Metode učenja pomoću pokreta i vježbi za mozak

ana_debeljak

Ana Debeljak

Sažetak

Kako se osjećamo kao učenici, ovisi o tome kako nas tretiraju naši nastavnici. Rašireno je vjerovanje da se učenje događa samo onda kada je učenik miran, tih, sluša i izvršava domaće zadatke.

Međutim, ljudi uče instinktivno te se program učenja treba odnositi na cijeli sustav tijela i uma. Igra često potiče uspješnije učenje, nego rano upisivanje djeteta na različite satove edukacije. Motorički rast i razvoj kao i senzorička integracija bitni su za učenje jer se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna za učenje.

Usklađivanjem dijelova tijela i uma poboljšavaju se motoričke sposobnosti, koordinacija, pamćenje, čitanje, izražavanje jezične i matematičke vještine, postiže se bolja emocionalna ravnoteža te se smanjuje stres, napetost i hiperaktivnost.

Jedan od osnivača tzv. gimnastike za mozak dr. Paul Dennison je rekao: „Kretanje otvara vrata učenju“.

Ključne riječi: gimnastika za mozak, učenje, kretanje.

Uvod

Brain Gym® je program koji se sastoji od dvadesetak jednostavnih i ugodnih pokreta koji poboljšavaju vještine učenja. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća su ga utemeljili znanstvenici i edukatori Paul Dennison i Gail E. Dennison koji su se bavili problemima u učenju kod djece i odraslih. Naziv metode Brain Gym® je zaštićen.

Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su pozitivan učinak Brain Gyma® na stanje opće motoričke koordinacije, na koncentraciju, pamćenje, čitanje, pisanje, jezične i matematičke vještine kao i na emocionalnu ravnotežu te smanjenje hiperaktivnosti i napetosti (Dennison, 2007.).

Danas se Brain Gym® primjenjuje u više od 80 zemalja u kojima službeni instruktori provode edukacije u školama, sportskim klubovima, bolnicama i poduzećima.

Temelji Brain Gym® metode

Mišljenje i učenje se ne događaju samo u glavi. Mozak ne može učiti sam. Potrebni su mu drugi dijelovi tijela koji mu pribavljaju informacije. Učenje se više ne može ograničiti na zahtjev „sjedi mirno i pamti gradivo“. Povećane potrebe djece za kretanjem danas se često etiketiraju kao hiperaktivnost ili poremećaj pažnje. Umjesto sputavanja takve djece, poželjno je iskoristiti njihove potrebe za pojačanim kretanjem kako bi kretnjama i igrom poboljšali svoju kreativnost i učenje.

Važnost kretanja u procesu učenja seže duboko u povijest. Stari Grci su izjednačavali atletiku s inteligencijom. U kineskim školama se koristio tai-chi za poboljšanje učenja.

Brain Gym® počiva na temeljima neuroznanosti pa je važno spomenuti funkcije našeg mozga.

Mozak se sastoji od dvije hemisfere (polutke). U Tablici 1. prikazane su funkcije tih dviju hemisfera.

LIJEVA HEMISFERA

DESNA HEMISFERA

Detalji

Prvo vidi cjelinu, a tek onda detalje

Analiziranje

Intuicija

Traženje razlika

Traži sličnosti

Planiranje

Spontanost

Kontrolira osjećaje

Sloboda osjećaja

Razmišljanje u slijedu

Paralelno razmišljanje

Usmjerenost na budućnost

Usmjerenost na sadašnjost

Tablica 1. Razlike između lijeve i desne moždane hemisfere

Svaka strana tijela komunicira sa suprotnom hemisferom. Desnom rukom upravlja lijeva hemisfera, a lijevom desna hemisfera. Informacija koja dolazi u desno uho ide u lijevu polutku i obrnuto.

