nudi one elemente čiji naziv počinje s vašim napisanim tekstom.

Alatna je traka iznimno jednostavna i na njoj se nalaze osnovne naredbe za rad s dokumentima, za kopiranje, rezanje i lijepljenje te pokretanje programa. Na desnoj se strani nalazi okno za opis naredbi, tj. klasa gdje detaljno možete vidjeti što naredba (klasa) koju ste trenutno odabrali radi, koje joj je parametre potrebno dostaviti te što će vratiti kao svoj rezultat.

Elementi jezika

Varijableimage

Varijable, memorijske lokacije na koje možemo smještati podatke, predstavljaju osnovni element svakog programskog jezika. U Small Basicu varijable nije potrebno deklarirati niti im određivati tip podataka. Sve što je potrebno je postaviti varijablu na neku vrijednost i Small Basic će joj automatski dodijeliti tip. Kad već govorimo o tipovima podataka, tekstualni se tip, odnosno string u Small Basicu, od ostatka programskog koda odvaja navodnicima dok se apostrof koristi za komentare.

 

Ulaz i izlaz podatakaimage

Za ulaz i izlaz tekstualnih podataka u Small Basic aplikaciju koristi se klasa TextWindow. Pri ispisu na ekran dostupne su dvije metode: Write i WriteLine pri čemu će metode Write ostaviti pokazivač za pisanje u trenutnom retku dok će ga metode WriteLine prebaciti u sljedeći.

Učitavanje teksta s tipkovnice izvodi se korištenjem metode Read() koja će vratiti učitani podatak kao svoju povratnu vrijednost.

Računske operacije

U Small Basicu dostupni su operatori za osnovne računske operacije: zbrajanje (+), oduzimanje (-), množenje (*) i dijeljenje (/). Ovdje bi još valjalo naglasiti da se operator zbrajanja (+) također koristi i za spajanje tekstualnih tipova podataka. Druge naprednije matematičke funkcije, kao cjelobrojno dijeljenje ili računanje ostatka, dostupne su putem klase Math.

image

Grananje

image

Za grananje se u Small Basicu koristi naredba If kao i u većini programskih jezika. Small Basic provjerava istinitost zadanog uvjeta te na temelju toga donosi odluku koji programski kod izvesti. Operatori usporedbe u Small Basicu su manje-od (<), veće-od (>) i jednako (=), a dostupni su i logički operatori And i Or.

 

 

 

Petlje (ponavljanja)

Pri ponavljanju određenog koda u programiranju dvije su moguće situacije:

  • poznat nam je broj ponavljanja bilo kao statička vrijednost, bilo kao izraz koji možemo izračunati;
  • broj ponavljanja nije izvjestan i kod je potrebno ponavljati sve dok je ispunjen određeni uvjet.

Sukladno ovim dvjema situacijama, Small Basic nam nudi dvije naredbe za ostvarivanje ponavljanja: For i While.

For petlja je petlja s poznatim brojem ponavljanja. Sintaksa je relativno jednostavna, a jedino što je potrebno je jedna varijabla koja će predstavljati brojač koraka. For petlja ima i mogućnost povećanja odnosno smanjivanja koraka za što se koristi naredba Step.

image image

While je petlja s nepoznatim brojem ponavljanja koja se ponavlja sve dok je ispunjen uvjet u zagradama. Taj se logički uvjet definira na isti način kao i uvjet kod If naredbe. Pri izradi uvjeta za while petlju potrebno je pripaziti da on u nekom trenutku prestane biti ispunjen (istinit) kako aplikacija ne bi otišla u beskonačnu petlju.

 

Grafika

Kako je već u samom uvodu napomenuto, Small Basic dolazi s bogatom podrškom za rad s grafikom. U osnovi postoje dva principa rada. Jedan način rada s grafikom je korištenje klase GraphicsWindow koja u sebi sadrži potrebne metode za cimagertanje različitih grafičkih likova.

Klasa GraphicsWindow, kako joj i samo ime kaže, predstavlja grafički prozor. Prozoru se mogu dodavati određeni atributi koji utječu na njegov izgled. Tako se, primjerice, može postaviti naslov prozora(Title), boja pozadine (BackgroundColor), širina (Width), visina (Height) i još neka druga svojstva.

Osnovni grafički elementi dostupni u Small Basicu su linija (metoda DrawLine), pravokutnik (metoda DrawRectangle) i elipsa (DrawElipse). Moguće je postavljati određena svojstva onome što crtate. Tako, primjerice, atribut PenColor kontrolira boju linije, a PenWidth debljinu. Ispunjavanje pravokutnika radi metoda FillRectangle dok će metoda FillElipse ispuniti elipsu. Boju ispune kontrolira atribut BrushColor.

image
Drugi je način poznat još iz programskog jezika Logo, a to je crtanje uz pomoć crtača – u konkretnom slučaju kornjače, kojoj se različitim metodama zapovijeda kuda da se kreće, za koji kut da se zakreće, da spušta ili diže olovku i slično. Za rad s kornjačom dostupna je klasa Turtle koja sadrži sve potrebne metode za upravljanje kornjačom.

Kornjača će spustiti olovku na metodu PenDown. Atributom Angle kontrolira se kut zakretanja dok se metodama Move i MoveTo kornjača pomiče za određenu vrijednost odnosno na određenu poziciju.

 

Literatura

Small Basic je još uvijek u ranim razvojnim stadijima, ali je već sada izuzetno stabilan te zbog toga i prihvatljiv za korištenje. Poveznicu za preuzimanje posljednje verzije aplikacije, kao i sve detaljne upute vezane uz Small Basic, naći ćete na stranicama projekta http://msdn.microsoft.com/en-us/devlabs/cc950524.aspx ili na Small Basic blogu (http://blogs.msdn.com/smallbasic/). Također postoji i API Reference, detaljan opis svih naredbi jezika, na adresi http://www.smallbasic.com/smallbasic.com/doc/. Small Basic zajednica na internetu je u porastu sa svakom novom verzijom programskog jezika. Kako se jezik bude razvijao, tako će rasti i količina dostupnih izvora.

Pri instalaciji same aplikacije pripazite da na računalu imate instaliran .NET Framework 3.5 i neće biti nikakvih problema te ćete već danas imati priliku zakoračiti u svijet jednostavnog i brzog učenja objektnog programiranja u Small Basicu!