Recept za igranje sa sličicama u PowerPointu

prva-lidija

PowerPoint 2007 donio je niz novih alata za uređivanje i rad sa slikama. Slike se umeću na vrlo sličan način kao i u prijašnjim inačicama, no ono što vam je nakon toga na raspolaganju je – pravo bogatstvo. Ističemo samo dvije grupe alata za slike:

  • Stil slike – omogućava uokvirivanje vaše slike.
  • Efekti slike – grupirani su u sedam grupa, ukupno više od sto dostupnih efekata. Najbolja je novost što se svaki od odabranih efekata prilagođava obliku umetnute slike tako da će slike sa zakrivljenim rubovima dobiti i zakrivljeni sjajni rub.

Otkriće je da se efekt ne mora primijeniti da bi se vidjelo kako djeluje. Kako mišem prelazite preko ponuđenih efekata i stilova, tako PowerpPoint mijenja vašu sliku i pokazuje novi izgled. Bez brige, promjena se zapravo događa tek kad kliknete na željeni efekt. Za slučaj da pogriješite, uvijek vam je na raspolaganju alat Poništi.

Više se ne morate brinuti ni o slikama koje prekrivaju jedna drugu. Čim umetnete jednu sliku na drugu, gornja će postati djelomično prozirna tako da lakše možete prilagoditi njenu veličinu i smještaj.

Ugodna vam zabava s otkrivanjem novih kombinacija uljepšavanja slika!

slika1                    slika2
Efekti slike                                                                             Stilovi slike

Novosti iz Agencije za odgoj i obrazovanje

Na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje ovih dana objavljeni su novi katalozi. Kataloge ćete pronaći na stranicama Agencije klikom na istoimenu poveznicu u gornjem izborniku ili slijedeći ovu poveznicu.

Prvi je na stranici naveden Katalog stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje (razdoblje: siječanj – kolovoz 2009. godine, I. dio) koji donosi najave stručnih skupova raspoređene po predmetima. Za svaki predmet očekuje vas Excelova radna knjiga koju možete otvoriti ili preuzeti na svoje računalo. U toj grupi nalazi se i obrazac za prijavu za sudjelovanje na stručnom skupu.

Na dnu iste stranice pronaći ćete Katalog natjecanja i smotri za 2009. godinu. Prvu stranicu tog kataloga, s općim i posebnim uputama za različita nastavna područja možete vidjeti i ovdje.

Razgovor s Katarinom Milanović

prva-darko 

Katarina-Milanovic

Jedan od ciljeva Pogleda je i upoznati čitatelje s obrazovnim projektima te nastavničkim i učeničkim postignućima u drugim zemljama. U ovom broju želimo vas upoznati s jednim projektom u Republici Srbiji, koji je ondje ostvaren u okviru provedbe programa “Suradnici u učenju”. To je program “Slovo” namijenjen učenju tipkanja na računalu. Trenutno objavljene inačice su na srpskom jeziku (o čemu se više može pročitati i na web stranicama tvrtke Microsoft Software d.o.o. iz Beograda) te na bosanskom jeziku. U pripremi je i inačica na hrvatskom jeziku, o kojoj će više riječi biti u sljedećim brojevima Pogleda.
U međuvremenu, o ovom projektu kao i o značajkama i postignućima programa „Suradnici u učenju“ u Republici Srbiji razgovaramo s Katarinom Milanović, voditeljicom programa za Srbiju:

1. Prije svake softverske aplikacije postoji ideja, početna vizija njezine uporabe i korisnosti onima za koje je namijenjena. Recite nam nešto o početnoj ideji iz koje je nastao program „Slovo“.