Integriranje obadviju polutki osnovni je cilj gimnastike za mozak. Što više uključimo obje polutke, sposobniji smo funkcionirati inteligentno. Tako je, primjerice, kreativnost povezana s obje hemisfere. Svi pokreti koji uključuju jednu nogu (primjerice, desnu) i ruku na suprotnoj strani (u ovom slučaju lijevu) aktiviraju obje hemisfere. Za takve pokrete kažemo da su križno – lateralni. Križno – lateralni pokret je i puzanje malog djeteta jer se uključuju obje moždane polutke, informacije dolaze u mozak iz obje ruke, obje noge, iz mišića trupa, oba uha i oka. Učitelji koji u nastavi koriste vježbe po Brain Gym® metodi povećavaju učinkovitost mozga, a time i sposobnost učenja. Osim aktiviranja mozga, vježbanje pozitivno djeluje na razvoj motoričkih sposobnosti te bolju opskrbu organizma kisikom (Hannaford, 2007.).


1.0. Iskustva drugih u primjeni Brain Gyma®

U Rusiji se 1989. Brain Gym® primjenjivao u psihoterapiji djece s opeklinama nakon nesreće te se metoda pokazala izuzetno uspješnom.

U Južnoj Africi se ova metoda koristila u postupku osposobljavanja nepismenih i polupismenih osoba. Završetkom osposobljavanja skupina u kojoj se primjenjivao Brain Gym® bila je uspješnija, kreativnija i samopouzdanija od eksperimentalne skupine.

U svojoj knjizi „Pametni pokreti“ Clara Hannaford opisuje svoj rad s djecom s teškoćama u učenju te navodi kako su djeca mogla lakše učiti kad bi nastavu započinjala jednostavnim integrirajućim pokretima cijelog tijela.

Brojna su pozitivna iskustva ljudi koji su ovu metodu koristili u radu s djecom s disleksijom (teškoće u čitanju), disgrafijom (teškoće u pisanju) i dislalijom (teškoće u govoru). ( Hannaford, 2007.).

U mnogim zemljama, poput Francuske i Švicarske, Brain Gym je postao svakodnevna praksa kako u obiteljima, tako i u mnogim školama gdje se koristi na početku i na kraju lekcija.

1987. godine utemeljena je Zaklada za edukacijsku kineziologiju (Educational Kinesiology Foundation) te se širom svijeta počinju provoditi istraživački projekti u kojima se koristi Brain Gym®. Više informacija dostupno je na adresi www.braingym.org.

Ovdje možete vidjeti iskustva hrvatskih škola koje primjenjuju Brain Gym®:

OŠ Popovača
OŠ kralja Tomislava Našice
o.s.”N.H.Savo Ilic”-nastavni materijali

2.0. Neke od vježbi iz programa Brain Gym®


 


Križno hodanje (cross crawl)

Vježba križno hodanje jest hodanje na mjestu dodirujući lijevom rukom desnu nogu i obrnuto (Slike 1. i 2.). Budući da svakim ekstremitetom upravlja hemisfera sa suprotne strane, ovom vježbom se istovremeno aktiviraju obje moždane hemisfere. Vježba se temelji na principu puzanja. Puzanje koristi križno-lateralne pokrete te aktivira obje hemisfere. Najefikasnije je vježbe raditi polagano što može predstavljati problem u radu s hiperaktivnom djecom pa se preporuča motivirati ih za pravilan rad jednostavnom uputom da želimo vidjeti tko može najsporije raditi vježbu. Sporim izvođenjem veći su zahtjevi za održavanjem ravnoteže. Ovo polagano kretanje aktivira puno funkcioniranje mozga i veliko širenje impulsa. Stoga se preporuča da učenik izvede nekoliko križnih kretanja kada u nastavi ne može kvalitetno izvršiti određeni zadatak. Vrlo je efikasno napraviti pauzu i s cijelim razredom izvesti nekoliko križnih kretanja kako se pojedini učenik ne bi osjećao prozvanim.

Ove kretnje mogu se prepoznati u nekim vrstama sporta kao što su trčanje, nordijsko hodanje, klizanje, ples rock’n’roll.