  • Digitalna pismenost je vrlo važna za svakog građanina u dobu u kojem živimo, a prvi korak k digitalnoj pismenosti je učenje tipkanja naslijepo (baš kao što je učenje pisanja prvi korak u opismenjavanju djece). Zato smo željeli napraviti softversku aplikaciju koja će učenje tipkanja naslijepo napraviti lakim i zabavnim za djecu, ali koja će ujedno biti i dobro nastavno sredstvo za nastavu informatike 

2. Kome je „Slovo“ namijenjeno? Kome bi ovaj program trebao pomoći i kako?

  • Program za učenje tipkanja „Slovo“ namijenjen je učenicima koji vještinu tipkanja naslijepo žele svladati sustavno i žele uvježbati brzo tipkanje. Ova aplikacije je primjenljiva  u nastavi informatike, ima 12 lekcija i igru za učenike, a nastavnicima informatike je na raspolaganju editor (kao samostalna aplikacija) uz pomoć kojega mogu prilagođavati postojeće i stvarati nove lekcije za učenike. Slični programi već postoje i vrlo su popularni u svijetu, ali je ovo prvi program te vrste s rasporedom tipkovnice za srpski jezik.

3. Jesu li nastavnici i učenici bili uključeni u postupak izrade tog programa i na koji način?

  • U rad na ovom programu bilo je uključeno više nastavnika, ali je najveći doprinos u izradi dao Goran Stanojević,  nastavnik u Srednjoj tehničkoj PTT školi u Beogradu koji već godinama predaje predmet „Poslovna korespondencija“ u okviru kojega se uči i ocjenjuje vještina brzog i preciznog tipkanja. On je inzistirao da aplikacija bude napravljena s pristupom „prvo osnovni red“ i da kroz lekcije bude provučeno mnogo vježbanja i ponavljanja (više nego u sličnim aplikacijama koje su aktualne u svijetu) i napisao je sve lekcije. Druge kolege uključene u izradu programa zapravo su radile njeno testiranje.  Program je uslužno izradila srpska programerska tvrtka „Jutro“ za PIL program Microsofta.

4. Kakva su iskustva i dojmovi iz samih škola? Gdje se sve program već uspješno koristi? Koje biste povratne informacije od krajnjih korisnika izdvojili kao najkorisnije i najdojmljivije?

  • Ovaj program je objavljen tek prije tjedan dana i mada su prve reakcije iz škola vrlo pozitivne, tek moramo vidjeti hoće li i u kojoj mjeri biti korišten u nastavi informatike.
    U prvim reakcijama smo čuli da se učenicima sviđa što program ima i igru za uvježbavanje brzine i preciznosti tipkanja te mogućnost uključivanja zvuka koji najavljuje koji se sljedeći znak mora otipkati. Upravo ova zvučna opcija, koja je ugrađena zbog slabovidnih učenika, ne sviđa se nastavnicima jer dozvoljava učenicima s normalnim vidom da gledaju u tipkovnicu za vrijeme vježbanja, što nije dobra praksa. Nastavnici smatraju da je evidencija o pogreškama koje učenik radi dok tipka korisna za analizu usvojenih navika i ispravljanje sustavnih pogrešaka, uz mogućnost mjerenja brzine tipkanja za koju misle da nije najvažnija, ali da je važna za ovakav program.  

5. Već treću godinu ste voditeljica programa „Suradnici u učenju“ u Republici Srbiji. Što su za vas prioritetni ciljevi ovog programa u vašoj zemlji?

  • Prioritetni ciljevi su, čini mi se, za sve zemlje svijeta slični: povećati broj nastavnika koji u nastavi i za pripremu nastave koriste informacijske tehnologije (IT), poboljšati kvalitetu nastave kroz edukaciju nastavnika o tome kako mogu napraviti i primijeniti tehnologiju za nastavu, digitalno opismeniti sve učenike, pružiti učenicima priliku da uz pomoć IT-a uče i izvannastavno gradivo kod kuće. Razlike su u tome koliko smo u tim, globalnim stremljenjima, lokalno napredovali. Srbija je mala zemlja koja i infrastrukturno zaostaje za drugim europskim zemljama pa k tim ciljevima koračamo s mnogo muke, sitnim koracima…

6. Na položaj voditeljice programa stigli ste neposredno iz nastave, predavali ste predmete elektrotehničke struke u Srednjoj tehničkoj PTT  školi u Beogradu. Gdje su Vam iskustva iz škole najviše koristila u današnjem radu?