Vježbom se poboljšava učenje, pamćenje, čitanje i tjelesna koordinacija.

Sika 1. Križno hodanjeSlika 2.Križno hodanje

Slika 1. Križno hodanje       Slika 2. Križno hodanje


Kvačenje (hook – ups)

Vježba se izvodi tako da se gležnjevi prekriže jedan preko drugoga te isprepletu i prekriže ruke sa spojenim dlanovima, a šake polože na prsa (Slika 3.). Izvođenje križanja nogu i ruku ima sličan učinak kao i vježba križnog hodanja te se tako Slika 3. Kvačenjeaktiviraju obje moždane polutke. Vježba se može raditi u sjedećem, ležećem i stojećem položaju. Složenost ove vježbe može se povećati traženjem da učenik zažmiri i ostane u istom položaju. Zadržavanjem položaja dvije minute smanjuje se stres te se učenik lakše može usredotočiti na zadatak ili nastali problem.

Učitelji je često koriste kad im se podigne razina stresa, a također da bi primirili i ponovno usmjerili učenike nakon odmora.

Slika 3. Kvačenje

Misleća kapa (the thinking cap)

Ova se vježba izvodi „odvrtanjem“ vanjske hrskavice uha od vrha na niže. Izvodi se tako da se prstima primimo za vanjsku hrskavicu te je istovremeSlika 4. Misleća kapano nježno „odvrćemo“ prema dolje (Slika 4.). Vanjska uška ima preko stotinu akupunkturnih točaka povezanih s cijelim tijelom. Stimuliranjem taktilnih receptora budi se cijeli slušni mehanizam te se izvođenje ove vježbe preporuča za poboljšanje slušanja, pamćenja i prisjećanja.

Slika 4. Misleća kapa


Moždane tipke (brain buttons)

Vježba se izvodi postavljanjem palca i kažiprsta jedne ruke na točke ispod ključne kosti te pritiskom prstiju na ta područja dok je druga ruka postavljena na pupak.

Slika 5. Moždane tipkePalcem i kažiprstom trljaju se udubine ispod ključne kosti udesno i ulijevo od prsne kosti (Slika 5.).

Te točke su smještene točno na mjestu gdje se granaju arterije koje vode krv u mozak. U stjenkama tih krvnih žila (karotidnih arterija) nalaze se baroreceptori (receptori za tlak) koji su odgovorni za registraciju krvnog tlaka te ga održavaju normalnim. Smatra se da su baroreceptori odgovorni za učinke koje opažamo kada trljamo te točke. Mnogi studenti tvrdili su da im ova vježba poboljšava koncentraciju prije ispita.

Slika 5. Moždane tipke


Energetsko zijevanje (the energy yawn)

Energetsko zijevanje se izvodi masiranjem zgloba gdje se spajaju donja i gornja vilica tijekom zijevanja. Na tom mjestu su spletovi živaca koji skupljaju informacije iz cijelog lica, očiju, jezika i usta te aktiviraju mišiće lica. Ova vježba opušta lice i preporučuje se izvoditi kod djece s teškoćama u čitanju jer poboljšava koordinaciju očiju, smanjuje stres i poboljšava komunikaciju.


Lijena osmica ( )

U ovoj vježbi izvodi se simbol ili znak beskonačnosti (također nazvan i ležećom osmicom) po zraku, papiru ili podu ispruženom rukom (Slika 6.). Preporuča se izvođenje pet Slika 6.Lijena osmicaponavljanja znaka lijevom rukom, pet desnom rukom te sklopljenim rukama zajedno. Ovom se vježbom poboljšava vještina čitanja, pisanja i slikanja. Za poboljšanje koordinacije ruka – oko pri izvođenju osmice potrebno je očima pratiti kretanje prsta (Hannaford 2008.).

Slika 6. Lijena osmica


3.0. Zašto pokreti pomažu

Ravnoteža, kretanje, usklađivanje pokreta, razlikovanje govora i jezika ovisi o pravilnom funkcioniranju vestibularnog sustava.

Poremećaj u vestibularnom sustavu uzrokuje teškoće u učenju. Najčešći uzroci poremećaja ili trauma vestibularnog sustava su upale unutarnjeg uha (zbog pasivnog pušenja ili nepravilnog hranjenja bočicom gdje postoji mogućnost slijevanja hrane u eustahijevu cjevčicu), alergije ili se djecu „treslo“ („sindrom tresenog djeteta“). Takva djeca pokazuju teškoće koncentracije i pažnje, ne mogu mirno sjediti, vrpolje se u klupama održavajući tijelo uspravnim. Sve to djeluje frustrirajuće na dijete, a frustracije se pogoršavaju zahtijevamo li od djeteta da sjedi mirno ili ga zadržavamo u razredu tijekom odmora da bi završilo zadatak – najbolja stvar je da izađe iz razreda i da se kreće.

Nedovoljna razvijenost vestibularnog sustava očituje se i u mišićima koji pokreću oči. Učenici s disleksijom se toliko moraju koncentrirati na pokretanje očiju da razumijevanje ili pamćenje ostaje ograničeno.

Kada se djeca kreću, oštećeno tkivo vestibularnog sustava može se premostiti stvaranjem novih neuronskih mreža.

Integrirajući križno-lateralni pokreti poput puzanja, penjanja po ljestvama, prevrtanja, okretanja, skakanja, balansiranje na lopti, hodanja po neravnom terenu, Brain Gyma® te spontane igre, stimuliraju razvoj vestibularnog sustava (Hannaford 2005.).

Sviranje glazbala i plesanje također stimuliraju vestibularni sustav.

U Danskoj pedeset posto djece između druge i šeste godine provodi vrijeme u šumskim dječjim vrtićima gdje se penju po brdima, drveću, stijenama te tako provode minimalno četiri sata dnevno neovisno o vremenskim uvjetima. Vestibularni sustav te djece je tako dobro razvijen da su teškoće u učenju ili disleksija rijetki. Ako učitelji primijete da dijete ima teškoća u učenju, uključuju ga u glazbenu skupinu ili zbor i zadaju program kretanja zajedno s fizioterapeutom ili radnim terapeutom što razvija vestibularni sustav i otklanja teškoću (Hannaford prema Sally 1996.).

Zaključak

Skladni i polagani pokreti koji se doživljavaju u plesu, jogi, Brain Gymu® do sada uglavnom nisu nalazili svoje mjesto u obrazovnom sustavu. Međutim, treba imati na umu da učenje nije upijanje informacija i činjenica, nego sposobnost upravljanja informacijama, rješavanja problema, kreativnog razmišljanja.

Učimo cijeli život te učenje ispunjava središnju ulogu u našem životu. Učenje uz pokret učinkovita je metoda koja olakšava učenje bez obzira na životnu dob. Iskorištavanjem svih kapaciteta tijela i uma proces učenja je učinkovitiji. Aktivirajući što je više moguće naše moždane funkcije, smanjuju se vanjski izvori stresa te se iskorištava maksimalan potencijal mozga. Važno je imati na umu da je kretanje prirodni proces života i kao takav je vrlo važan za učenje, kreativnu misao i sposobnost da razumijemo druge.

LITERATURA:

Dennison, P. (2007.): Brain Gym. Priručnik za obitelj i edukatore. Ostvarenje. Buševec (str. 40 – 98)
Hannaford, C. (2007.): Pametni pokreti. Ostvarenje. Buševec (str. 85 – 173)
Hannaford, C. (2008.): Očima i ušima, rukama i nogama. Ostvarenje. Buševec ( str. 32- 47)

About these ads

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Metode učenja i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan Odgovor na Metode učenja pomoću pokreta i vježbi za mozak

  1. Povratni ping: Pogled za učenje i razgibavanje | Pogled kroz prozor

Komentari su zatvoreni.