  • Radom u školi, kao nastavnik, stekla sam iskustvo o tome koliko i kako učenici koriste informacijske tehnologije za učenje i u svoje slobodno vrijeme, susrela sam se s  problemima koje prosječan nastavnik ima u svojoj školi i koje škola ima kada uvodi IT u nastavu i školski proces, naučila sam da primjena IT-a u nastavi može značajno razbiti monotoniju kod nastavnika i učenika u baš svim školskim predmetima, ali sam imala i priliku vidjeti koji su strahovi mojih kolega nastavnika od primjene tehnoloških novina u nastavi.  Ova iskustva su vrlo važna za mene sada kada vodim PIL program u Srbiji čiji je cilj pomoći svrsishodnoj primjeni IT-a u nastavi jer znam kakva je realna situacija u školama, gdje su problemi, kojim redom treba uvoditi novine… Na primjer, jedan od vrlo važnih zaključaka koji sam ponijela iz škole je da većina nastavnika ne zna engleski jezik i da je neophodno da im osiguramo lokalizirani softver i kvalitetne materijale za stručno usavršavanje na materinjem jeziku.  Zato u okviru srbijanskog programa „Partneri u učenju“ ulažemo mnogo napora u stvaranje obrazovnih materijala i lokaliziranje onih koji su  napravljeni u okviru ovog programa u drugim zemljama svijeta. Neki od dobrih primjera kvalitetnih, lokalno napravljenih obrazovnih materijala su Digitalni filmovi u nastavi i Programiranje robota dok su srpski nastavnici jako zadovoljni što imamo lokalizaciju finskog obrazovnog materijala o Sigurnosti djece na internetu.  

7. Koje biste projekte u protekle tri godine istaknuli kao najveće uspjehe programa kojeg vodite?

  • Izdvojit ću projekt „Kreativna škola“ koji Microsoft organizira u suradnji sa Zavodom za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV) Republike Srbije.  Nagradni natječaj za najbolje nastavničke pripreme za tematsku cjelinu od 3 do 5 sati, s obaveznom inovacijom u nastavi, otvoren je za sve nastavnike u Republici Srbiji (zapravo za nastavničke timove od po 3 nastavnika). Svake godine, već četiri godine,  objavljujemo poziv za najbolje nastavničke radove, ove radove pregledavaju stručne komisije ZUOV-a, izdvajaju ugledne radove koje objavljujemo u „Bazi znanja“ na internetu i, naravno, nagrađujemo najbolje. U Bazi znanja za osnovne škole i Bazi znanja za srednje škole sada već ima preko 700 nastavničkih radova, iz svih područja, s različitim temama i vrlo različitim pristupom nastavnika organizaciji sata i inovaciji na satu, koji su čak i različite kvalitete jer je kriterij za prijem u Bazu znanja prve godine bio mnogo niži nego sljedećih. Bez obzira na sve različitosti, ili baš zbog njih, ovo je najznačajniji pedagoški izvor u Srbiji, napravljen od nastavnika za nastavnike.
  • Svim kolegama iz Hrvatske, kojima razlike u  jeziku ne predstavljanju problem (uz napomenu da su neki radovi pisani latiničnim, a neki ćiriličnim pismom), od srca preporučam da pogledaju neke od radova u ovoj Bazi znanja. Izdvojit ću i jedan od nagrađenih radova „ Od zemlje, hleba do neba“, u kojem su mudro uklopljeni obrazovni i odgojni ciljevi, djeca uče matematiku kroz izradu kruha sa svojim bakama, kroz dječje pjesme se uči poštovanje prema hrani i kruhu, a interdisciplinarnost se postiže povezivanjem matematike i srpskog jezika s izbornim predmetima vjerske nastave i narodne radinosti.

8.  A Vama najdraži projekt?

  • Moj najdraži projekt još nije objavljen, mada je pri kraju pa se usuđujem pomalo govoriti o tome.  U pitanju je projekt digitalizacije 100 klasika srpske književnosti na kojoj je Microsoft radio s Učiteljskim fakultetom u Beogradu. Ovo će biti najznačajnija biblioteka srpske književnosti na internetu, svima besplatno dostupna, s izuzetnim izborom djela – od srednjovjekovnih žitja svetaca, preko antologija narodnih pjesama i pripovjedaka,  kapitalnih romana i drama XIX. i XX. stoljeća, do meni beskrajno dragih pjesama Laze Kostića, Vaska Pope, Jovana Dučića, Branka Miljkovića…